Poslovni broj: Usž-4073/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja FO, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Morisa Mikić, odvjetnica u Donjem Miholjcu, Trg Ante Starčevića 11, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, radi naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-840/2023-4 od 20. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Poništava se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I- 840/2023-4 od 20. veljače 2024. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda, u točki I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-04/23-01/21, URBROJ: 338-01-06-05-23-05 od 17. travnja 2023. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora .
2. Osporenim rješenjem tuženika od 17. travnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, KLASA: UP/I-502-04/22-01/25, URBROJ: 338-14-02-01-23-04 od 3. veljače 2023. kojim se odbija zahtjev osiguranika FO za priznavanje bolesti pod dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji F43.1, kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu (točka I. izreke), kao neosnovan, te se osiguraniku za vrijeme privremene nesposobnosti za rad pod navedenom dijagnozom ne priznaje pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od utvrđene osnovice.
3. Tužitelj žalbom pobija presudu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Prigovara i odluci o troškovima upravnog spora. Poziva se na članke 7. i 36. Zakona o upravnim sporovima u vezi s usmenom, neposrednom i javnom raspravom odnosno rješavanja spora bez rasprave. Smatra da odluka suda nije sukladna članku 36. točki 4. Zakona o upravnim sporovima jer iz tužbe proizlazi da postoje sporne činjenice, da je predložio da ga se sasluša i po potrebi predloži dodatne dokaze na raspravi. Ističe da mu je sud neosnovano uskratio pravo da bude saslušan pred sudom, da iznese svoje navode te da se očituje na navode tuženika iz odgovora na tužbu. Smatra da mu je uskraćeno pravo na pravično suđenje i iznošenje činjenica i dokaza koji mu idu u prilog. Nadalje navodi da je podnio tužbu Upravnom sudu u Osijeku radi utvrđivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a sud je u tom predmetu na ročištu 20. veljače 2024. odredio provođenje medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku specijalisti psihijatrije. Prigovara nalazu, mišljenju i ocjeni Liječničkog povjerenstva Direkcije u ovom postupku. Ističe da je sudjelovao u Domovinskom ratu kao hrvatski branitelj- dragovoljac u razdoblju od 1. kolovoza 1991. do 26. studenoga 1991. i to kao vrlo mlada osoba, što je ostavilo negativne posljedice u vidu psihičkih oboljenja. Navodi da je u višegodišnjem psihijatrijskom tretmanu pod dijagnozom posttraumatskog stresnog poremećaja i kronificiranog depresivnog poremećaja, što je razvidno iz medicinske dokumentacije priložene uz tužbu Predlaže presudu prvostupanjskog suda preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je suglasan u cijelosti s presudom prvostupanjskog suda i ostaje kod navoda danih u odgovoru na tužbu. Predlaže žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba je osnovana.
6 Ispitujući osporavanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - ZUS), ovaj Sud je utvrdio da je žalba osnovana.
7. Prema podacima spisa tužitelj je 5. prosinca 2022. podnio zahtjev nadležnom tijelu za priznavanje bolesti pod dijagnozom F43.1 od koje se liječi i zbog koje je privremeno nesposoban za rad, kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu te da mu se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog navedene bolesti prizna pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% osnovice.
8. U postupku je pribavljen nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva od 16. siječnja 2023. prema kojem se, a sukladno priloženoj medicinskoj dokumentaciji po psihijatru i preslici zdravstvenog kartona dijagnoza PTSP, F43.1 ne može priznati kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu te nije opravdano voditi PNR od 1. prosinca 2022. kao DR bolovanje, jer je liječenje po psihijatru u diskontinuitetu; 1994. godine, 1997.; 1998.; 2000. godine te od 27. svibnja 2021. te radi utjecaja različitih egzogenih čimbenika (teško djetinjstvo, smrt oca, stresno radno mjesto, maligna bolest supruge, stresne obiteljske okolnosti) i endogenih čimbenika. Liječničko povjerenstvo Direkcije, nalazom, mišljenjem i ocjenom od 14. travnja 2023. u bitnome zaključuje da elementi odgođenog ratnog PTSP-a kod osiguranika nisu jedini ni dominantni uzrok predmetne privremene nesposobnosti za rad. Osiguranik nema status HRVI-a na temelju PTSP-a, a redovito se počeo liječiti po psihijatru uz odgodu od 30 godina od sudjelovanja u ratnim djelovanjima. Privremena radna nesposobnost od 1. prosinca 2022. ne može se uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu.
9. Imajući na umu u postupku utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev s obrazloženjem da su nalazi, mišljenja i ocjene nadležnih liječničkih povjerenstva sastavljeni sukladno članku 5. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine", 08/15., 17/15., 104/17., 34/18. i 63/22.) te da tužitelj u upravnom sporu nije predložio vještačenje po stalnom sudskom vještaku kojim bi dokazao tvrdnje o postojanju uzročno-posljedične veze između privremene nesposobnosti za rad i sudjelovanja u Domovinskom ratu. Presudu je sud donio bez održavanja rasprave.
10. Tužitelj je u tužbi prigovarao nalazima, mišljenjima i ocjenama liječničkih povjerenstava, smatrajući da je upravnom postupku činjenično stanje pogrešno utvrđeno te je predlagao da ga sud sasluša.
11. Prema ocjeni ovoga Suda tužitelju je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ 85/10-pročišćeni tekst, 76/10. i 5/14. -Ustav) i člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.- Konvencija).
12. Ustavno i konvencijsko pravo na pošteno suđenje, između ostalog, uključuje i pravo stranke u postupku u kojemu se odlučuje o njenim pravima i obvezama iznijeti činjenice i predložiti dokaze u uvjetima koji omogućavaju ravnopravan odnos dviju strana u postupku. U postupku pred neovisnim i nepristranim sudom stranka mora biti u mogućnosti učinkovito osporavati činjenična utvrđenja iz upravnog postupka. Primarna je svrha ovakvog pristupa osiguravanje procesne jednakosti stranaka u postupku.
13. Polazeći od okolnosti konkretnog predmeta, tužitelju je trebalo omogućiti da ospori činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku.
14. Propustivši provesti dokazni postupak na način koji bi omogućio pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud povrijedio pravo tužitelja na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 6. stavkom 1. Konvencije.
15. Stoga je zbog povrede ustavnog i konvencijskog prava na pošteno suđenje, ovaj Sud poništio prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi otklanjanja učinjenih postupovnih propusta koji su rezultirali povredom navedenih ustavnih i konvencijskih jamstava.
16. O troškovima upravnog spora bit će odlučeno nakon okončanja postupka pred prvostupanjskim sudom, ovisno o uspjehu stranaka u sporu u skladu s člankom 79. ZUS-a.
17. Slijedom navedenog, trebalo je, na temelju članka 74. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 29. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan
