REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4735/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja IR Real Estate Leasing d.o.o. u likvidaciji, Zagreb, Ulica Ivana Lučića 2/a, zastupanog po punomoćnici Beati Glinskoj, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Glinska i Mišković u Zagrebu, protiv protustranke Olidus projekti d.o.o., Slavonski Brod, Ivana Meštrovića 22, (prethodno: CCS d.o.o. Zagreb, Vlaška 67) zastupanog po punomoćniku Davoru Palatinušu, odvjetniku u Zagrebu, radi brisanja predbilježbe prava vlasništva odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-9/2022-2 od 6. svibnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-56461/21 od 1. ožujka 2022., na sjednici održanoj 29. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog protustranke za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protustranka je predložila da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-9/2022-2 od 6. svibnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 56461/21 od 1. ožujka 2022. postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Je li sud u zemljišnoknjižnom postupku dužan po službenoj dužnosti paziti u tijeku cijelog postupka na temelju odredbe čl. 82. ZPP ima li stranka stranačku sposobnost sukladno odredbi čl. 77. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 91. st. 1. ZZK te je li u slučaju da je prijedlog u zemljišnoknjižnom postupku podnesen protiv pravne osobe koja je prestala postojati u trenutku podnošenja prijedloga za upis riječ o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP slijedom čega prijedlog valja odbaciti?

2. Je li drugostupanjski sud u svojoj odluci dužan iznijeti razloge i svoj stav u odnosu na konkretan žalbeni prigovor o dostavi rješenja kojim se dopušta predbilježba prava vlasništva u smislu odredbe čl. 62. st. 1. ZZK i tim u svezi računanje roka za podnošenje tužbe za opravdanje predbilježbe u smislu čl. 63. st. 2. ZZK odnosno o stajalištu iznesenom u žalbi vezano za taj prigovor kad je taj prigovor od odlučnog značaja za rješenje spora u smislu pravodobnosti ili nepravodobnosti tužbe za opravdanje predbilježbe?

3. Ukoliko je drugostupanjski sud u svom ukidnom rješenju utvrdio da je dostava rješenje protiv kojeg stranka ima pravo prigovora nezakonita i ukinuo prvostupanjsku odluku zbog bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP je li sud prvog stupnja dužan temeljem čl. 377. st. 2. ZPP u svezi sa odredbom čl. 91, stavak 1. ZZK-a izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja te otkloniti bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju je upozorio drugostupanjski sud u svom rješenju kada je naložio sudu prvog stupnja da otkloni nedostatke i pravilno primijeni materijalno pravo te čini li sud drugog stupnja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 375. st. 1. ZPP time što ne ocjenjuje žalbeni navod koji ukazuje na nepostupanje prvostupnjskog suda po nalogu ukidnog rješenja?

4. Može li sud u zemljišnoknjižnom postupku brisanja predilježbe prava vlasništva, reguliranog odredbom čl. 63. st. 2. ZZK, ocjenu uredne dostave Rješenja kojim je dopuštena predbilježba prava vlasništva zasnovati na, pozivom na čl. 120. st. 4. ZZK, dostavnici kako primatelj „nije zatečen“ iako iz sudskog registra kao javnog registra, u smislu odredbe čl. 4. Zakona o sudskom registru, proizlazi kako primatelj, u vrijeme dostave i ostavljanja Rješenja kojim je dopuštena predbilježba prava vlasništva u pretinac primatelja, nije više postojao temeljem čl. 522. st. 4. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007m 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019 dalje: ZTD) kojim je propisano je kako upisom pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva, odnosno, može li izvadak iz sudskog registra, na okolnost da primatelj u vrijeme dostave nije postojao, koristiti kao dokaz da pisani sadržaj dostavnice „nije zatečen“ nije istinit i da njen sadržaj glede datuma primanja pismena (dostava) u vezi s kojom sud računa rok za opravdanje predbilježbe prava vlasništva/tužbu radi opravdanja predbilježbe u smislu odredbe čl. 63. st. 3. ZZK ne odgovara stvarnom stanju i time oboriti zakonsku presumpciju o dokaznoj snazi dostavnice kao javne isprave u smislu odredbe čl. 230. ZPP-a te je li sud u takvoj situaciji konkurenciju dostavnice i izvatka iz sudskog registra dužan na nesumnjiv način utvrditi je li i kada Rješenje kojim se dopušta predbilježba prava vlasništva dostavljeno stranci kako bi mogao utvrditi je li tužba radi opravdanja predbilježbe pravodobna?“ pozivajući na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Također navodi da su mu postupanjem nižestupanjskih sudova povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 14., st. 2., 18. st. 1. i 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, - dalje: Ustav) te se poziva na povredu čl. 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; - dalje: Konvencija).

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Polazeći od odredbe članka 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3.1. Naime, pravna pitanja koja protustranka u prijedlogu postavlja ne odgovaraju procesnim okolnostima konkretnog slučaja a time niti odluke na koje se u smislu razloga važnosti u prijedlogu poziva ne koincidiraju u odnosu na okolnosti konkretnog slučaja.

3.2. Rješenje Županijskog suda u Splitu Gž Zk 286/16 od 5. rujna 2016. donijeto je u odnosu na procesne okolnosti kada je pobijanom odlukom odlučeno o pravima osobe koja je u vrijeme podnošenja prijedloga zemljišnoknjižnom sudu već bila umrla, dok je u konkretnom slučaju pobijana odluka donijeta u odnosu na trgovačko društvo Olidus projekti d.o.o. koje je pravni slijednik CCS d.o.o., dakle pobijana odluka nije donijeta u odnosu na pravnu osobu koja je brisana iz sudskog registra.

3.3. Nadalje, trgovačko društvo CCS d.o.o. je u sudskom registru brisano rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu Tt-17/19521-1 od 8. svibnja 2017., a rješenje zemljišnoknjižnog suda Z-9063/17 od 6. ožujka 2017. (kojim je prihvaćen prijedlog društva CCS d.o.oo. za upisom predbilježbe) je dostavljeno društvu CCS d.o.o. 3. svibnja 2017., dakle prije brisanja društva u sudskom registru.

3.4. Stoga navodi protustranke kojima osporava pravnu ocjenu nižestupanjskih sudova u pogledu uredne dostave rješenja kojim je prihvaćen prijedlog za upis predbilježbe i početka tijeka roka za podnošenje tužbe za opravdanje predbilježbe ne odgovaraju procesnim okolnostima konkretnog slučaja.

4. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u odnosu na postavljana pravna pitanja je odbijen te je odlučeno je kao pod I. izreke.

5. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

5.1. U odnosu na navode protustranke da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije i čl. 29. Ustava, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

5.2. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode protustranke. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da protustranka nije imala pravično suđenje.

6. Stoga je u odnosu na povredu temeljnih prava temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije tuženika odbačen te je odlučeno kao pod II. izreke.

Zagreb, 29. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek