REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1334/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Stečajna masa iza Glumina banka d.d. - u stečaju, Zagreb, Strojarska cesta 20, OIB: 97579212723, zastupano po stečajnom upravitelju Antoniji Galić Kondža, Zagreb, Strojarska cesta 20, a svi zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Smolčić i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika MC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vidović & partneri d.o.o. u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, dana 29. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 10. travnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1477/2020 od dana 30. rujna 2021., preinačene presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 10. travnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1477/2020 od dana 30. rujna 2021., preinačene presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 10. travnja 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.
Obrazloženje
1. Ovršenik je dana 10. travnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1477/2020 od dana 30. rujna 2021., preinačene presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024.
2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu u kojem je kao osnova za plaćanje navedena presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 879/2023 od dana 29. svibnja 2024. Međutim, ovršenik navodi da nikada nije primio navedenu presudu, kojom je preinačena presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5488/2021 od dana 24. studenog 2021. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1477/2020 od dana 30. rujna 2021. (koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5488/2021 od dana 24. studenog 2021.), niti je potpisao povratnicu/dostavnicu kojom se potvrđuje primitak iste, a koja prileži spisu P-1477/2020, zbog čega je u predmetu koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1477/2020 podnio prijedlog radi ukidanja potvrde ovršnosti presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024. Stoga predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim obzirom je ostvaren razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) u vezi s čl. 210. OZ-a. Također predlaže sudu i odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke o prijedlogu za ukidanje potvrde ovršnosti i prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Navodi da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu obzirom je osoba starije životne dobi kojoj je jedini prihod mirovina, a koja je sada zaplijenjena.
3. Prijedlog ovršenika dostavljen je dana 17. travnja 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, no ovrhovoditelj se nije očitovao.
4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.
5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. OZ-a.
6. Sud nije utvrdio postojanje razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti, kao niti postojanje bitnih povreda ovršnog postupka, odnosno pogrešnu primjenu materijalnog prava, a na što također pazi po službenoj dužnosti, sve sukladno čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a.
7. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik navodi da mu ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu - presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024. (kojom je preinačena presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5488/2021 od dana 24. studenog 2021. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1477/2020 od dana 30. rujna 2021., koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5488/2021 od dana 24. studenog 2021.) nije uredno dostavljena, zbog čega je u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1477/2020 podnio prijedlog radi ukidanja potvrde ovršnosti presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 879/2023 od dana 29. svibnja 2024. Navodi ovršenika sadržajno predstavljaju žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a.
8. Sud je izvršio uvid u e-spis Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1477/20 te utvrdio da je sud izdao potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti u kojoj je naveo da je presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024. postala pravomoćna dana 29. svibnja 2024. te ovršna dana 04. kolovoza 2024., kao i da je ovršenik dana 09. travnja 2025. podnio prijedlog za ukidanje klauzule ovršnosti presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024., a o kojem prijedlogu još nije odlučeno.
9. Dakle, u ovoj fazi postupka, tj. u trenutku donošenja ovog rješenja, nije (pravomoćno) ukinuta potvrda pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu - presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-879/2023 od dana 29. svibnja 2024., slijedom čega sud za sada nije utvrdio osnovanost razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a da ovršna isprava nije stekla svojstvo ovršnosti. Naime, u ovom postupku odlučna je okolnost da li je za ovršnu ispravu podnesenu na izravnu naplatu izdana potvrda o ovršnosti. U ovom postupku sud nije ovlašten ispitivati i utvrđivati zakonitost, pravilnost i ovršnost odluke čija se ovrha traži jer se to može učiniti samo u postupku u kojem je odluka donesena, odnosno u ovom slučaju u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1477/20.
10. Obzirom ovršenik u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije iznio niti jedan osnovan razlog iz čl. 50. st. 1. OZ–a, niti je sud utvrdio postojanje bitnih povreda postupka izravne naplate, odnosno povrede materijalnog prava na koje pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ–a, valjalo je odbiti prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava nedopuštenim kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom I izreke rješenja.
11. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.
12. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.
13. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.
14. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
15. Uvidom u prijedlog ovršenika i u njemu sadržane navode te uvidom u priloženu dokumentaciju, sud je utvrdio kako nije ispunjena niti jedna od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
16. Isto tako, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.
17. Naime, ovršenik u svom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije naveo nikakve činjenice niti priložio dokaze koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (npr. u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih i prenesenih novčanih sredstava od ovrhovoditelja), već nastanak nenadoknadive štete obrazlaže time što je osoba starije životne dobi kojoj je jedini prihod mirovina, a koja je sada zaplijenjena. Međutim, sama činjenica da je ovršenik osoba starije životne dobi te da mu je zbog predmetnog postupka izravne naplate zaplijenjena mirovina nisu dostatni razlozi za odgodu ovrhe, odnosno odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, pa i bez obzira što su otegotni za ovršenika, budući je to šteta koja po redovitom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku i budući se vjerojatnost teško nadoknadive, odnosno nenadoknadive štete procjenjuje u odnosu na mogućnost povrata sredstava od ovrhovoditelja. Naime, za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
18. Isto tako, a vezano za navod ovršenika da mu je zaplijenjena mirovina, valja reći kako temeljem čl. 65. st. 6. OZ-a u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Stoga, odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate ne bi imala za posljedicu deblokadu računa ovršenika te bi se pljenidba novčanih sredstava u slučaju odgode i dalje provodila. Drugim riječima, odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, ima učinak odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, ali ne i odgode zapljene sredstava ovršenika, budući da odgoda ovrhe ne utječe na provođenje radnji kojima ovrhovoditelj stječe založno pravo na predmetu ovrhe. Slijedom navedenog, ovršenik odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne bi došao u situaciju da raspolaže zaplijenjenim sredstvima, tj. on i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim sredstvima te u tom smislu odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu.
19. Stoga je sud stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi odredbe čl. 210. st. 2. OZ-a.
20. Slijedom navedenog, obzirom nije ispunjen niti jedan od dva uvjeta za odgodu ovrhe, a koji moraju biti kumulativno ispunjeni sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi odredbe čl. 210. st. 2. OZ-a, sud je prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ocijenio neosnovanim te odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
21. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga od dana 10. travnja 2025.
Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.
Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.
S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom budući je isti odbijen kao neosnovan, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku pa obzirom nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom III. izreke rješenja.
U Zagrebu, dana 29. travnja 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. ovršeniku po pun.
2. ovrhovoditelju po pun.
3. spis
Z/ kal.30 dana
