Poslovni broj: Usž-4045/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Marku Udiljku, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3A, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi obnove postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 607/2024-6 od 19. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-607/2024-6 od 19. srpnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/23-26/82, URBROJ: 531-03-4-2- 24-5 od 1. veljače 2024., dok se rješenjem odbija zahtjev za naknadu troškova upravnog spora. Rješenjem tuženika odbacuje se žalba ČZ (točka 1. izreke) te se odbija žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za pravne poslove urbanizma i izgradnje, KLASA: UP/I-361-03/22-04/2, URBROJ: 2181-1-10- 5/1-23-3 od 27. siječnja 2023. (točka 2. izreke). Tim prvostupanjskim rješenjem je odbačen prijedlog ČZ i BZ za obnovom postupka okončanog izdavanjem rješenja o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-03/13-04/11095, URBROJ: 2181/01-03-02/30-20-15 od 10. prosinca 2020. godine.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi u bitnom navodi da je rješenje o izvedenom stanju doneseno na temelju Arhitektonske snimke izvedenog stanja, pod brojem T.D. LA-14-2015-181 iz prosinca 2015., ovlaštenog arhitekta SZ, koja je nastala na osnovi tada dostupne i neažurirane geodetske podloge katastra, koja zapravo nije odražavala stvarno stanje na terenu. Međutim, u studenom 2018. godine izrađena je točna geodetska snimka izvedenog stanja, koja je pokazala pravilnu površinu zgrade, ali povodom koje nije izvršena nužna revizija Arhitektonskog snimka niti je očevidom na terenu, u skladu s člankom 18. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), identificirana nesuglasnost Arhitektonskog snimka i stvarnog stanja na terenu od čak 4 m[2] po etaži. Ističe da se ne radi o administrativnoj grešci, već opisani propust ima duboke posljedice na njegova prava. Mišljenja je da se nepravilno postupanje nadležnog tijela mora smatrati novom činjenicom koja može opravdati obnovu postupka. Skreće pozornost na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske, prema kojoj rizik svake greške državnog tijela treba snositi država. Stoga zaključuje da u ovom slučaju propust nadležnog tijela u pravilnom utvrđivanju površine zgrade, ne predstavlja samo novu činjenicu već i opravdan razlog za obnovu postupka. Ukazuje da su razlozi za ispravak Arhitektonske snimke postojali u vrijeme osnovnog postupka, odnosno ne radi se o potpuno novoj snimci nego o ispravci originalne snimke u kojoj je otklonjena postojeća greška. Iznosi da prvostupanjski sud ne priznaje dinamiku dokaznog postupka u upravnom sporu prema kojoj se novi dokazi mogu i trebaju uzeti u obzir ako su izravno povezani s greškama i propustima u originalnom postupku. Pozva se na pravično rješavanje konkretne stvari, uzimajući u obzir ispravljeni Arhitektonski snimak. Smatra pretjeranim formalizam utvrđenje suda da u zahtjevu treba obrazložiti da je unutar subjektivnog roka podnio prijedlog za obnovu. Tvrdi da je unutar propisanog subjektivnog roka podnio zahtjev za obnovu. Slijedom iznesenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu te poništiti prvostupanjsku presudu i preinačiti ju na način da se usvoji tužbeni zahtjev, odnosno podredno vratiti predmet na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe i pristojbe.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo valjane, argumentirano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
6. U konkretnom slučaju tužitelj nije učinio vjerojatnom okolnost na kojoj temelji svoj prijedlog za obnovu postupka okončanog izdavanjem rješenja o izvedenom stanju, KLASA UP/I-361- 03/13-04/11095, URBROJ: 2181/01-03-02/30-20-15 od 10. prosinca 2020., koje je postalo pravomoćno jer protiv istog nije izjavljena žalba.
7. Odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupka („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21., dalje: ZUP), kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.
8. Tužitelj presudu prvostupanjskog suda, kao i rješenje tuženika smatra nezakonitim iznoseći prigovore koji se odnose na zakonitost upravnog akta kojim je ozakonjena završena, zahtjevna, ugrađena, stambeno – poslovna zgrada (prizemlje i tri kata pod kosim krovom), izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, u postupku, koji se vodi po izvanrednom pravnom lijeku, nije moguće s uspjehom iznositi prigovore koji se odnose na zakonitost izdavanja rješenja o izvedenom stanju.
9. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj rješenje o izvedenom stanju, u odnosu na koje traži obnovu postupka, uredno zaprimio 20. siječnja 2021. godine pa je već tada bio upoznat s njegovim sadržajem, radi čega je imao mogućnost pobijati ga pravnim lijekovima, što međutim nije učinio.
10. Tužitelj u prijedlogu za obnovu postupka u suštini traži izmjenu naprijed navedenog rješenja navodeći da je, radi pogrešno iskazane površine u Arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, pod brojem T.D. LA-14-2015-181 iz prosinca 2015. godine, ovlaštenog arhitekta SZ, ozakonjena zgrada u manjoj površini od stvarnog stanja na terenu. Međutim, obnova postupka je izvanredni pravni lijek kojim se omogućuje zadiranje u konačno odnosno pravomoćno rješenje, zbog čega se takav pravni lijek može koristiti samo u strogim zakonskim rokovima i pod zakonom propisanim uvjetima.
11. Odredbom članka 123. ZUP-a propisani su razlozi zbog kojih se može tražiti obnova postupka, a u konkretnom slučaju iz samog prijedloga tužitelja za obnovu postupka proizlazi da se ne radi o niti jednom od razloga propisanih tom zakonskom odredbom, zbog čega je pravilno zahtjev odbačen.
12. Osim toga, neosnovano tužitelj smatra da je pravodobno ponio prijedlog za obnovu postupka okončanog naprijed navedenim rješenjem o izvedenom stanju. Ovo iz razloga što je, prema navodima tužitelja, u studenom 2018. godine izrađena geodetska snimka izvedenog stanja, koja je pokazala pravilnu površinu zgrade pa je tužitelj od tada znao, odnosno mogao je znati, za postojanje navodne neusklađenosti stvarnog stanja s onim prikazanim u Arhitektonskoj snimci tijekom upravnog postupka okončanog rješenjem čiju obnovu traži. Slijedom navedenog, upravo je u tom postupku mogao isticati te prigovore.
13. Slijedom svega navedenog, žalbeni prigovori tužitelja, koji su u bitnome istovjetni prigovorima iznesenim u tužbi, s obzirom na činjenice ovog predmeta i pravilnu primjenu materijalnog prava, ne mogu dovesti do drugačije odluke.
14. S obzirom da tužitelj nije uspio sa žalbom, trebalo je imajući na umu odredbu članka 147. stavak 1. ZUS-a, odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe.
15. Stoga je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4.
ZUS-a, odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 29. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
