REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1756/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Ljubičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić i Vrdoljak u Splitu, protiv tuženika Kavadur d.o.o., OIB 81852019633, iz Splita, B. Papandopula 11., kojeg zastupa punomoćnik Dragan Mijoč, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mijoč i Bakić, radi otkaza, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-341/2024-3 od 11. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-1180/2020-36 od 12. rujna 2024., na sjednici održanoj 29. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv u uvodu navedene drugostupanjske presude, na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23 – dalje: ZPP) naznačujući pravna pitanja koja cijeni važnima za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP ovaj sud je ocijenio da naznačena pitanja nisu pravna pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, niti je potrebno preispitati sudsku praksu.
5.1. Pitanja koja je naznačio tužitelj su:
"1. Je li je na tuženiku kao poslodavcu teret dokaza zakonitosti svih aspekata odluke o otkazu?
2. Je li je tuženik kao poslodavac dužan dokazati da je otkaz dan dok je radnik bio na bolovanju zakonit?
3. Je li je na tuženiku kao poslodavcu teret dokaza kako razlog bolovanja nije ozljeda na radu ili profesionalna bolest uslijed činjenice da bih tijekom navedenog bolovanja dao poslovno uvjetovani otkaz radniku koji je bio na bolovanju ili je teret dokaza da bih uzrok bolovanja bila profesionalna bolest/ ozljeda na radu?"
i
"1. Je li postoji opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz otkaz kada nije došlo do smanjenja opsega posla koji obavlja radnik, niti je smanjen broj izvršitelja te nije kada nije prestala potreba za radom tužiteljice?
2. Je li postoji opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz potreba za racionalizacija poslovanja zbog financijskih poteškoća jer bi se smanjivanjem plaća došlo do uštede (povećanje prihoda i smanjivanje rashoda) e dali navedeno može samo po sebi predstavljati razlog otkazivanja ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora ako nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz citirane odredbe čl. 106. st. 1. podst. 1. ZR (sada 115. st. 1 Zakona o radu) uvjet – prema kojoj osnovni uvjet za poslovno uvjetovani otkaz jest da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla koji obavlja radnik
3. Je li postoji opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz smanjenje izvora sredstava za plaće zbog financijskih problema u poslovanju te dali navedeno može samo po sebi predstavljati razlog otkazivanja ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora ako nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz citirane odredbe čl. 106. st. 1. podst. 1. ZR (sada 115. st. 1 Zakona o radu) uvjet – prema kojoj osnovni uvjet za poslovno uvjetovani otkaz jest da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla koji obavlja radnik?
4. Je li tuženik kao poslodavac treba dokazati postojanje pretpostavki i opravdanost poslovno uvjetovanog otkaza odnosno ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 106. st. 1. podst. 1. ZR (sada 115.st1. Zakona o radu) uvjet – prema kojoj osnovni uvjet za poslovno uvjetovani otkaz jest da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla koji obavlja radnik?
5. Je li je prilikom odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu tuženik bio dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja u odnosu na sve radnike zaposlene kod tuženika na istom radnom mjestu na kojem je radila tužiteljica?
6. Je li je tužitelj u svom obrazloženju otkaza dužan dokazati kako je ispunio kriterije iz čl. 115. s. 2 Zakona o radu?
7. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturiječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju žalbe da tužiteljica uopće nije navodila da bih druga radnica također dobila otkaz i samim sadržaju žalbenih navoda u kojima se žaliteljica poziva na presudu svoje kolegice koja je dobila otkaz u istovjetnom predmetu?
8. Je li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 1. rujna 2019. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/2019) kojom je brisan dotadašnji stavak 5. članka 375. Zakona o parničnom postupku? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenje vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st .1. i čl.354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?".
5.2. Kao razloge odstupanja od sudske prakse navode se odluke ovog suda u predmetima - Rev-1159/2021, Revr-21/2014, Revr-648/2007, Rev-457/2017-2, Revd- 1718/2020, Revd-405/2020, Revd-2629/2020 od 27. listopada 2020.
6. U odnosu na prva tri pitanja o teretu dokaza ovaj sud je uočio da se tužiteljica ne poziva na praksu koja bi odstupala od postupanja nižestupanjskih sudova u ovom predmetu, jer niti je naznačena adekvatna sudska praksa (jer se naznačena odnosi na sasvim drugu činjeničnu i procesnopravnu situaciju) a niti su nižestupanjski sudovi izjasnili u svojim odlukama suprotno materijalnopravnoj normi o teretu dokazivanja u radnopravnim sporovima. U odnosu na ostala pitanja valja reći da kraj utvrđenja nižestupanjskih sudova da je kod tuženika prestao poslovni proces i da se sada radi o pravnoj osobi bez zaposlenih osoba, da je tužiteljica bila jedini izvršitelj te i dokazanosti prestanka potrebe za obavljanjem poslova, to sva preostala naznačena pitanja nisu podudarna utvrđenom činjeničnom stanju, pa kao takva ne utječu na povoljniju poziciju tužiteljice u sporu te se ne bi radilo o pitanjima o kojem ovisi odluka u sporu. Isto tako i preostale odluke na koje se tužiteljica poziva u prijedlogu odnose se na drugačiju činjeničnu situaciju, pa se ne radi o usporedivoj pravnoj situaciji kao u konkretnom slučaju, pri čemu se odgovor na 7. i 8. pitanje nalazi u ZPP, odredbi čl. 375. st.1., a u kojem smislu je drugostupanjski sud i postupio.
7. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odbiti prijedlog kao neosnovan.
Zagreb, 29. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
