REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp - 289/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LS zbog prekršaja iz čl. 10. stavka 3. Zakona o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti (Narodne novine br. 61/11, 66/19, dalje u tekstu: Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti), po optužnom prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga (dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa: 334-02/23-03/299, Urbroj: 443-02-03-07/23-9 od 14. prosinca 2023. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 28. travnja 2025. godine, u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti braniteljice okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 29. travnja 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. L i I rođ. U, rođen **.**.1950. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., SSS, ugostitelj, umirovljenik sa mirovinom od oko 250 eura mjesečno, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
što je u razdoblju od 11. srpnja 2023. do 21. srpnja 2023. godine, u mjestu [adresa], obavljao neregistriranu ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja u dva apartmana, a bez da je djelatnost registrirao kod nadležnog tijela ili obavljanje djelatnosti prijavio poreznim tijelima, čime je ostvario imovinsku korist u iznosu od 700,00 eura,
dakle, kao fizička osoba obavljao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. alineji 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga Zakona.
I. Na temelju citiranih propisa okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.327,23 EURA (tisuću tristo dvadeset i sedam eura i dvadeset i tri centa)
Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona(Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.
II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od okrivljenika se oduzima imovinska korist u iznosu od 700,00 (sedamsto) EURA.
Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. točka 3.a i članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 14. prosinca 2023. godine protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
3. Okrivljeni LS je iznoseći obranu na raspravi uvodno naveo kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U bitnome je naveo da nisu točni navodi iz predmetnog optužnog akta da bi on iznajmljivao dva predmetna apartmana bez rješenja nadležnog upravnog tijela, odnosno da bi obavljao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela ili prijavio poreznim tijelima. U prilog svojih tvrdnji priložio je zapisnik o očevidu apartmana od 20. veljače 1999. godine sa rješenjem od 12. svibnja 1999. godine, zapisnik o nadzoru Carinskog ureda od 30. srpnja 2016. godine, te rješenje Općine Hvar od 02. srpnja 1990. godine. Bio je prisutan prilikom inspekcijskog nadzora dana 11. kolovoza 2023. godine, te je inspektoru dao izjavu pri kojoj ostaje, nije se mogao se sjetiti da li je inspektoru davao na uvid ove papire koje je priložio sudu. U navedenim dokumentima koje je priložio nije naveden kućni broj njegovih apartmana jer tada tog broja nije ni bilo, međutim iz priloženog zapisnika iz 1999. godine razvidno je da isti apartmani imaju sve uvijete za pružanje usluga i smještaja. Inače za navedene apartmane godinama uredno podmiruje sva davanja te ujedno spori iznos imovinske koristi koji je naveden u optužnom aktu, jer on nije obavljao nikakvu nezakonitu djelatnost
4. Tijekom dokaznog postupka u svojstvu svjedoka ispitan je viši turistički inspektor LSL, pročitani su zapisnici o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu, od 11. kolovoza i 12. prosinca 2023. godine sa prilozima, dopis Splitsko-Dalmatinske Županije, Upravni odjel za turizam i pomorstvo od 24. studenoga 2023. godine, zapisnik o očevidu apartmana Ureda za turizam, Splitsko- Dalmatinske Županije od 20. veljače 1999. godine, Rješenje Općine Hvar od 02. srpnja 1990. godine, zapisnik o nadzoru Carinske uprave, Carinskog ureda Split od 30. srpnja 2016. godine, rješenje Ureda za turizam, Splitsko-dalmatinske županije od 12. svibnja 1999. godine, preslik rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, od 02. travnja 2025. godine. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.
