Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1836/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Bošnjaković kao članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi vjerovnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici Dora Hanžeković Žuža, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o. iz Zagreba podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj Sp-3/2025-9 od 26. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 29. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba vjerovnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj Sp-3/2025-9 od 26. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je riješeno:

"I/Otvara se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II/Zaključuje se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]

III/Oslobađa se potrošač ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] preostalih obveza u odnosu na slijedeće osnove za plaćanje i vjerovnike (ovrhovoditelje), a kako su niže navedeni sve u kunskim iznosima:

1. osnova broj P-671/08 IZ.NA, izdavatelja OPCINSKI SUD, OPCINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU, STALNA SLUŽBA U SAMOBORU, SAMOBOR

- vjerovnik (1) CROATIA osiguranje d.d., ULICA VATROSLAVA JAGICA 33, ZAGREB, Hrvatska, OIB: 26187994862 zaprimljena 26.11.2021., glavnica: 1.285,51 EUR, kamata: 2.478,08 EUR, trošak: 147,06 EUR."

2. Protiv navedenog rješenja žali se vjerovnik Croatia osiguranje d.d. Zagreb iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava predlaže žalbu usvojiti.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 55/23 - dalje: ZPP) te je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

6. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja odlučuje o prijedlogu Financijske agencije (dalje FINA) kojim je pokrenut predmetni jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, utvrđujući da se potrošač u zakonskom roku nije očitovao je li suglasan s provedbom jednostavnog postupka stečaja niti je dostavio popis imovine, zbog čega se prema zakonskoj presumpciji iz čl. 79. c st. 2. Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine, broj: 100/15, 67/18, 36/22. - dalje ZSP) smatra da je s istim suglasan i da je izjavio kako nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici, a što je sukladno Zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019. U takvoj situaciji na sudu je obveza da pristupi utvrđivanju postojanja eventualno ovršive imovine potrošača, a u konkretnom slučaju sud prvog stupnja je upravo tako i postupio te je pravilnom primjenom odredbe čl. 79. f st. 2. ZSP pristupio utvrđivanju ima li potrošač ovršive imovine ili nema, i to vanjskim provjerama s obzirom da je izostalo dostavljanje dokaza na ove okolnosti od strane vjerovnika.

7.1. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama čl. 79.d st. 5. i 79.f st. 2. ZSP putem FINE pribavio slijedeće podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje te podatke o imovini potrošača:

- podatke o dohocima i primicima potrošača za protekle 3 godine iz Evidencije dohodaka i primitaka Porezne uprave (EDIP);

- podatke FINE iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, jedinstvenog registra računa, potvrdu o insolventnosti (blokadi) te o upisanim založnim pravima;

- podatke Ministarstva unutarnjih poslova o vozilima;

- podatke Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ/CCAA) o zrakoplovima;

- podatke Visokog trgovačkog suda (VTS) o poslovnim udjelima u trg. društvima

- podatke Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) o vrijednosnim papirima i obračunatim dividendama;

- podatke Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) o plovilima.

7.2. Pribavljeni su i podaci iz Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra o nekretninama potrošača radi utvrđivanja vlasništva i raspolaganja unazad 3 godine, pri čemu nisu utvrđene okolnosti koje bi ukazivale na nepoštenje potrošača, a eventualne nekretnine trenutno u vlasništvu ne mogu biti predmetom unovčavanja u ovom postupku u smislu čl. 79. i st. 10. ZSP.

8. Na temelju činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 79.a ZSP za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača i da su ispunjeni daljnji uvjeti iz odredbe čl. 79.g st. 1. ZSP za otvaranje i istovremeno zaključenje stečajnog postupka nad imovinom potrošača. Nastavnom primjenom odredbe čl. 79.g st. 4. ZSP u vezi s člankom 79.a ZSP sud prvog stupnja oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i u odnosu na vjerovnika, ovdje žalitelja kako je to navedeno u točki III. izreke pobijanog rješenja.

9. Na tako pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz citiranih zakonskih odredbi utvrđujući da su u konkretnom slučaju ostvarene sve potrebne zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja.

10. Odredbom čl. 79.a st. 2. ZSP propisano je da se jednostavni postupak stečaja potrošača može provesti nad imovinom potrošača ako su ispunjene pretpostavke:

- da u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA (dalje: Očevidnik) na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošač ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kn s osnova glavnice i

- da razdoblje u kojem potrošač ima jednu ili više evidentiranih osnova za plaćanje neprekinuto traje duže od tri godine.

