Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: P-10/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužitelja „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinaca, obitelji i vrijednosti života, OIB: 10032997386, [adresa] i drugotužitelja Udruge U ime obitelji, [adresa], OIB: 27741674988, koje zastupaju punomoćnici Ninoslav Jagar i Krešimir Grebenar, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jagar & Grebenar u Zagrebu, Masarykova 15 protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i zabrane diskriminacije, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. ožujka 2024., u nazočnosti punomoćnice prvotužitelja i drugotužitelja MU, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Jagar & Grebenar i punomoćnice tuženika VU, dipl. iur, (punomoćnica po zaposlenju), dana 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:
„I. Utvrđuje se da je tuženik Grad Zagreb iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] onemogućavanjem, odnosno uskratom suglasnosti, da se na javnim površinama Grada Zagreba istaknu prigodne zastave povodom javne manifestacije „Hod za život“ koja se održala dana 14.05.2022. godine diskriminirao tužitelja „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinca, obitelji i vrijednosti života sa sjedištem u [adresa], OIB: 10032997386 i tužitelja Udrugu U ime obitelji sa sjedištem u [adresa], OIB: 27741674988, kao i sve građane koje podržavaju manifestaciju „Hod za život“ i dijele uvjerenja koja se navedenom manifestacijom promiču.
II. Zabranjuje se tuženiku Grad Zagreb iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da ubuduće poduzima radnje iz točke 1. izreke ili slične radnje, kojima se diskriminira tužitelja „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinca, obitelji i vrijednosti života sa sjedištem u [adresa], OIB: 10032997386 i tužitelja Udrugu U ime obitelji sa sjedištem u [adresa], OIB: 27741674988, kao i sve građane koje podržavaju manifestaciju „Hod za život“ i dijele uvjerenja koja se navedenim manifestacijama promiču.
III. Ova presuda objavit će se u dnevnim novinama Jutarnji list i Večernji list u roku od 8 dana, sve na trošak Tuženika.
IV. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb naknaditi tužitelju „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinca, obitelji i vrijednosti života i tužitelju Udruga U ime obitelji parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.“
Obrazloženje
1. Prvotužitelj „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinaca, obitelji i vrijednosti života i drugotužitelj Udruga U ime obitelji podnijeli su protiv tuženika Grada Zagreba udružnu tužbu radi zaštite od diskriminacije, na temelju odredbe članka 24. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj: 85/2008., 112/2012., dalje: ZSD).
1.1. Prvotužitelj „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinaca, obitelji i vrijednosti života i drugotužitelj Udruga U ime obitelji u tužbi navode da su (su)koordinatori javne manifestacije „Hod za život“ koja se na području Grada Zagreba održala 14. svibnja 2022. i koja se održava svake godine od 2016. (izuzev 2020. kada se nije održala uslijed COVID-19 mjera), da je ta manifestacija miroljubivi hod građana u znak potpore svakome rođenom i nerođenom djetetu, njegovoj majci, ocu i svakoj obitelji. Ističu da je cilj Hoda za život skretanje pozornosti na poštivanje svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Navode da je pravo na život temeljno ljudsko pravo i preduvjet svakog drugog ljudskog i građanskog prava pa da se „Hodom za život“ građanski zalažu za društvenu, zakonsku i svaku drugu zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Također ističu da je svaki ljudski život jedinstven i nezamjenjiv te da od začeća do prirodne smrti ima neotuđivo dostojanstvo; da se svako dijete – rođeno i ono koje još raste u tijelu svoje majke – treba čuvati i štititi – kao najvrjednije bogatstvo i budućnost čovječanstva; želi istaknuti važnost društvene i ekonomske potpore obiteljima, naglasiti potrebu konkretne pomoći svakoj ženi koja razmišlja o pobačaju iz ekonomskih razloga zbog neinformiranosti ili pritiska okoline (75% žena ovo navodi kao razloge za pobačaj) te iskazati solidarnost s majkama, za koje država ima obvezu osigurati konkretne mjere radi boljeg usklađivanja obiteljskog i profesionalnog života.
1.2. Tužitelji također ističu da su oni udruge koje imaju opravdani interes štititi prava i interese pripadnika određenih društvenih grupacija te da su aktivno legitimirani za udružnu tužbu u skladu s odredbom članka 24. ZSD i članka 502.a Zakona o parničnom postupku. Ističu da prvotužitelj djeluje na području zaštite ljudskih prava, zaštite od isključenja iz društva, diskriminacije i marginalizacije ljudi ili društvenih zajednica koji su vjerni povijesnim načelima i duhovnoj baštini hrvatske, europske kršćanske kulture te pružanja financijske i druge pomoći pojedincima i organizacijama čije će aktivnosti biti afirmacija i zaštita navedenih prava. Ističu kako su osnovani u skladu sa svim zakonskim propisima Republike Hrvatske, a jedna od djelatnosti im je davati potporu inicijativama usmjerenim poštovanju i zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti odnosno koje promiču vrijednosti ljudskog života i služenje čovjeku. Nadalje, navode kako su svih dosadašnjih godina u Gradu Zagrebu na javnim površinama bile izvješene prigodne zastave povodom Hoda za život, sve u skladu s pozitivnim propisima, Navode kako se procedura oko postavljanja prigodnih zastava sastoji u tome da povodom zahtjeva tužitelja nadležni Gradski ured Grada Zagreba izdaje mišljenje kojim daje odobrenje za postavljanje prigodnih zastava na točno određene lokacije u točno određenom vremenskom periodu te da bi nakon izdavanja mišljenja koje se dostavlja podnositelju zahtjeva, tužitelji s navedenim kontaktirali trgovačko društvo Pismorad d.o.o. koje je nadležno za postavljanje zastava, te društvu pravovremeno dostavili zastave koje bi navedeno društvo pravovremeno, u skladu s izdanim mišljenjem i postavilo. Tužitelji ističu kako su stoga, kao i svih ranijih godina, imali namjeru da se na javnim površinama Grada Zagreba postave i vijore prigodne zastave povodom javne manifestacije „Hod za život“, s čime do sada nije bilo nikakvih problema. Nadalje, navode kako je prvotužitelj pravovremeno zatražio od Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet odobrenje za postavljanje zastava povodom Hoda za život. Nadalje, ističu kako je kao i svih ranijih godina, Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za korištenje i zakup javnih površina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora, Odsjek za uređenje javnih gradskih prostora 14. travnja 2022., pod Klasa: 363-02/22-018/314, Urbroj:
254-10-33-2/001-22-2 donijelo mišljenje kojim je odobrilo da se na određenim lokacijama istaknu prigodne zastave i to u periodu od 12. svibnja do 16. svibnja 2022., odnosno do 21. svibnja 2022. Ističu kako je razvidno da je u skladu s pozitivnim propisima Grad Zagreb dao tužiteljima odobrenje da se povodom manifestacije „Hod za život“ postave prigodne zastave te da je prvotužitelj poduzeo sve pravne radnje potrebne za navedeno. Navode kako je stoga prvotužitelj legitimno mogao očekivati da će se navedene zastave bez ikakvih problema i postaviti te da će taj posao odraditi društvo Pismorad d.o.o., kao i svih dosadašnjih godina.
