Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1532/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i suca izvjestitelja, i Lidije Bošnjaković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-920/2020-24 od 6. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-920/2020-24 od 6. svibnja 2022. u točki I. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo tužitelju isplatiti preko iznosa od 637,07 EUR/4.800,00 kuna[1] do iznosa od 1.035,24 EUR/7.800,00 kn (za iznos od 398,17 EUR/3.000,00 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 3. prosinca 2019. do isplate, i u točki III. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo tužitelju isplatiti troškove parničnog postupka preko iznosa od 433,26 EUR/3.264,38 kn do iznosa od 831,43 EUR/6.264,38 kn (za iznos od 398,17 EUR/3.000,00 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 6. svibnja 2022. do isplate.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužitelju RV iz [adresa], iznos od 7.800,00 kuna (sedamtisućaosamstokuna) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 7.200,00 kuna od 3. prosinca 2019. do isplate, a na iznos od 600,00 kuna od 6. svibnja 2022. do isplate, sve po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos od 4.300,00 kuna od 3. prosinca 2019. do 17. siječnja 2020. po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.
II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 4.500,00 kuna sa zateznim kamatama od 3. prosinca 2019. do isplate, zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos od 600,00 kuna od 3. prosinca 2019. do 5. svibnja 2022., odbija se kao neosnovan.
III Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužitelju RV iz [adresa], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.264,38 kuna sa zateznim kamatama od 6. svibnja 2022. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita."
2. Protiv točke I. u dijelu u kojem je tuženiku naloženo tužitelju isplatiti preko iznosa od 637,07 EUR/4.800,00 kuna do iznosa od 1.035,24 EUR/7.800,00 kn (za iznos od 398,17 EUR/3.000,00 kuna) i točke III. prvostupanjske presude u dijelu u kojem je tuženiku naloženo tužitelju isplatiti troškove parničnog postupka preko iznosa od 433,26 EUR/3.264,38 kn do iznosa od 831,43 EUR/6.264,38 kn (za iznos od 398,17 EUR/3.000,00 kuna) tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, a poglavito zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik ističe da ističe da je tužitelju dosuđena neprimjereno visoka naknada štete za pretrpljene fizičke bolove, strah te za smanjenu životnu aktivnost od 2%, te smatra da bi primjerena naknada za štetu koju je pretrpio tužitelj trebala iznositi 8.500,00 kn. Kako je tuženik u mirnom postupku tužitelju isplatio iznos od 4.300,00 kn, ističe da je prvostupanjski sud trebao dosuditi iznos od 4.200,00 kn, a ne 7.200,00 kn. Ne osporava dosuđenu naknadu s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 600,00 kn. Dakle, tuženiku nije sporan dosuđeni iznos od 4.800,00 kn. Ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, navodeći da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nejasna je i proturječna, a osobito jer u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. S obzirom na to da je prvostupanjski sud dosudio novčanu naknadu u previsokom iznosu, tuženik pobija i točku III. prvostupanjske presude u dijelu dosuđenog troška u iznosu od 3.000,00 kn, budući da je pogrešno utvrđen postotak uspjeha stranaka u postupku. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženika je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 12.300,00 kn/1.632,49 EUR na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 11.700,00 kn/1.552,85 EUR (pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah i smanjena životna aktivnost) i imovinske štete u iznosu od 600,00 kn/79,63 EUR (tuđa pomoć i njega), sa pripadajućom zateznom kamatom, a koja šteta je nastala kada je tužitelj, prilikom postavljanja vrata na ribarnici na tržnici Dolac, bušilicom ozlijedio palac na lijevoj ruci.
6. U predmetnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:
- da je, dana 14. lipnja 2019. godine, tužitelj zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o., kada je prilikom postavljanja vrata na ribarnici na tržnici Dolac, bušilicom ozlijedio palac na lijevoj ruci
- da je tužiteljev poslodavac kod tuženika osigurao svoje radnike za slučaj ozljede na radu
- da je tuženik, u mirnom postupku povodom predmetnog štetnog događaja, dana 17. siječnja 2020. tužitelju isplatio nesporni iznos od 4.300,00 kn
- da je tužitelj, prilikom štetnom događaja, zadobio komplicirani prijelom donjeg članka lijevog palca ruke
- da je zbog zadobivene ozljede kod tužitelja došlo do smanjenja životne aktivnosti od 2%,
- da je tužitelj trpio fizičku bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 10 dana
- da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od četiri dana i kasni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti u trajanju od 10 dana
- da je kod tužitelja nema naruženja zbog zadobivene ozljede
- da je tužitelju bila potrebna njega i pomoć druge osobe od ukupno 30 sati, tj.