4.1. Viši turistički inspektor LSL u svom svjedočkom iskazu u bitnome je naveo da u cijelosti ostaje pri navodima iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru koje je sastavio i potpisao dana 11. kolovoza 2023. i 12. prosinca 2023. godine (u prostorijama Državnog inspektorata), te ostaje pri svim činjeničnim utvrđenjima iz istih. Kada mu je od strane suda predočena dokumentaciju koju je priložio okrivljenik prilikom davanja svoje obrane, naveo je predmetnom optužnom prijedlogu priložio dopis Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-Dalmatinske Županije od 24. studenoga 2023. godine, iz kojega nedvojbeno proizlazi da se rješenje Ureda za turizam Splitsko- dalmatinske županije od 12. svibnja 1990. godine (priloženo od okrivljenika) odnosi na nekretninu – obiteljsku kuću na adresi u [adresa]., te je on temeljem utvrđenja iz tog dopisa postupao kritične prigode. Iz tog razloga je u predmetnom optužnom aktu naveo da bi okrivljenik obavljao neregistriranu ugostiteljsku djelatnost u objektu na adresi [adresa]. Dana 11. kolovoza 2023. godine uzimao je izjavu od okrivljenika na terasi obiteljske kuće okrivljenika u [adresa]., budući da je objekt u [adresa]., bio zatvoren i zaključan zbog prethodno navedenog nesretnog slučaja u istom objektu ( kojeg je policija i prijavila inspektoratu i zatražila njihovo postupanje). Okrivljenik je tada u prisustvu svoje braniteljice dao svoju izjavu, koju je u bitnome ponovio pri kontrolnom zapisniku od 12. prosinca 2023. godine. Temeljem njegove izjave da je u inkriminiranom razdoblju ostvario dobit od 1.000 eura za usluge smještaja, a uz primjenu Upute Državnog inspektorata od 10. listopada 2020. godine, izračunao je navedeni iznos imovinske koristi (od iznosa dobiti oduzeo je 30% na ime troškova okrivljenika). Napomenuo je da on nikakvu dokumentaciju, niti bilo kakve druge podatke nije imao prilikom utvrđenja istoga, osim izjave okrivljenika u prisustvu braniteljice, koju je on potpisao bez primjedbi. Nakon navedenog inspekcijskog nadzora i podizanja optužnog akta nije više postupao u objektu okrivljenika.
4.2. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
5. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
5.1. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna (1.327,23 eura do 3.981,68 eura) za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima
6. Suprotno navodima obrane okrivljenika, iz svjedočkog iskaza višeg turističkog inspektora LSL te izvedenih materijalnih dokaza a posebice predmetnih zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 11. kolovoza i 12. prosinca 2023. godine, proizlazi da je isti svojim postupcima ostvario sva obilježja predmetnog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naime nesporno da je kritične prigode okrivljenik zaista na navedenoj nekretnini obavljao djelatnost pružanja usluga smještaja gostima u navedenim apartmanima, te tu okolnost okrivljenik niti ne spori u svojoj obrani. Navodi njegove obrane da bi za istu djelatnost imao sve potrebne dozvole, mogu se smatrati nevjerodostojnim i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, jer su nadležna tijela tijekom inspepkcijskog nadzora nedvojbeno utvrdila da se dozvole koje je priložio okrivljenik ne odnose na nekretninu u kojoj je okrivljenik obavljao djealtnost smještaja gostiju (već na njegovu obiteljsku kuću na adresi prebivališta). Napominje se da se navodi predmetnog svjedoka mogu smatrati vjerodostojnim jer je isti kritične prigode postupao obavljajući svoju službenu dužnost i nema razloga lažno teretiti okrivljenika. Dakle Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljeni LS utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude; zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno. Naposljetku gore navedeno također proizlazi iz okolnosti da je okrivljenik naknadno ishodio valjano rješenje nadležnog tijela za obavljanje ugostiteljskih usluga upravo u objektu koji se navodi u optužnom aktu te isto priložio sudu.
7. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.
7.1. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika pa je tako sud kao olakotne okolnosti cijenio njegovu životnu dob, imovinske prilike, da je naknadno otklonio posljedice prekršaja te njegovu prekršajnu nekažnjavanost; dok posebnih otegotnih okolnosti nije utvrdio. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini posebnog minimuma propisanog za predmetni prekršaj jer smatra da će se na opisani način prema stajalištu suda u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu generalne i specijalne prevencije.
7.2. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 60 (šezdeset) dana, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
8. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, valja primijetiti kako je ovlašteni tužitelj u dostatnoj mjeri obrazložio metodologiju i kriterije njezinog izračuna te je istu ovaj sud prihvatio u cijelosti a ujedno okrivljenik nije sporio visinu i osnov iste (isti je u prisustvu braniteljice potpisao zapisnik u kojem je ista izračunata i naknadno nije priložio nikakav dokaz kojim bi osporio istu).
8.1. Spomenuti iznos imovinske koristi okrivljenik je obvezan vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.
9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
U Hvaru, 28. travnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.,v.r.
Lara Menđušić,v.r.,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Presuda se dostavlja:
- okrivljeniku
- braniteljici
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
