REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž Zk-39/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Berislava Devčića, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ĆCP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Vesni Kovačević Fras, odvjetnici iz Pule, protiv tužene ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Anki Zaharija, odvjetnici iz Rovinja, radi brisovne tužbe, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno broj P-486/2021-36 od 16. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno broj P-486/2021-36 od 16. ožujka 2023.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova drugostupanjskog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I - Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužiteljice koji glase:
"I. Utvrđuje se da je pravno nevaljan upis u zemljišnim knjigama i to vlasništvo tužene GC na suvlasničkom dijelu: 4. suvlasničkog dijela: 1/4 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) 1. posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju sl. “B” TIP-a 286 sa pravom suvlasništva hodnika i stepenica sl.r,s,t nekretnine upisane u ZK uložak [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], kuća pop.br.394.
II. Nalaže se uspostava zemljišnoknjižnog stanja koje je prethodilo upisu u zemljišne knjige, a to je upis 4. suvlasničkog dijela: 1/4 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) 1. posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju sl. “B” TIP-a 286 sa pravom suvlasništva hodnika i stepenica sl.r,s,t nekretnine upisane u ZK uložak [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], kuća pop.br.394 na ime NC, uz dosudu troška ovog postupka."
II - Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu
7.465,66 eura (sedamtisućačetristošezdesetpeteuraišezdesetšestcenti) / 56.250,02 kuna (pedesetšesttisućadvjestopedesetkunaidvijelipe), u roku 15 dana, a odbija se tuženičin zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu 1.244,26 eura.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobijaju tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima. Predlažu da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tužitelja, a pazeći dodatno po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede postupka, drugostupanjski sud je ocijenio da u provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede na koje se na temelju odredbe članka 356. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), pazi po službenoj dužnosti. Nije osnovano ni žalbeno isticanje tuženika da bi presuda bila opterećena bitnom povredom iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer ista nema nikakvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati u žalbenom postupku.
5. Žalba nije utvrđena osnovanom ni iz istaknutog zakonskog žalbenog razloga pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, sadržaj žalbe se gotovo u cijelosti odnosi na činjenice koje se odnose na parnični postupak koji je tužena kao tužiteljica vodila kod istog suda protiv prednika tužitelja, a u kojem je donesena pravomoćna presuda broj P-36/96-19 od 20. listopada 1997., na temelju koje je tužena GC utvrđena vlasnicom nekretnine koja je predmet ovog spora, te je na temelju iste presude i izvršen upis njenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi nakon donesenog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Rovinju broj I-446/98-2 od 25. kolovoza 1998. Budući navedena presuda Općinskog suda u Rovinju broj P-36/96-19 od 20. listopada 1997., bez obzira na utvrđene procesne nedostatke prilikom njenog donošenja, jer je tužba bila podnesena protiv prednika tužitelja NC kao osobe nepoznatog boravišta uz zastupanje istog po privremenom zastupniku, koji tuženik je prije podnošenja tužbe već preminuo, a njegova adresa, odnosno adresa tužitelja kao njegovih nasljednika je osim toga ZC bila i tada poznata, nije ni na koji način stavljena van snage, te ista pravno egzistira i izreka te presude i dalje proizvodi pravne učinke, utvrđivanje činjenica koje se odnose na činjenice na kojima je bila utemeljena ta presuda nije ni bilo potrebno, jer bi drugačije odlučivanje o stečenom vlasništvu nekretnine od strane tužene ZC kod odlučivanja o podnesenoj brisovnoj tužbi, predstavljalo odlučivanje o presuđenoj stvari, što nije dopušteno, tako da je odluka prvostupanjskog suda koja se odnosi na navedeno, suprotno žalbenim navodima bila pravilno donesena.
