Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U OSIJEKU

    Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

    Poslovni broj: Us I-367/2024-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužiteljice PŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, OIB: 95131524528, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Kapucinska 21, Osijek, radi priznavanja statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, 29. travnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-05/23-03/213, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 05. siječnja 2024.

    II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Osječko- baranjske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Đakovo, KLASA: UP/I-562-05/22-03/125, URBROJ: 2158-18/30-22-18 od 22. studenog 2023.

    Obrazloženje

    1.1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-562-05/23-03/213, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 05. siječnja 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Osječko-baranjske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Đakovo, KLASA: UP/I-562-05/22- 03/125, URBROJ: 2158-18/30-22-18 od 22. studenog 2023.

    1.2 Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava na osobnu invalidninu po osnovi ozljede kralježnice nastale 4. svibnja 1992., uz obrazloženje da ne ispunjava uvjete propisane Zakonom jer oštećenje organizma tužiteljice, odnosno zadobivena ozljeda kralježnice nastala u citiranoj prometnoj nesreći od 4. svibnja 1992., ne ispunjava pretpostavke za priznavanje prava iz članka 9. stavka 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ("Narodne novine" br. 84/21.; dalje: Zakon).

    2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost predmetnog (kao i prvostupanjskog) rješenja navodeći da je u provedenom postupku činjenično stanje pogrešno utvrđeno te je pogrešno i primijenjeno materijalno pravo. Tužiteljica u tužbi, u bitnome, ističe da je stradala upravljajući osobnim vozilom u prometnoj nesreći koja se dogodila 4. svibnja 1992. u 18,05 sati u Satnici Đakovačkoj, prilikom slijetanja osobnog automobila u kanal, a u automobilu se u tom trenutku nalazila i njezina mlt. kćerka FŠ koja je također zadobila lake tjelesne ozljede. Tužiteljica smatra da je prometna nesreća neposredno izazvana panikom i strahom zbog granatiranja Đakova i okolice, uslijed čega je nastala gužva u prometu. Nadalje navodi da se nakon navedene nesreće liječila u Ratnoj bolnici u Đakovu mjesec dana, nakon čega je otpuštena na kućno liječenje i mjesecima je ležala nepokretna, dok je prilikom prelijetanja aviona imala napadaj panike. Smatra da je nastala ozljeda kralježnice kao i potres mozga imala trajne posljedice na njezino zdravlje. Tužbi prilaže dokaze za koje smatra da dokazuju da je u trenutku prometne nesreće bila proglašena zračna uzbuna (prilog fotografije iz knjige "Đakovština u Domovinskom ratu", izdavača Izvršno vijeće skupštine Općine Đakovo). Ističe da iz navedene knjige proizlazi da je 4. svibnja 1992. u 13,15 sati bila oglašena zračna uzbuna, a u 19,10 sati opća opasnost. Također tužbi prilaže i medicinsku dokumentaciju o liječenju nakon prometne nesreće, od 4. svibnja 1992. do 9. lipnja 1992. Ratnoj bolnici u Đakovu. Slijedom navedenoga smatra da je oštećenje organizma zadobila pod okolnostima iz članka 9. Zakona, te predlaže da sud poništi osporavano rješenje kao i prvostupanjsko rješenje u ovoj upravnoj stvari, te da sud reformacijskom presudom tužiteljici prizna status civilnog invalida iz Domovinskog rata.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnome, navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te da je isto potpuno i valjano obrazloženo. U odnosu na dokaze o oglašenoj zračnoj opasnosti (citirani dokaz iz knjige "Đakovština u Domovinskom ratu") odnosno da je 4. svibnja 1992. u 13,15 sati bila oglašena zračna uzbuna, smatra da isti nije osnovan, jer je stradavanje pod okolnostima iz članka 9. Zakona moguće dokazivati samo dokazima propisanim člankom 73. Zakona, koja odredba također, u smislu standarda dokazivanja u ovoj upravnoj stvari, upućuje na sadržaj Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata ("Narodne novine" br. 118/21.; dalje: Pravilnik). Slijedom iznesenog tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. Sud je održao raspravu 8. travnja 2025., u nazočnosti tužiteljice i opunomoćenice tuženika, LŠ, zamjenice u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, kako bi se strankama omogućilo izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora, te primjenom članka 7. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24; dalje: ZUS). Na navedenoj raspravi, na upit sutkinje da opiše okolnosti nastanka prometne nesreće od 4. svibnja 1992. tužiteljica je izjavila da se prometna nesreća dogodila 4. svibnja 1992. u 18,05 sati u blizini Satnice Đakovačke, kada je tužiteljica upravljala osobnim automobilom u kojemu se na zadnjem sjedalu nalazila i njezina mlt. kći FŠ, te da se vraćala iz Požege gdje je vodila svoje druge dvije kćeri radi pohađanja škole, koja se zbog ratnih okolnosti nije odvijala u Osijeku. Sjeća se da je u jednom trenutku kamion koji je išao iz suprotnog smjera vozio po sredini ceste te je tužiteljica u trenutku kada ga je vidjela, a kako bi izbjegla frontalni sudar naglo skrenula u desno i sletjela u kanal, pri čemu je dobila teške ozljede (kralježnice).

    5. Sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju priloženu spisu upravnog spora i spisu upravnog postupka koji je dostavljen uz odgovor na tužbu, te je izveo dokaz saslušanjem tužiteljice u svojstvu stranke.