1.3.Tužitelji ističu kako unatoč navedenom, i unatoč činjenici da su ishođena propisana potrebna odobrenja, prigodne zastave, po prvi puta od kada se održava ova javna manifestacija, nisu postavljene. U tom smislu ističu da je gospodin DU iz Udruge Vigilare, kao i ranijih godina, 11. svibnja 2022. kontaktirao društvo Pismorad d.o.o. kako bi dogovorio donošenje zastava koje je trebalo idući dan postaviti, na što su mu iz navedenog društva telefonski rekli kako postavljanje nije moguće jer su dobili dopis Grada Zagreba iz kojeg je razvidno da gradonačelnik Grada Zagreba mora dati svoju suglasnost, a što je 12. svibnja 2022. potvrdio i nadležni Gradski ured pritom naglasivši da je gradonačelnik uskratio suglasnost jer je stava da se zastave „Hoda za život“ ne bi trebale isticati. Ističu da je, naime, 9. svibnja 2022. gradonačelnik Grada Zagreba dao internu uputu Klasa: 350-01/22- 002/100, Urbroj: 251-02-01-22-1 kojom je utvrdio da je počevši od 9. svibnja 2022. za izdavanje pozitivnog mišljenja potrebno prethodno ishoditi njegovu osobnu suglasnost, a da se u odnosu na već izdana pozitivna mišljenja koja nisu konzumirana treba ishoditi naknadna suglasnost. Tužitelji ističu da su ishodili odobrenje još 14. travnja 2022. a da je gradonačelnik Grada Zagreba donio uputu mjesec dana kasnije, i to svega tri dana prije nego što su prigodne zastave „Hoda za život“ trebale biti postavljene. Ističu da je povodom navedenog 11. svibnja 2022 gradonačelnik Grada Zagreba potpisao ispravu na kojoj je zaokružio da „nije suglasan“ na davanje naknadne suglasnosti. Ističu da je gradonačelnik sustav davanja gradonačelničke suglasnosti uveo neosnovano/nezakonito i da isti nije utemeljen u Odluci o komunalnom redu koja uređuje ovu materiju, nego da je isti nedopuštenom retroaktivnošću svojom odlukom derogirao već ranije izdano odobrenje od 14. travnja 2022. Posebno ističu kako o navedenom prvotužitelja nitko nije niti obavijestio, nego je sve saznao slučajno kada se kontaktiralo društvo Pismorad d.o.o., a što je također nedopustivo.
1.4. Tužitelji također ističu kako je gradonačelnik Grada Zagreba sa svojeg Facebook profila 12. svibnja 2022 objavio priopćenje u kojem je naveo sljedeće: „Ne slažem se sa ciljevima Hoda za život i kao gradonačelnik ne mogu biti pokrovitelj takvim događajima, što sam jasno govorio za vrijeme kampanje.
Kao gradonačelnik odlučujem kojim ću događajima biti pokrovitelj i pokroviteljstvo odobravam za one događaje koji su u skladu s politikom gradske vlasti. Također, kao gradonačelnik dajem finalnu suglasnost na mišljenja gradskih zaposlenika vezano uz projekcije na fontanama te za postavljanje zastava na gradske jarbole.“ Tužitelji navode kako su navedeno prenijeli i drugi mediji, pa da se tako navedena izjava navodi i:
- na portalu Jutarnji.hr. u članku od 12. svibnja 2022 pod naslovom „ NU objasnio zašto je zabranio zastave „Hoda za život“: „Evo zašto ne mogu tome biti pokrovitelj“;
- na portalu Indeks.hr. u članku od 17. svibnja 2022. pod naslovom „FOTO Na trgu bana Jelačića zastave, na Zrinjevcu kluba duginih boja“.
Tužitelji nadalje navode kako je gradonačelnik 3. srpnja 2021. u Povorci ponosa poručio da je on nova vlast i „da je Zagreb otvoren grad koji slavi sve razlike i nitko ne smije i neće biti diskriminiran po bilo kojoj osnovi.“ koja izjava, kako navode tužitelji nadalje navode u tužbi, jasno ukazuje kako gradonačelnikova djela ne prate njegove izgovorene riječi, odnosno da je gradonačelnik jako dobro upoznat s općedruštvenim i zakonskim pojmom jednakosti, ravnopravnosti i zabrane diskriminacije, ali da je voljan to primjenjivati partikularno i prema osobnim preferencama na štetu mnogobrojnih građana, drugim riječima, da je voljan diskriminirati. Tužitelji ističu da je 4. lipnja 2022. u Gradu Zagrebu održana „Povorka ponosa“ događaj koji promiče i ističe LGBT ideologiju, dok je 17. svibnja 2022. bio međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, koji se odnosi na LGBT ideologiju. Navode da su, za razliku od „Hoda za život“, Grad Zagreb i gradonačelnik Grada Zagreba, dopustili postavljanje prigodnih zastava na najvažnijim točkama u Gradu povodom navedenih dviju manifestacija, odnosno povodom tzv. „Mjeseca ponosa“.
1.5. Tužitelji tvrde da je navedenim postupanjima tuženik počinio diskriminaciju na temelju uvjerenja, odnosno povrijedio pravo na jednako postupanje. Naime, tužitelji ističu da je gradonačelnik Grada Zagreba isključivo zbog njegovog uvjerenja, a što je javno priznao, onemogućio tužitelje u konzumaciji njihovog već priznatog prava te da se radi o školskom primjeru diskriminacije jer neslaganje s uvjerenjem ne može i ne smije biti razlog uskrate suglasnosti, odnosno naknadne uskrate već danog odobrenja, osobito kada je u pitanju javnopravno tijelo koje je posebno zbog karaktera tijela javne vlasti dužno postupati ravnopravno i jednako prema svima i prema različitim skupinama ljudi, bez obzira na njihova uvjerenja.
1.6. Nadalje, tužitelji ističu kako su navodi gradonačelnika NU da ne želi biti pokrovitelj predmetne manifestacije potpuno promašeni s obzirom na to da pokroviteljstvo tuženika nitko nije niti tražio. Tužitelji u tom smislu ističu da njihovo pravo da u skladu s odlukom o komunalnom redu zatraže i ishode suglasnost za postavljanje prigodnih zastava nije pokroviteljstvo ni u kojem smislu riječi, a koje pravo tuženika ne smije uskratiti samo iz razloga neslaganja s uvjerenjima tužitelja.