2 sata dnevno kroz 15 dana
7. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio u pobijanom dijelu nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP), a na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
8. Suprotno žalbenim navodima tuženika, nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, a presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama
9. Valja istaknuti da tuženik, tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka, ne osporava nastanak štetnog događaja i svoju odgovornost za predmetni štetni događaj.
10. Prvostupanjski sud je ocijenio da tužitelj ima pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 11.500,00 kuna. S obzirom na nespornu činjenicu da je tuženik s te osnove tužitelju u mirnom postupku isplatio iznos od 4.300,00 kuna, prvostupanjski sud je naložio tuženiku da isplati tužitelju iznos od 7.200,00 kuna na ime neimovinske štete. Nadalje, prvostupanjski sud je ocijenio da tužitelj ima pravo na novčanu naknadu od 600,00 kn, a koja se temelji na potrebi tužitelja za tuđom pomoći i njegom u vremenu nakon štetnog događaja. Dakle, tužitelju je usvojen tužbeni zahtjev u iznosu od 7.800,00 kn, a odbijen u iznosu od 4.500,00 kn.
11. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se tuženik ne protivi dosuđenom iznosu od 4.200,00 kn na ime neimovinske štete (pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah i smanjena životna aktivnost) i dosuđenom iznosu od 600,00 kn na ime imovinske štete (tuđa pomoć i njega).
12. S obzirom na to da je prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev u iznosu od 7.800,00 kn te da se tuženik u žalbi ne protivi dosuđenom iznosu od 4.800,00 kn, u žalbenom postupku je sporno je li prvostupanjski sud osnovano dosudio tužitelju iznos od 3.000,00 na ime neimovinske štete (pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah i smanjena životna aktivnost). Dakle, tuženik prigovara visini dosuđene naknade za neimovinsku štetu.
13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jakše Filipovića od 26. kolovoza 2021. (list 41 - 42 spisa), proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu kompliciranog prijeloma donjeg članka lijevog palca ruke. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice u vidu dodatne redukcije kretnji intrafalangealnog zgloba palca lijeve ruke. Tuženik prije štetnog događaja nije imao prijelom donjeg članka lijevog palca. Zbog zadobivene ozljede kod tužitelja je došlo do smanjenja životne aktivnosti od 2%. Tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana i slabog intenziteta u trajanju od 10 dana. Tužitelj je trpio primarni strah kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od četiri dana i kasni strah u trajanju od 10 dana. Nije nastalo naruženje zbog zadobivene ozljede. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe tijekom 15 dana po 2 sata dnevno, sveukupno 30 sati. Tužitelj obavlja posao domara, a što znači da ozljeda koja potječe iz štetnog događaja utječe na obavljanje njegovih radnih zadataka.
14. Tjelesno i duševno zdravlje predstavljaju pravo osobnosti fizičke osobe, sukladno čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 - dalje u tekstu: ZOO).
15. Sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
16. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, uzimajući u obzir sve okolnosti (fizičke bolove, pretrpljeni strah i smanjenje životne aktivnosti tužitelja, dob tužitelja i njegovo zanimanje), prvostupanjski sud je dosudio novčanu naknadu u pravičnom iznosu. Stoga su neosnovani žalbeni navodi tuženika da je tužitelju dosuđena previsoka novčana naknada neimovinske štete.
17. S obzirom da je utvrđen tužiteljev uspjeh u sporu od 63%, odluka o trošku, sadržana u točki III. izreke prvostupanjske presude, donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP.
18. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao izreci drugostupanjske odluke.
U Zagrebu, 29. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
mr. sc. Iris Gović Penić