    6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

    7. Predmetni postupak pokrenut je 28. travnja 2022. zahtjevom tužiteljice za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava na osobnu invalidninu, na temelju ozljede kralježnice zadobivene u prometnoj nesreći 4. svibnja 1992. u 18,05 sati u blizini Satnice Đakovačke.

    8. Odredbom članka 9. stavak 1. Zakona propisano je da je civilni invalid iz Domovinskog rata osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila: a) zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata; b) u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (zbog korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.; c) od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu ili; d) zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da je civilni invalid iz Domovinskog rata i osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 60% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

    9. Člankom 73. Zakona propisano je da se činjenica da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje ispravama, a ispravama u smislu ovoga članka za utvrđivanje činjenice da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona smatra se: potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio, izdana od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela i medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja, a u slučaju ranjavanja ili ozljeđivanja pod okolnostima iz članka 9. stavka 1. točaka a), b) i d) ovoga Zakona medicinska dokumentacija najkasnije od 30. rujna 1996.

    10. Odredbom članka 7. stavak 2. Pravilnika propisano je da iznimno od stavka 1. točke a) ovoga članka, u slučaju kada nije moguće pribaviti potvrdu o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio, izdanu od nadležne policijske uprave ili drugih nadležnih tijela, radi utvrđivanja činjenice da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 9. stavka 1. Zakona može se pribaviti medicinska dokumentacija iz koje su vidljive okolnosti stradavanja, naknadna saznanja o okolnostima stradavanja od nadležne policijske uprave, saznanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o okolnostima stradavanja i drugi dokazi od nadležnih tijela Republike Hrvatske o okolnostima stradavanja.

    11. U provedenom postupku utvrđeno je da u odnosu na tužiteljicu (nesporno) ne postoje zapreke za ostvarivanje prava u smislu odredbe člana 5. Zakona.

    12. Nadalje, primjenom odredbe članka 73. Zakona pribavljena je potvrda o uzroku i okolnostima pod kojim se slučaj dogodio, Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Zagreb, KLASA: 110-01/18-01/33, URBROJ: 511-01- 149-22-113 od 19. rujna 2022. iz koje proizlazi da je u službenim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova za tužiteljicu evidentirana prometna nesreća koja se dogodila 4. svibnja 1992., u 18,05 sati, u Satnici Đakovačkoj, na način da je tužiteljica upravljajući vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] sletjela u kanal, te su tužiteljica i njezina mlt. kćerka FŠ (koja se u vozilu nalazila u svojstvu putnika) tom prilikom zadobile lake tjelesne ozlijede. U odnosu na traženi podatak o oglašavanju opće opasnosti od topničkog napada u dnevniku događaja je evidentirano da je 4. svibnja 1992. u 19,10 sati proglašena opća opasnost zbog topničkog napada na grad Đakovo, dok podataka o zračnim napadima nema.

    13. Također u spis predmeta pribavljene su i preslike medicinske dokumentacije iz koje je razvidno (što je i nesporno) da je tužiteljica stradala 4. svibnja 1992. u prometnoj nesreći, te da se liječila od posljedica nesreće u Ratnoj kirurškoj bolnici u Đakovu, od 4. svibnja 1992. do 9. lipnja 1992.

    14. U ovoj upravnoj stvari evidentno je pribavljena potvrda o uzroku i okolnostima pod kojim se slučaj dogodio (odredba članka 7. stavak 2. Pravilnika), a pribavljeni dokaz – preslika knjige "Đakovština u Domovinskom ratu", izdavača Izvršno vijeće skupštine Općine Đakovo) iz koje proizlazi da je 4. svibnja 1992. u 13,15 sati bila oglašena zračna uzbuna, a u 19,10 sati opća opasnost, ne predstavlja dokaz u smislu članka 73. Zakona. Pri tome valja naglasiti da niti navedena knjiga ne navodi trenutak prestanka eventualne zračne opasnosti, dok se pojam "granatiranje" koje navodi tužiteljica ne odnosi na nadlijetanje vojnih aviona (niti navodi ikakvo raketiranje predmetnog područja u vrijeme nastanka prometne nesreće).

    15. Slijedom navedenoga sud zaključuje da je pravilna ocjena tuženika da oštećenje organizma zbog kojeg tužiteljica traži priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata nije nastalo u izravnoj (uzročno-posljedičnoj) vezi s okolnostima iz Domovinskog rata. Naime, u trenutku prometne nesreće, tj. slijetanja tužiteljice vozilom u kanal 4. svibnja 1992. u 18,15 sati nije bila oglašena opća opasnost od topničkog napada na područje grada Đakova (opća opasnost oglašena je u 19,10 sati), dok navodi tužiteljice o prelijetanju neprijateljskih aviona (bez traga o istome u službenim evidencijama), pri čemu niti tužiteljica ne navodi ikakve zračne napade (raketiranja) koja su se događala na dan prometne nesreće, ne mogu se smatrati relevantnim dokazom, primjenom odredbi članka 73. Zakona ali i primjenom pravila o teretu dokazivanja.

    16. Dakle, tužiteljica u opisanom događaju od 4. svibnja 1992. u 18,15 sati nije zadobila oštećenje organizma zbog kojeg traži priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata pod okolnostima propisanim člankom 9. stavkom 1. Zakona.

    17. Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje u ovoj upravnoj stvari, ocjenjuje se zakonitim, te je valjalo odlučiti kao u toč. I. i toč. II. izreke presude, primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.

    U Osijeku 29. travnja 2025.

    Sutkinja

    Blanka Sajter

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

    DNA:

    1. Tužiteljici

    2. Tuženiku po opunomoćeniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.