Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ob-36/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Amaliji Švegović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupanog po punomoćniku Nikoli Mandiću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženice BS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupane po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u [adresa], radi razvoda braka i odluke o roditeljskoj skrbi, uz sudjelovanje mlljt. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po posebnom skrbniku ES, dipl. pravnik, zaposleniku Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-587/2023- 48 od 9. travnja 2025., dana 29. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba tuženice odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-587/2023-48 od 9. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor tuženice od 19. studenog 2024. kao neosnovan i potvrđeno rješenje istog suda poslovni broj P Ob-587/2023-44 od 11. studenog 2024.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija tuženica bez navođenja zakonskih žalbenih razloga, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje.

3. Žalba tuženice nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je rješenjem istog suda poslovni broj P Ob-587/2023-44 od 11. studenog 2024. naloženo tuženici platiti sudsku pristojbu na žalbu protiv presude u iznosu od 53,09 EUR-a, koje je tuženica pobijala prigovorom tvrdeći da ju je preuranjeno obvezivati na plaćanje sudske pristojbe obzirom je uspjela u parnici, tako da obveza plaćanja pristojbi tereti isključivo tužitelja. Prvostupanjski sud, pozivajući se na odredbu čl. 4. toč. 1. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 51/2023, dalje: ZOSP), a kojom je propisano da obveza plaćanja pristojbe, ako tim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje za podneske (tužbe, pravne lijekove i dr.) u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik kada zapisnik bude dovršen, te polazeći od utvrđenja da je obveza plaćanja sudske pristojbe nastala dana 15. kolovoza 2024. kada je tuženica podnijela žalbu na presudu istog suda poslovni broj P Ob-587/2023 od 25. srpnja 2024., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-437/2024 od 24. rujna 2024. i u dijelu točke VII. izreke kojom je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka, te ujedno odbijen zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka, zaključuje da je tuženica dužna platiti sudsku pristojbu na žalbu protiv presude u iznosu od 53,09 EUR-a, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOSP-a odbio prigovor kao neosnovan i potvrdio pobijano rješenje o pristojbi.

5. Tuženica u žalbi u cijelosti ponavlja navode iznijete u prigovoru protiv rješenja o pristojbi te ustraje kod svoje tvrdnje da ju je preuranjeno obvezivati na plaćanje sudske pristojbe obzirom je uspjela u parnici, tako da obveza plaćanja pristojbi tereti isključivo tužitelja.

6. Protivno žalbenim navodima tuženice, prvostupanjski sud je na utvrđeno činjenično stanje, obrazloženo pod točkom 4. ovog obrazloženja, pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor tuženice kao neosnovan, jer je i prema stavu ovog suda, obveza plaćanja sudske pristojbe na žalbu protiv presude nastala u trenutku podnošenja žalbe tuženice na prvostupanjsku presudu 15. kolovoza 2024. i tuženica ju je u smislu odredbe čl. 4. toč. 1. ZOSP-a bila dužna platiti u trenutku podnošenja žalbe, neovisno o njezinom uspjehu u parnici. Naime, prema važećem ZOSP-u obveza plaćanja sudske pristojbe na žalbu protiv presude tereti onu stranku koja podnosi pravni lijek, dok je iznimka plaćanja sudske pristojbe prema uspjehu stranaka u parnici propisana samo za sudsku pristojbu na odgovor na tužbu, a što nije slučaj u ovom konkretnom predmetu.

7. Budući da nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP) u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

U Varaždinu, 29. travnja 2025.

Sutkinja

Amalija Švegović