6. Kod odlučivanja o brisovnoj tužbi bitne su činjenice o tome da li je zemljišno knjižni upis čije se brisanje traži valjan i istinit. Brisovna tužba po svojoj naravi je stvarnopravna tužba kojom se štite upisana knjižna prava. Prema odredbi članka 129. stavak 1. ranije važećeg Zakona o zemljišnim knjigama (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK), koja odgovara odredbi članka 150. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ( NN broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 dalje: ZV), brisovnom tužbom nositelj knjižnog prava ostvaruje zaštitu zbog povrede knjižnog prava koja je izvršena nevaljanim ili neistinitim upisom i ovlašten je radi zaštite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako prestalo. Imajući u vidu sadržaj te odredbe aktivno legitimiran za podnošenje brisovne tužbe je nositelj knjižnog prava, odnosno, onaj koji je bio upisan u zemljišnoj knjizi neposredno prije provedbe spornog (nevaljanog, neistinitog) upisa ili njegovi univerzalni sukcesori, što su tužitelji prema rješenju o nasljeđivanju iza pokojnog knjižnog vlasnika NC, donesenom po Javnom bilježniku Rinu Zujić iz [adresa], broj O-224/08-5, UPP-OS-101/08-5 od 29. siječnja 2009.
6.1. Prema zemljišnoknjižnom pravu upis u zemljišnu knjigu je nevaljan kada za njega nisu bile ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke predviđene z.k. pravom, a neistinit upis je onaj upis kojim se upisano stanje razlikuje od stvarnog stanja. U žalbi se postupovne odredbe zemljišnoknjižnog prava ni ne osporavaju, a prvostupanjski sud je utvrdio da je do upisa u zemljišnu knjigu došlo na temelju sudskog rješenja o ovrsi, čija se izreka ne razlikuje od izreke ovršne isprave koju predstavlja presuda o utvrđenju prava vlasništva na nekretnini za koju je u zemljišnoj knjizi izvršen upis promjene vlasnika, s tim što je i u ovom postupku ovršenika, odnosno protustranku, pravnog prednika tužitelja zastupao isti privremeni zastupnik postavljen odlukom prvostupanjskog suda, koji ga je zastupao i u parničnom postupku. Prema tome formalno pravno su bile ispunjene sve pretpostavke za sporni knjižni upis, tako da su neosnovane tvrdnje tužitelja da bi isti bio nevaljan, a upis je i istinit pošto je i izvršen na faktičnom suvlasničkom dijelu prednika tužitelja, a što je prvostupanjski sud utvrdio iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje geodetske struke. Jedina razlika na koju tužitelji upozoravaju u žalbi je u tome što je u izreci presude kojom je tužena utvrđena suvlasnicom spornog dijela nekretnine naveden izraz " s podjednim pravom korištenja zgr. č. 1008 dok na istoj postoji zgrada" , a u zemljišnoj knjizi je upisano " sa pravom suvlasništva hodnika i stepenica sl.r,s,t.", međutim navedeno ne predstavlja neistinitost knjižnog upisa, jer je do istoga došlo nakon ukidanja tzv."društvenog vlasništva" u Republici Hrvatskoj i kao posljedica istog. Nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima društveno vlasništvo više ne postoji kao jedan od mogućih oblika prava vlasništva, jer je tim zakonom izričito određeno da postoji samo jedna vrsta prava vlasništva, a ta se jednovrsnost prava vlasništva uspostavlja putem pretvorbe društvenog vlasništva u privatno vlasništvo, sukladno odredbama toga zakona i posebnim propisima, po službenoj dužnosti izvršena je promjena upisa tako da je umjesto prava korištenja, upisano pravo vlasništva ili suvlasništva ranijim nositeljima prava korištenja, tako da je i za same tužitelje u istom z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za njihove posebne dijelove zgrade upisan isti tekst suvlasništva zajedničkih dijelova zgrade. Zbog navedenog ni taj dio žalbe tužitelja nije utvrđen osnovanim.
7. I odluku o troškovima postupka je prvostupanjski sud pravilno temeljio na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a utvrdivši potreban i opravdani trošak tuženice pravilnom primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje Tarifa), a osim toga se u žalbi odluka o naknadi troškova postupka nije posebno ni specificirano pobijala, pa drugostupanjski sud prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a nije bio u obvezi paziti na pravilnost primjene materijalnog prava kod donošenja iste.
8. Na temelju odredbe članka 166. stavak 1. ZPP-a, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova drugostupanjskog postupka, jer u istom tužitelji sa svojom žalbom nisu uspjeli.
9. Zbog svega naprijed iznesenog sud drugog stupnja je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 99. stavak 2. ZZK, odlučio kao u izreci ove presude.
U Požegi, 29. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