1.7. Imajući u vidu navedeno, tužitelji tvrde da je postupanjem tuženika na način da je naknadnom uskratom suglasnosti već ranije odobrenog postavljanja zastava onemogućio postavljanje prigodnih zastava povodom manifestacije „Hod za život“ diskriminirao tužitelje i sve osobe koje dijele uvjerenje tužitelja i uvjerenje na navedenoj manifestaciji te da je tuženik time prekršio njihovo pravo i pravo osoba, u čije ime podnose tužbu, na jednako postupanje u usporedivoj situaciji, jer je jedini razlog uskrate suglasnosti, i to naknadne, različito uvjerenje, a što je diskriminatorna osnova.
1.8. Slijedom navedenog, tužitelji tužbenim zahtjevom zahtijevaju utvrđenje da je tuženik onemogućavanjem, odnosno uskratom suglasnosti da se na javnim površinama Grada Zagreba istaknu prigodne zastave povodom javne manifestacije „Hod za život“ koja se održala 14. svibnja 2022. diskriminirao tužitelja „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinca, obitelji i vrijednosti života sa sjedištem u [adresa], OIB: 10032997386 i tužitelja Udrugu U ime obitelji sa sjedištem u [adresa], OIB: 27741674988, kao i sve građane koje podržavaju manifestaciju „Hod za život“ i dijele uvjerenja koja se navedenom manifestacijom promiču, da se zabrani tuženiku Grad Zagreb iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da ubuduće poduzima radnje iz točke 1. izreke ili slične radnje, kojima se diskriminira tužitelja „Vigilare“, Udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinca, obitelji i vrijednosti života sa sjedištem u [adresa], OIB: 10032997386 i tužitelja Udrugu U ime obitelji sa sjedištem u [adresa], OIB: 27741674988, kao i sve građane koje podržavaju manifestaciju „Hod za život“ i dijele uvjerenja koja se navedenim manifestacijama promiču, te da se presuda objavi u dnevnim novinama Jutarnji list i Večernji list u roku od 8 dana, sve na trošak Tuženika.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe kako tužbenim navodima, kao niti dokazima priloženim uz tužbu tužitelji nisu učinili vjerojatnim da je došlo do diskriminacije, odnosno da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje osoba koja pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelji štite. Tuženik navodi kako iz navoda tužbe nije jasno koja bi to prava i interesi osoba čije pravo tužitelji štite bila povrijeđena ili ugrožena zbog nemogućnosti postavljanja prigodnih zastava povodom manifestacije „Hod za život“. Navodi kako u konkretnom slučaju nema dokaza da bi u ostvarivanju bilo kakvih prava i interesa koja pruža tuženik kao jedinica lokalne i područne samouprave i njezina tijela u okviru svog djelokruga bila počinjena ikakva diskriminacija niti prema tužiteljima niti prema osobama čija prava i interese promiču i zastupaju tužitelji. Nadalje, tuženik ističe da je tužbeni zahtjev neodređen jer u zahtjevu za zabranu diskriminacije nisu opisane i određeno navedene pojedine radnje tuženika kojima se krši ili može kršiti pravo na jednako postupanje, da stoga postavljeni tužbeni zahtjev ne bi bio podoban za ovrhu u slučaju prihvaćanja istog, da tuženikovo postupanje nema obilježja diskriminacije, kako to predviđa ZSD, a što je razvidno iz članka 129.a Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno kako jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojom se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito, među ostalim, poslove koji se odnose na uređenje naselja i komunalne djelatnosti. Također, tuženik ukazuje kako je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj: 33/2001., 60/2001., 10920/07., 36/2009., 144/2012., 137/2005., 98/2019., 144/2020.), određeno kako su općine, gradovi, i županije samostalni u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i tim Zakonom. Isto tako ukazuje kako je navedenim Zakonom ujedno određeno kako veliki gradovi (status kojeg ima i Grad Zagreb) u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno potrebe građana i to poslove koje se odnose na: uređenje naselja i komunalno gospodarstvo. Nadalje, člankom 4. Zakona o gradu Zagrebu („Narodne novine“ broj 62/2001., 36/2009., 98/2019., 144/2020. - dalje: ZGZ), određeno je kako Grad Zagreb u okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije. Tuženik ističe kako je člankom 59. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/2018., 110/2018., 32/2020.- dalje: ZKG), određeno kako komunalnu infrastrukturu, među ostalim, čine građevine, i uređaji javne namjene (u koje spadaju i predmetni jarboli), da je člankom 61. tog Zakona određeno kako je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Nadalje, tuženik ukazuje kako je člankom 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 73/2000., 114/2001. - dalje: ZV.), propisano kako Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kako i privatni vlasnici. Tuženik ukazuje i na članak 7. Zakona o Gradu Zagrebu, kojim je određeno kako gradonačelnik Grada Zagreba predstavlja Grad Zagreb te je nositelj izvršnih poslova Grada Zagreba, koji izvršni poslovi u skladu s člankom 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u vezi s člankom 1. Zakona o Gradu Zagrebu, među ostalim, obuhvaćaju upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada Zagreba. Tuženik nadalje navodi kako je na temelju navedenih ovlaštenja iz njegova samoupravnog djelokruga, odnosno članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu donio Odluku o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/2019., 22/2020., 16/2022.) kojom je detaljnije određeno uređenje naselja, način rješenja i korištenja površina javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba te da je razvidno kako Odluka u članku 2. točki 10. Jarbole podvodi pod pojam različitih naprava kojima se unapređuje izgled i olakšava funkcionalno i kvalitetnije korištenje javne površine odnosno pod građevine i uređaje javne namjene koji se smatraju komunalnom infrastrukturom, a na kojoj stoga Grad Zagreb djeluje kao nositelj vlasničkih ovlaštenja.
2.1. Tuženik ističe kako je povod donošenja upute Gradonačelnika, Klasa: 350- 01/22-002/100, Urbroj: 251-02-01-22-1 od 9. svibnja 2022. bilo formaliziranje uloge gradonačelnika kao nositelja vlasničkih ovlaštenja ispred Grada Zagreba u postupku određivanja namjene korištenja komunalne infrastrukture, konkretno gradskih jarbola. Tuženik u tom smislu ističe kako je i za korištenje drugih segmenata komunalne infrastrukture potrebno da gradonačelnik Grada Zagreba isto dodijeli i da suglasnost kroz određeni postupak. Tuženik također ističe kako je polazeći od svojeg nespornog punog ovlaštenja nad upravljanjem komunalnom infrastrukturom, gradonačelnik Grada Zagreba, kao izvršno tijelo donio, za tužitelje potpuno paušalno, spornu uputu kojom je dao jasne smjernice za rad nadležnom gradskom upravnom tijelu i to za postupanje u takvim situacijama. Tuženik ističe kako je više no očito da se uputom zapravo samo potvrđuje ono što, proizlazi iz relevantnih propisa, da Grad Zagreb samo i isključivo može predstavljati gradonačelnik, odnosno netko drugi na temelju dane mu punomoći odnosno ovlaštenja za predstavljanje, kako u svim drugim postupcima tako u ovim postupcima.
2.3. Također navodi kako je potrebno istaknuti da tužiteljima sporna uputa gradonačelnika nije dana samo za ovaj konkretan slučaj, već i za druge slučajeve korištenja jarbola kako komunalne infrastrukture koji do trenutka davanja Upute nisu bili konzumirani, kako i za sve buduće zahtjeve za korištenjem jarbola.
2.4. Tuženik napominje i kako u skladu s člankom 2. Poslovnika gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnik može u obavljanju nadzora nad zakonitošću rada odnosno usmjeravanja gradskih upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i tijela mjesne samouprave, donositi instrukcije, preporuke i druge akte određene propisima, naredbe, zabrane postupanja, u određenoj situaciji, naputke.
2.5. Tuženik, uz to, ističe da je gradonačelnik donio Zaključak Klasa: 363-02/22- 014/776, Urbroj: 251-01-02-22-2 od 22. travnja 2022. kojim je tužiteljima dodijeljena na korištenje površina javne namjene (kao jedan od segmenata komunalne infrastrukture) na lokaciji Trg Republike Hrvatske- kod Zdenca života, za postavljanje tri štanda (svaki površine 2m2), na dan 14. svibnja 2022., a u svrhu manifestacije „Hod za život“, odnosno one iste manifestacije povodom koje tužitelji podnose predmetnu tužbu, iz kojeg je razvidno da nema govora ni o kakvom obliku diskriminacije nego o racionalnom upravljanju komunalnom infrastrukturom vršitelja vlasničkih dužnosti nad tom istom infrastrukturom. Tuženik navodi kako se postavlja pitanje kako se u konkretnom slučaju može raditi o diskriminaciji kada je tužiteljima za istu manifestaciju dana na korištenje komunalna infrastruktura. Tuženik nadalje ističe kako je stoga više no očito kako tužitelji nisu zadovoljili niti minimum koji zahtijeva ZSD odnosno da nisu uopće učinili vjerojatnim da je došlo do diskriminacije.
2.6. Tuženik ističe kako shodno svemu navedenom, nedvojbeno proizlazi kako je tužiteljima u svrhu organiziranja predmetne manifestacije bilo omogućeno korištenje komunalne infrastrukture te kako nisu stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe. Ističe kako je nesporno da gradonačelnik ima pravo i dužnost kako vršitelj vlasničkih ovlaštenja ocijeniti u skladu s interesima Grada Zagreba, namjeni, duljini trajanja, načinu i obuhvatnosti zauzeća komunalne infrastrukture i površina javne namjene, može li se, i u kojoj mjeri dozvoliti zatraženo korištenje iste te infrastrukture. U tom smislu ističe kako je potpuno krivo i neosnovano tvrditi da kada zahtjev stranke nije usvojen u cijelosti da se radi o diskriminaciji po bilo kojoj osnovi. Ističe da kada bi se prihvatilo takvo stajalište da bi to značilo da Grad Zagreb mora u potpunosti usvojiti svaki zahtjev stranke za korištenjem komunalne infrastrukture, jer bi se u protivnom svako odbijanje ili djelomično usvajanje zahtjeva stranke, smatralo diskriminacijom. Ističe da bi ovakvo tumačenje dovelo do apsurdne situacije u kojoj jedinica lokalne odnosno područne samouprave ne može samostalno odlučivati o načinu, opsegu i namjeni korištenja vlastite komunalne infrastrukture. Slijedom navedenog, tuženik ističe kako su navodi predmetne tužbe u cijelosti neosnovani i paušalni te da zapravo zadiru u pitanja svrhe i suštine poimanja komunalne infrastrukture kojom kao nositelj vlasničkih ovlaštenja upravlja Grad Zagreb te da u skladu s navedenim ovlaštenjem određuje namjenu iste, a da Grad Zagreb u vršenju navedenog ovlaštenja predstavlja gradonačelnik Grada Zagreba.
2.7. Tuženik završno ističe kako se ne radi ni o kakvoj diskriminaciji niti stavljanju određene skupine osoba u nepovoljniji položaj od druge u usporedivoj situaciji, te da pogotovo nisu povrijeđena ničija prava i slobode na javni i društveni život, niti pravo na okupljanje, budući da je manifestacija „Hod za život“ održana i Grad Zagreb je tužiteljima dao na korištenje površinu javne namjene.
2.8. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. U tijeku postupka izvršen je uvid u dokumentaciju dostavljenu od strane stranaka, ispise sa web stranice https//hodzazivot.hr, ispis web portala Zagrebancija.com, web portala index.hr, Facebook profila Zagrebpride, preslike članaka objavljenih na portalu jutarnji.hr od 12. svibnja 2022. pod naslovom“ NU objasnio zašto je zabranio zastave „Hoda za život“ te portala index.hr od 17. svibnja 2022., objava na službenim stranicama Grada Zagreba od 3. srpnja 2021., dopis (uskrata suglasnosti) gradonačelnika NU od 11. svibnja 2022. (list 17 spisa), mišljenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 14. travnja 2022. (list 19 spisa), uputu gradonačelnika Grada Zagreba od 9. svibnja 2022. (list 23 spisa), ispis iz registra Udruge „Vigilare“ (list 25-27 spisa), Statut Udruge „U ime obitelji“ (list 35-49 spisa), Statut Udruge „Vigilare“ (list 51-67 spisa), ispis iz Registra Udruge U ime obitelji (list 69-74 spisa), mišljenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 14. svibnja 2021. (list 77 spisa), Zaključak gradonačelnika Grada Zagreba od 22. travnja 2022. (list 126 spisa), Zaključak gradonačelnika grada Zagreba o izmjeni zaključka od 22. travnja 2022. (od 22. srpnja 2022., list 127 spisa), mišljenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 4. travnja 2022. (list 155 spisa), suglasnost gradonačelnika [adresa] NU od 12. svibnja 2022. (list 157 spisa), članak objavljen 11. travnja 2024. na portalu „index.hr“, uz suglasnost parničnih stranaka pročitani su iskazi predsjednika prvotužitelja MUA, predsjednice (izvršne direktorice) drugotužitelja RU te svjedoka ČU i DU.
4. Ocjenom izvedenih dokaza u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
5. Predmet spora je udružna tužba prvotužitelja „Vigilare“, Udruge za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinaca, obitelji i vrijednosti života i drugotužitelja Udruge U ime obitelji, za zaštitu od diskriminacije, na temelju odredbe članka 24. ZSD, kojom je propisano da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje, mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti.
6. Budući da postupak po udružnoj tužbi pokreće udruga, tijelo, ustanova ili druga organizacija, tužitelji kao udruge koje djeluju na području zaštite ljudskih prava, zaštite od isključenja iz društva, diskriminacije i marginalizacije ljudi ili društvenih zajednica koji su vjerni povijesnim načelima i duhovnoj baštini hrvatske, europske kršćanske kulture te pružanja financijske i druge pomoći pojedincima i organizacijama čije će aktivnosti biti afirmacija i zaštita navedenih prava, čija je jedna od djelatnosti davati potporu inicijativama usmjerenim poštovanju i zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti odnosno koje promiču vrijednosti ljudskog života i služenje čovjeku imaju aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe u smislu odredbe citiranog članka 24. ZSD, a što u ovom postupku nije sporno.
7. U ovom postupku također nije sporno:
- da je 14. svibnja 2022. u Zagrebu održana javna manifestacija „Hod za život“ čiji su sukoordinatori prvotužitelj i drugotužitelj;
- da se javna manifestacija „Hod za život“ održava počevši od 2016. (izuzev 2020. godine), i da su proteklih godina u Gradu Zagrebu, povodom navedene manifestacije na javnim površinama bile izvješene prigodne zastave;
- da je prvotužitelj povodom održavanja javne manifestacije „Hod za život“; od Grada Zagreba, nadležnog Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređene, graditeljstvo, komunalne poslove i promet zatražio odobrenje za postavljanje prigodnih zastava;
- da je nadležni Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređene, graditeljstvo, komunalne poslove i promet donio mišljenje - Klasa: 363-02/22-018/31, Urbroj: 251- 10-33-2/001-22-2 od 14. travnja 2022. u kojem je navedeno da je povodom manifestacije „Hod za život“ koja će se održati 14. svibnja 2022. te „Tjedna za život“ koji traje od 15. svibnja do 21. svibnja 2022. moguće istaknuti zastave na zatraženim lokacijama;
- da je gradonačelnik [adresa] NU donio uputu, Klasa:350- 01/22-002/100, Urbroj: 251-02-01-22-1 od 9. svibnja 2022. Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove i promet u kojoj je navedeno - da je za izdavanje pozitivnog mišljenja nadležnog gradskog upravnog tijela za isticanje prigodnih zastava na svim lokacijama gradskih jarbola kojim upravlja Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. (dalje: GSKG) potrebno prethodno ishoditi suglasnost gradonačelnika Grada Zagreba počevši od 9. svibnja 2022., a da je za do sada izdana pozitivna mišljenja koja tek trebaju biti konzumirana, nadležno gradsko upravno tijelo dužno naknadno ishoditi suglasnost gradonačelnika te da bez suglasnosti gradonačelnika nije dopušteno isticati zastave;
- da je gradonačelnik Grada Zagreba dana 11. svibnja 2022., a nastavno na uputu Klasa:350-01/22-002/100, Urbroj:251-02-01-22-1 od 9. svibnja 2022. u predmetu isticanja zastava Udruge Vigilare, povodom manifestacije „Hod za život“ uskratio suglasnost (naknadna suglasnost);
- da je Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dana 4. travnja 2022. donio mišljenje u kojem je navedeno da je povodom održavanja 21. prosvjedne povorke ponosa „Zagreb pride 2022.“ moguće istaknuti zastave duginih boja na zatraženim lokacijama;
- da je gradonačelnik [adresa] NU nastavno na uputu M:
350-01/22-002/100, Urbroj: 251-02-01-22-1 od 9. svibnja 2022. u predmetu isticanja zastava udruge Zagreb pride, a povodom manifestacije Mjesec ponosa i prosvjedne povorke ponosa, dao naknadnu suglasnost;
- da je gradonačelnik Grada Zagreba dana 22. travnja 2022. donio „Zaključak“ kojim se „Udruzi U ime obitelji“ i udruzi „Vigilare“ dodjeljuje neposredno na korištenje, bez obveza plaćanja naknade, površina javne namjene na lokaciji: Trg Republike Hrvatske – kod Zdenca života, za postavljanje tri štanda (svaki površine 2,00 m2), na dan 14. svibnja 2022., u svrhu održavanja manifestacije „Hod za život“. (Zaključak je izmijenjen Zaključkom od 22. srpnja 2022. u pogledu datuma te su riječi „na dan 14. svibnja 2021.“ zamijenjene riječima „na dan 14. svibnja 2022.“).
8. Sporno je pravno pitanje – je li tuženik time što je, postupajući po uputi gradonačelnika Grada Zagreba, Klasa: 350-01/22-002/100, Urbroj: 251-02-01-22-1 od 9. svibnja 2022. koju je dao Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove i promet u kojoj je navedeno - da je za izdavanje pozitivnog mišljenja nadležnog gradskog upravnog tijela za isticanje prigodnih zastava na svim lokacijama gradskih jarbola kojim upravlja Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. (dalje: GSKG) potrebno prethodno ishoditi suglasnost gradonačelnika Grada Zagreba počevši od 9. svibnja 2022. – naknadno uskratio suglasnost za isticanje prigodnih zastava na jarbolima u Gradu Zagrebu, a povodom održavanja javne manifestacije „Hod za život“ koja se održala 14. svibnja 2022. – diskriminirao tužitelje te sve građane koji podržavaju manifestaciju „Hod za život“ i dijele uvjerenja koja se navedenom manifestacijom promiču.
9. Iz iskaza osobe ovlaštene za zastupanje prvotužitelja MUA (predsjednik Udruge) proizlazi da nema neposrednih saznanja o predmetnom događaju, ali je informiran od strane djelatnika DU te kako zna da su kao Udruga na vrijeme tražili odobrenje od Gradskog ureda u vezi održavanja javne manifestacije „Hod za život“ za isticanje zastava na jarbolima, da se ta manifestacija održavala redovito svake godine te nikada u vezi isticanja zastava nije bilo problema do 2022., da su 14. travnja 2022. dobili pozitivno mišljenje te im je odobreno postavljanje zastava na određenim lokacijama u Zagrebu, a zatim da su slučajno saznali da im je Odlukom gradonačelnika uskraćena suglasnost za isto, da je naime, gospodin DU kao djelatnik Udruge „Vigilare“ 12. svibnja 2022. nazvao nadležni Gradski ured te mu je rečeno da je gradonačelnik uskratio suglasnost na već izdano mišljenje kojim je odobreno postavljanje zastava 12. svibnja 2022, da je na facebook stranici gradonačelnika NU objavljena njegova izjava da ne može biti pokrovitelj te manifestacije jer je to suprotno njegovom političkom uvjerenju te je time gradonačelnik postupio nedemokratskim jer gradski jarboli nisu vlasništvo gradonačelnika te dodao da se manifestacija „Hod za život“ održava u mnogim europskim zemljama i smatra da je uskrata gradonačelnika motivirana ideološkim razlozima te da je time gradonačelnik diskriminirao one koji se ne slažu s njegovom ideologijom, da je gradonačelnik time uveo politiku u nešto što ne bi trebalo imati veze s politikom te time diskriminirao one koji imaju suprotno uvjerenje.
9.1. Iz iskaza izvršne direktorice drugotužitelja RU (osoba ovlaštena za zastupanje) proizlazi da je Pravilnikom Grada Zagreba iz 2019. definirana procedura koja se odnosi na traženje odobrenja za postavljanje zastava na jarbolima u gradu Zagrebu te su oni, obzirom se 14. svibnja 2022. trebala održati manifestacija „Hod za život“ na vrijeme, poštujući proceduru, zatražili od nadležnog Gradskog ureda odobrenje, da do 2022. godine nije bilo uskraćivanja odobrenja za isticanje zastava, da su naručili i kupili 65 zastava i dostavili ih tvrtki Pismorad koja ih je trebala postaviti na jarbole, da je 11. svibnja 2022. održana press konferencija na kojoj su medijima dali informacije u svezi manifestacije te im, između ostalog, naveli da će biti istaknute zastave na jarbolima, da su naknadno saznali da je gradonačelnik NU **.**.2022. donio Odluku da on osobno treba odobriti svako mišljenje nadležnog Gradskog ureda a u odnosu na već izdana mišljenja da trebati dati naknadnu suglasnost ili ju uskratiti, da se manifestacija održala u atmosferi i ozračju javne rasprave gdje su jasno bile iskazane pozicije gradonačelnika i njegove stranke a u svezi feticida gospođe V, da je gradonačelnik 12. svibnja 2022. na Facebook stranici, što su prenijeli i svi drugi mediji, izjavio da ne može biti pokrovitelj „Hodu za život“ jer je to suprotno njegovim uvjerenjima, da imaju pravo na isti tretman kao i druge organizacije, da nisu tražili pokroviteljstvo gradonačelnika, da je cijela procedura koja se odnosi na postavljanje zastava na jarbole besplatna te vrijedi za sve udruge jednako i manifestacije jednako i da uskrata suglasnosti gradonačelnika predstavlja diskriminatorno ponašanje u odnosu na njihove udruge usporedivo s drugim udrugama te da se stvorila i nesigurnost jer se i u budućnosti može dogoditi da gradonačelnik retroaktivno uskrati suglasnost na već dano odobrenje, da se u lipnju 2022. održao „Zagrebpride“ kojom prilikom su se vijorile zastave, a na kojoj manifestaciji je sudjelovao i gradonačelnik te time postupio diskriminatorno pokazujući da se ne slaže s drugim uvjerenjima drugih skupina građana, da je Grad Zagreb manifestaciji „Hod za život“ 2022. dozvolio korištenje javne površine kod Zdenca života na Trgu Republike Hrvatske za postavljanje tri štanda te da su stavljeni u nepovoljni položaj time, jer bi postavljanjem zastava prije same manifestacije građanima bila poslana poruka da će se ta manifestacija održati što im daje veću vidljivost.
9.2. Iz iskaza svjedoka ČU (direktor trgovačkog društva Pismorad d.o.o.), proizlazi da je procedura u vezi zastava uobičajena, odnosno da imaju ugovor s GSKG te nakon što dobiju nalog od GSKG za dizanje zastava dižu zastave na jarbole te da se njihov posao sastoji isključivo od dizanja zastava, da se ne sjeća što je točno bilo 2022., tj. ako su dobili nalog su ga izvršili, a ako nisu dobili nalog onda ga nisu izvršili, kao i da ga nitko od organizatora nije kontaktirao 2022. te da ako Grad Zagreb da pozitivno mišljenje to im se proslijedi i oni po njemu postupaju, a negativna mišljenja Grada Zagreba ne dobivaju nego eventualno nešto čuju.
9.3. Iz iskaza svjedoka DU proizlazi da radi kod prvotužitelja te da je 2021., 2022. i 2023. godinu obavljao administrativni dio poslova vezano uz kontaktiranje Grada Zagreba, tj. nadležnih Gradskih ureda, a u vezi održavanja manifestacija „Hod za život“ , a da je u odnosu na događaj 2022. godine poštujući proceduru najprije kod nadležnog ureda urudžbirao zahtjev za korištenje javne površine kod Zdenca života za postavljanje štandova te policiji prijavio javno okupljanje, a da je, nakon toga, 22. travnja 2022., nadležni Gradski ured donio rješenje kojim im je odobreno korištenje javne površine, a da je pogledu postavljanja zastava bilo potrebno pribaviti mišljenje Gradskog ureda te da se, nakon što su ga ishodili obratio društvu Pismorad d.o.o. 11. svibnja 2022., kada mu je gospodin D rekao da postavljanje zastava trenutno nije moguće, da je nakon toga kontaktirao nadležni Gradski ured u kojem su mu rekli da je potrebno da gradonačelnik odobri mišljenje Gradskog ureda i da u konkretnom slučaju gradonačelnik nije dao suglasnost, poznato mu je da je gradonačelnik na facebook profilu izjavio da se ne slaže s manifestacijom i sa stavovima „Hoda za život“.
10. Člankom 1. stavkom 1. ZSD, propisano je da se tim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
10.1. Prema odredbi članka 1. stavka 2. ZSD, diskriminacijom se, u smislu tog Zakona, smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovog članka Zakona, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.
10.2. Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ZSD kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji (članak 2. stavak 1. ZSD).
10.3. Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ZSD u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna (članak 2. stavak 2. ZSD).
10.4. Svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu tog prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti zaštitu u posebnom postupku propisanom u članku 17. ZSD (članak 16. stavak 1. ZSD). Ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ZSD dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci (članak 20. stavak 1. ZSD).
10.5. Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti (članak 24. stavak 1. ZSD).
10.6. Prema odredbi članka 502.a točke 1. ZPP udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana mogu, kada je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. Interesi iz stavka 1. članka 502.a ZPP mogu biti interesi koji se tiču čovjekovog okoliša i životne sredine, zatim moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i drugi interesi koji su zakonski zajamčeni i koji moraju biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću odnosno općenito postupanjem osobe protiv koje se tužba podnosi (članak 502.a stavak 2. ZPP).
10.7. Odredbom članka 17. stavka 2. ZSD propisano je da o zahtjevima iz stavka 1. tog članka odlučuje sud primjenjujući odredbe ZPP, ako ZSD-om nije drugačije određeno.
11. U postupku je prvenstveno valjalo raspraviti ovlaštenje gradonačelnika Grada Zagreba za donošenje sporne upute koju je dao nadležnom Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove i promet iz čijeg sadržaja proizlazi kako je za izdavanje pozitivnog mišljenja nadležnog gradskog upravnog tijela za isticanje prigodnih zastava na svim lokacijama gradskih jarbola kojim upravlja Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. potrebno prethodno ishoditi suglasnost gradonačelnika Grada Zagreba, počevši od 9. svibnja 2022., a da je za, do sada izdana pozitivna mišljenja koja tek trebaju biti konzumirana, nadležno gradsko upravno tijelo dužno naknadno ishoditi suglasnost gradonačelnika te da bez suglasnosti gradonačelnika nije dopušteno isticati zastave.
12. Prvenstveno valja reći kako prema članku 4. stavku 1. ZGZ Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom. Povjerene poslove državne uprave utvrđene posebnim zakonom obavljaju nadležna upravna tijela Grada Zagreba. U obavljanju poslova iz stavka 2. toga članka upravna tijela Grada Zagreba imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
12.1. Prema odredbi članka 7. stavka 1. ZGZ, gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Zagrebu.
12.2. Prema odredbi članka 59. stavka 1. ZKG, komunalnu infrastrukturu, između ostaloga, čine građevine, i uređaji javne namjene. Komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost (članak 61. ZKG).
12.3. Prema odredbi članka 48. stavka 1. točke 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, gradonačelnik, između ostaloga, upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom.
12.4. Nadalje, Odlukom o komunalnom redu, koja je donesena na temelju odredbe članka 104. ZKG, određeno je uređenje naselja, način rješenja i korištenja površina javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba. Prema odredbi članka 2. Točke 10. Odluke jarboli su podvedeni pod pojam različitih naprava kojima se unapređuje izgled i olakšava funkcionalno i kvalitetnije korištenje javne površine odnosno građevine i uređaji javne namjene koji se smatraju komunalnom infrastrukturom, a na Grad Zagreb djeluje kao nositelj vlasničkih ovlaštenja (članak 35. ZV).
12.5. Prema članku 2. Poslovnika gradonačelnika Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/2010., 7/2018.), gradonačelnik može u obavljanju nadzora nad zakonitošću rada odnosno usmjeravanja gradskih upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i tijela mjesne samouprave, donositi instrukcije, preporuke i druge akte određene propisima, naredbe, zabrane postupanja, u određenoj situaciji, naputke.
13. Slijedom citiranih propisa, a suprotno, u postupku iznesenim tvrdnjama tužitelja, gradonačelnik Grada Zagreba je kao nositelj vlasničkih ovlasti, odnosno nositelj ovlasti upravljanja komunalnom infrastrukturom, a u postupku određivanja namjene korištenja komunalne infrastrukture, u koju spadaju gradski jarboli, u skladu s prethodno citiranom odredbom članka 2. Poslovnika gradonačelnika Grada Zagreba, imao ovlast donijeti spornu uputu od 9. svibnja 2022., a kojom je nadležnom gradskom upravnom tijelu dao smjernice za postupanje u postupcima u okviru njihova djelokruga rada (u ovom slučaju - Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređene, graditeljstvo, komunalne poslove i promet).
14. Razmatrajući sadržaj sporne upute gradonačelnika Grada Zagreba od 9. svibnja 2022. utvrđeno je da se sporna uputa odnosi na sve slučajeve korištenja komunalne infrastrukture – isticanje prigodnih zastava na gradskim jarbolima, odnosno koja se odnosi na sve podnesene zahtjeve stranaka koji nisu konzumirani (što je ovdje bio slučaj), tako i na sve buduće zahtjeve za isticanje prigodnih zastava na gradskim jarbolima.
14.1. Slijedom navedenog, a budući da se sporna uputa odnosi na sve podnositelje zahtjeva, ocjena je ovoga suda kako donošenjem sporne upute tuženik nije izravno diskriminirao tužitelje u smislu odredbe članka 2. stavka 1. ZSD.
14.2. Kada je riječ o neizravnoj diskriminaciji iz prethodno citirane odredbe članka 2. stavka 2. ZSD (u tom smislu i članak 2. stavak 1. točka (b) Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. s čijim su odredbama, između ostaloga, usklađene odredbe ZSD - članak 1a.), valja reći da takva diskriminacija postoji ako prividno neutralna odredba, kriterij ili praksa može na određeni način staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. ZSD, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako je ta odredba, kriterij odnosno praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem i ako su sredstva za postizanje tog cilja primjerena i nužna.
14.3. Nadalje, kada je riječ o postojanju objektivnog čimbenika koji može opravdati neizravnu diskriminaciju, takva se diskriminacija u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije može dopustiti samo ako ima legitiman cilj koji je u skladu s Ugovorom i ako je opravdana važnim razlozima u općem interesu. U takvom slučaju također je potrebno da je primjena predmetne mjere prikladna za jamčenje ostvarenje cilja o kojem je riječ i da ne prekoračuje ono što je nužno za postizanje tog cilja, pri čemu se može smatrati prikladnom za jamčenje ostvarenja postavljenog cilja samo ako doista osigurava njegovo ostvarenje i ako se provodi na dosljedan i sustavan način.
14.4. I prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava postupanje je diskriminirajuće ako nema objektivno i razumno opravdanje, odnosno ako ne teži ostvarenju legitimnog cilja ili ako ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi postići (predmet Fábián protiv Mađarske br. 78117/13, st. 113., 5. rujna 2017.). Razlika u postupanju može dovesti do diskriminacije samo ako su osobe podvrgnute različitom postupanju u relevantno sličnoj situaciji, uzimajući u obzir elemente koji karakteriziraju njihove okolnosti u konkretnom kontekstu. Elementi koji karakteriziraju te okolnosti i koji određuju njihovu usporedivost moraju se ocijeniti uzimajući u obzir predmet spora i svrhu mjere koja čini razliku o kojoj je riječ (predmet Fábián protiv Mađarske [VV], br. 78117/13, st. 121., 5. rujna 2017.).
14.4. Nakon analize svih okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud je zaključio kako gradonačelnik Grada Zagreba kao nositelj vlasničkih ovlasti, odnosno nositelj ovlasti upravljanja komunalnom infrastrukturom Grada Zagreba (u koju spadaju i jarboli), ima legitiman cilj u skladu s interesima Grada Zagreba, ocijeniti namjenu, trajanje i način korištenja komunalne infrastrukture te površina javne namjene, odnosno donošenjem upute od 9. svibnja 2022., a koju je donio na temelju članka 2. Poslovnika gradonačelnika Grada Zagreba, u skladu sa svojim ovlastima, osigurati zakonito i pravilno funkcioniranje nadležnih gradskih upravnih tijela, a ne tužitelje i sve građane koji podržavaju manifestaciju „Hod za život“ i dijele uvjerenja koja se navedenim manifestacijama promiču, dovesti u nepovoljan položaj.
14.5. Dakle, prema shvaćanju ovoga suda, briga za osiguranje zakonitog i pravilnog funkcioniranja nadležnog gradskog upravnog tijela predstavlja legitiman cilj. Nadalje, ocjena je ovoga suda da je sporna uputa, kojom se u postupku ishođenja odobrenja za isticanje prigodnih zastava na gradske jarbole, zahtijeva i gradonačelnikova suglasnost, osigurava zakonito i pravilno funkcioniranje upravnih gradskih tijela prikladna za ostvarenje cilja o kojem je riječ i ne prekoračuje ono što je nužno za postizanje tog cilja. Stoga se, u okolnostima konkretnog slučaja, postupanje tuženika koje ima objektivno i razumno opravdanje, i teži ostvarenju legitimnog cilja, a u ovom je slučaju ocijenjeno da postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i navedenog legitimnog cilja koji se želi postići, ne može ocijeniti (niti) kao neizravna diskriminacija tužitelja i svih građana koji dijele jednaka uvjerenja.
14.6. U konkretnom slučaju, gradonačelnik Grada Zagreba, je nastavno na uputu od 9. svibnja 2022., u predmetu isticanja zastava Udruge Vigilare, povodom manifestacije „Hod za život“ uskratio suglasnost, ali je prethodno 22. travnja 2022. donio „Zaključak“ kojim se „Udruzi U ime obitelji“ i udruzi „Vigilare“ dodjeljuje neposredno na korištenje, bez obveza plaćanja naknade, površina javne namjene na lokaciji: Trg Republike Hrvatske – kod Zdenca života, za postavljanje tri štanda (svaki površine 2,00 m2), na dan 14. svibnja 2022., u svrhu održavanja manifestacije „Hod za život“ (Zaključak je izmijenjen Zaključkom od 22. srpnja 2022. u pogledu datuma te su riječi „na dan 14. svibnja 2021.“ zamijenjene riječima „na dan 14. svibnja 2022.), a što se, suprotno tvrdnjama tužitelja, ne može odvojeno razmatrati od zahtjeva za isticanjem prigodnih zastava, budući da se radi o istoj javnoj manifestaciji ( „Hod za život koja je održana 14. svibnja 2022.)
14.7. Slijedom navedenog, kada je, nastavno na uputu od 9. svibnja 2022., gradonačelnik Grada Zagreba Udruzi Zagrebpride dao suglasnost za isticanje prigodnih zastava povodom održavanja javne manifestacije Mjesec ponosa i prosvjedne povorke ponosa, dok je tužiteljima na temelju iste upute od 9. svibnja 202. uskratio suglasnost za isticanje prigodnih zastava povodom javne manifestacije „Hod za život“, ali im je, za održavanje iste javne manifestacije „Hod za život“ dodijelio na korištenje, i to bez obveze plaćanja naknade, površine javne namjene, na frekventnoj gradskoj lokaciji, i kada navedena javna manifestacija 14. svibnja 2022. održana, onda prema shvaćanju ovoga, opisano različito postupanje tuženika u pogledu odobrenja za isticanje prigodnih zastava, kojim se nije onemogućilo održavanje javne manifestacije 14. svibnja 2022., a koja promiče uvjerenja koja ne dijeli gradonačelnik Grada Zagreba (izjava gradonačelnika Grada Zagreba na Facebook profilu), ne predstavlja niti jedan oblik diskriminacije u smislu odredaba ZSD, u ovom slučaju, na temelju uvjerenja, a što je tuženik, na kojem je teret dokaza, u ovom postupku, dokazao.
14.8. S navedenim u vezi, valja reći i to kako djelomično udovoljavanje tužiteljevim zahtjevima za korištenjem komunalne infrastrukture i javnih površina povodom održavanja javne manifestacije „Hod za život“ (14. svibnja 2022.), nije dovelo do objektivno negativnog učinka prema tužiteljima, niti su ičija prava na javni i društveni život te sloboda izražavanja uvjerenja i mišljenja, povrijeđena, budući da je javna manifestacija „Hod za život“ održana. Prema shvaćanju ovoga, udovoljavanje svakom zahtjevu stranke za korištenjem komunalne infrastrukture i javnih površina, odnosno postupanje koje bi se u takvom postupku moglo ocijeniti diskriminatornim, dovelo bi do onemogućavanja jedinica lokalne, odnosno područne samouprave da samostalno odlučuje o načinu, opsegu i namjeni korištenja vlastite komunalne infrastrukture te bi postupak odobrenja zahtjeva stranaka za korištenje gradske komunalne infrastrukture i površina javne namjene, izgubio svoju svrhu.
15. Naposljetku, valja reći kako se ovdje radi o udružnoj tužbi čiji je smisao zaštita interesa koji su kolektivni te koji su teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi, a iz provedenog postupka ne proizlazi da bi, time što je gradonačelnik Grada Zagreba naknadno uskratio suglasnost na isticanje prigodnih zastava povodom javne Manifestacije „Hod za život“ 2022., bili ozbiljno ili teže povrijeđeni interesi koje promiču i štite tužitelji.
16. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud je pravnog shvaćanja da se u konkretnom slučaju ne radi o niti o izravnoj niti o neizravnoj diskriminaciji u smislu odredaba ZSD, slijedom čega je antidiskriminacijski tužbeni zahtjev tužitelja, valjalo kao neosnovan, odbiti u cijelosti.
17. Budući da tužitelji nisu uspjeli u sporu, to je njihov zahtjev za nadoknadu troškova parničnog postupka, valjalo, kao neosnovan, odbiti u cijelosti (članak 154. stavka 1. ZPP).
U Zagrebu 29. travnja 2025.
Sutkinja
Vesna Žulj
Pouka o pravnom lijeku
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana uručenja/ primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda, pisanim putem u četiri primjerka.