11. Prema pribavljenim podacima o imovini proizlazi da potrošač nema primanja niti druge imovine koja bi mogla biti predmetom unovčavanja čime je ispunjen uvjet iz čl. 79.g st. 1. ZSP za donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju postupka.

12. Nakon objave poziva iz oglasa FINE o podnošenju prijedloga za provedbu postupka stečaja potrošača nitko od vjerovnika nije dostavio obavijest sudu o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti.

13. Iz utvrđenih činjenica o iznosu prihoda i imovini potrošača očito je da ne postoji imovina koja bi se mogla unovčiti i da su ostvarene pretpostavke iz čl. 79.g. st. 1. ZSP za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog stečaja potrošača.

14. Nadalje, okolnost što potrošač na poziv FINE nije dostavio očitovanje o provedbi postupka jednostavnog stečaja niti popis imovine ne utječe na poštenje potrošača jer se u takvoj situaciji temeljem zakonske presumpcije iz čl. 79. c st. 2. ZSP smatra da je potrošač suglasan s tim postupkom.

15. Prema odredbi čl. 2. st. 2. ZSP poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja, u skladu sa ZSP. Stoga ocjena je li potrošač pošten ili nije pošten ovisi o utvrđenjima o ponašanju konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut.

16. U okolnostima konkretnog slučaja potrošač se može smatrati poštenim, iako nije dostavio popis svoje imovine imajući u vidu utvrđenje da ne raspolaže ovršivom imovinom jer prema pribavljenim podacima Porezne uprave (EDIP) proizlazi da potrošač tijekom 2022, 2023. i 2024. nije imao nikakvih primanja niti druge imovine koja bi mogla biti predmetom unovčavanja čime je ispunjen uvjet iz čl. 79.g st. 1. ZSP za donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju postupka, pa kako druge relevantne imovine sud nije utvrdio, proizlazi da je vrijednost imovine koja bi se mogla unovčiti manja od 1.327,23 € u smislu čl. 79.g st. 1. ZSP.

17. ZSP propisuje presumpcije kada se smatra da potrošač nije pošten (čl. 14. st. 5., čl. 79. i st. 3., čl. 79.m, al. 5. ZSP), međutim ne postoji izričita presumpcija da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine.

18.1. Vezano uz žalbeni prigovor da je potrošač namjerno onemogućio namirenje vjerovnika preuzimajući neprimjerene obveze, na koji način je nesavjesno i nepošteno umanjio vrijednost svoje imovine, valja kazati kako je odredbom čl. 75. st. 1. ZSP propisano da će sud rješenjem uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je potrošač:

1. pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela protiv imovine, protiv gospodarstva ili drugog kaznenog djela koje bi upućivalo na njegovu nesavjesnost i nepoštenje pri ispunjavanju obveza i dužnosti,

2. u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje dao netočne ili nepotpune podatke o svojim imovinskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javnih obveza,

3. u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, nesavjesno i nepošteno umanjivao vrijednost svoje imovine ili bez izgleda za poboljšanje financijskog položaja odgađao otvaranje postupka stečaja,

4. tijekom postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu ili

5. namjerno ili krajnjom nepažnjom naveo nepotpune i netočne podatke u popisu imovine i obveza.

18.2. Prema st. 2. istog članka vjerovnik može najkasnije na ročištu iz čl. 74. st. 2. ZSP predložiti sudu donijeti rješenje o uskrati oslobođenja od preostalih obveza, uz obvezno navođenje razloga iz st. 1. ovoga članka.

18.3. Povezujući odredbu čl. 24. st. 3. ZSP i odredbu čl. 75. ZSP dolazi se do zaključka da će sud postupati po službenoj dužnosti ispitivati postojanje pretpostavki za uskratu oslobođenja od preostalih obveza iz čl. 75. st. 1. ZSP, koje bi upućivale na njegovu nesavjesnost i nepoštenje pri ispunjavanju obveza i dužnosti, samo ako je vjerovnik, postupajući po odredbi čl. 75. st. 2. ZSP, predložio donošenje rješenja o uskrati oslobođenja od preostalih obveza, uz obvezno navođenje razloga iz čl. 75. st. 1. ZSP. Ako takvog obrazloženog prijedloga nema, sud u pogledu činjenica koje bi ukazivale na nepoštenje potrošača neće postupati po službenoj dužnosti u skladu s odredbom čl. 24. st. 3. ZSP (tako i Rev-1170/2022 od 25. travnja 2023.).

19. Slijedom navedenoga valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 29. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić