Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1178/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Zinke Bulka članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vitomira Boića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NMU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Antonio Šalov, odvjetnik u Trogiru, protiv tužene NM [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tadiša Milošević odvjetnik u Splitu , radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-4024/2023-9 od 15. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene NM kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-4024/2023-9 od 15. srpnja 2024.

II. Odbijaju se zahtjevi tužiteljice i tužene za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

'' 1. Utvrđuje se spram tužene NM da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] sve za cijelo, pa se tužiteljica ovlašćuje da temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatraži i ishoditi upis prava vlasništva nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene za 234/360 dijela

2. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu od 4.977,56 Eura sa sa zakonskim zateznim kamatama, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koje na navedeni iznos teku od presuđenja pa do isplate“.

2. Protiv navedene presude žali se tužena zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. čl. 354. st. 1. i. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP) s prijedlogom sudu drugoga stupnja da pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev tužene u cijelosti kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženoj, podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak, samo drugom sucu. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu od 298,95 EUR/.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže da se žalba tužene odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda u cijelosti. Traži trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 200,00 EUR.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva tužiteljice na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i sve za cijelo, s tim da tužiteljica traži brisanje prava vlasništva sa imena tužene za 234/360 dijela za koliko je upisana tužena i u odnosu na tuženu i to s osnova dosjelosti ali i temeljem kupoprodajnog ugovora koji su zaključili njen bivši suprug BM još 1978. godine od LM i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 575 m2, a zatim na sporazumu o podjeli bračne stečevine nje i njenog bivšeg muža.

6. U postupku suda prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno čl. 365. st. 2 ZPP za koje tužena niti ne navodi u čemu se iste sastoje.

7. Nije osnovan niti žalbeni navod tužene da sud prvog stupnja nije postupio po uputi suda drugog stupnja, danoj u rješenju ovog suda poslovni broj Gž-222/2023-3 od 22. kolovoza 2023. Prvostupanjski sud je u potpunosti postupio po uputi ovog drugostupanjskog suda, otklonio bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ukidnim rješenjem, donio svoju odluku za koju je dao jasne i razumljive razloge i to kako po osnovi dosjelosti tako i po osnovi stjecanja prava vlasništva temeljem kupoprodajnog ugovora.

8. Suprotno žalbenim navodima tužene sud prvog stupnja je u skladu s odredbom članka 8. ZPP ispitao je sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među stranka.

8.1. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:

- da je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] upisana tužena za 234/360 dijela,

- da je na navedenim katastarskim česticama tužiteljica upisana u 126/360 dijela,

- da su tužiteljica i bivši suprug BM kupili dio nekretnine 4209/2 k. o. [katastarska općina] u površini od 757 m2,

- da je čbr. [katastarska čestica] parcelirana u nove podčestice između ostalih i u 4209/8 i 4209/9 sve k. o. [katastarska općina],

- da su tužiteljica i bivši suprug sklopili Izvansudsku nagodbu dana 26. lipnja 2013. na način da predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina], koje se nalaze u mjestu Poljica pripadaju tužiteljici u vlasništvo i posjed u cijelosti,

- da je tužena vlasnica susjedne nekretnine i ona nikada nije vršila faktičku vlast na utuženim nekretninama,

- da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću i okućnicu u vlasništvu tužiteljice, te se nalaze ispod njezine obiteljske kuće i pomoćnog objekta tužiteljice, te na terenu čine jedan posjed tužiteljice koji je na terenu omeđen sa svih strana betonskim zidom koji je sagrađen prije više od 40 godina,

- da je kod Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4325/2016 vođen postupak po tužbi tužiteljice NMU protiv tužene NM radi nepačanja odnosno zabrane uznemiravanja u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice jer je utvrđeno da je dokazala da je vlasnica navedene čestice i onog dijela koji je u nalazu vještaka geometra N od 3. svibnja 2019. označen slovima FLKIF,

- da je zaključen ugovor između BM bivšeg supruga tužiteljice s jedne strane, te tužene NM ranije B, s druge strane, (86 spisa), temeljem kojeg su se ugovorne strane dogovorile oko međe te postigle dogovor o prodaji dijela nekretnina i zamjeni dijela nekretnina tako da je sada betonski zid između dvije nekretnine, a kako je to prikazao i vještak geometar u svom vještvu,

- da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 4209/3 k. o. [katastarska općina] cijepana tako je od čest. zem. [katastarska čestica] nastale su 4209/2, 4209/4, 4209/5, 4209/6 i 4209/7 sve k. o. [katastarska općina], dok su od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina],

- da je BM od svoje čestice 4209/2 k. o. [katastarska općina] prodao tuženoj 209 m2, a koji dio je u kasnijoj parcelaciji dobio kat. čest. oznaku 4209/6 k. o. [katastarska općina], te da je tužena nesporno izvršila spajanje svoje čestice zemlje [katastarska čestica] i novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] prijavnim listom potvrđen od strane državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Trogir od 14. prosinca 2016 kojim s evidentira poništenje čest. zem. [katastarska čestica] površine 338 m2 i pripojenje čest. zem. [katastarska čestica] oranica 195 m2 u ZU 3976,

- da su parcele stranaka odvojene betonskim zidovima još od 80-ih godina prošlog stoljeća, tako da postoji ogradni zid više od 35 godina,

- da su međe materijalizirane na terenu, te su stranke jasno davno odredile među između svojih nekretnina,

- da je posjed stranaka na terenu omeđen zidovima i predstavlja samostalan posjed,

- da se predmetne nekretnine nalaze unutar ograđenog posjeda tužiteljice, te da kat. čest. [katastarska čestica] odgovara i zk. čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara zk. čest. zemlje [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

9. Prvostupanjski sud je dao uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu a koju ne i zašto, kojim od provedenog dokaza vjeruje, a kojima ne i zašto. Stoga zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a tuženica vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nije uspjela dovesti u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda.

10. Na tako valjano utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

11. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je tužiteljica u posjedu navedenih nekretnina više od 35 godina, da se radi o nekretninama koje u naravi predstavljaju njenu kuću i dvorište, da su nekretnine tužiteljice ograđene zidom, da je u presudi Općinskog suda u Splitu, kao prethodno pitanje, utvrđeno da je tužiteljica vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji je u nalazu vještaka geometra N od 3. svibnja 2019. označen slovima FLKIF te da nitko nije tužiteljicu smetao u njenom posjedu niti je bilo tko polagao prava na te nekretnine.

12. Što se tiče žalbenog navoda tužene koji se odnose na poštenje posjeda tužiteljice, valja istaći da kod stjecanja prava vlasništva temeljem zakona - dosjelošću, poštenje se pretpostavlja, a onaj tko tvrdi suprotno to mora dokazati. Prema tome, u ovom postupku je teret dokaza da tužiteljičin posjed nije bio pošten bio je na tuženoj. Međutim, tijekom postupka tužena nije uopće sporila posjed tužiteljice te na okolnost eventualnog poštenja odnosno nepoštenja tužiteljice nije predlagala nikakve dokaze.

13. U odnosu na drugu pravnu osnovu na koji se poziva tužiteljica u svojoj tužbi, odnosno da je vlasništvo stekla temeljem kupoprodajnog ugovora, valja istaći da se vlasništvo temeljem pravnog posla stječe upisom u zemljišnu knjigu, sukladno čl. 119. st. 1. ZVDSP. U takvoj situaciji tužbeni zahtjev bi pravilno trebao glasiti da tužitelj ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekoj nekretnini.

14. U ovom slučaju tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje, a i iz činjeničnih navoda tužbe te navoda tijekom postupka je utvrđeno da je temelj stjecanja prava vlasništva dosjelost, dok je ugovor samo osnova za ulazak u posjed tužiteljice.

15. Kako je tužiteljica u poštenom posjedu navedenih nekretnina duže od zakonom propisanih potrebnih 20 godina to je pravilno sud prvog stupnja, primjenjujući odredbe čl. 159. st. 3. ZVDSP prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice da je dosjelošću stekla pravo vlasništva navedenih nekretnina.

16. Ostali žalbeni navodi tužene predstavljaju njezinu interpretaciju činjenica te njegove osobne zaključke u odnosu na postojanje određenih činjenica, ne mogu se prihvatiti utemeljenim, jer nemaju uporišta u izvedenim dokazima. Uz to valja upozoriti da relevantne činjenice prvostupanjski sud utvrđuje prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu izvedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima kako bi se moglo provjeriti da li ocjena izvedenih dokaza izvršena po sudu prvoga stupnja ima pravnu i činjeničnu osnovu, a čemu je u konkretnom slučaju u cijelosti udovoljeno. Osporavajući ocjenu dokaza prvostupanjskog suda i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica, tužena u žalbi iznosi vlastitu analizu i tumačenje sadržaja izvedenih dokaza, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni i jednostrani prikaz sadržaja dokaza izvedenih tijekom postupka koji nema objektivno uporišta u sadržaju spisa.

17. Iako je tužena žalbom pobijala navedenu presudu u cijelosti, žalbu u pogledu odluke o trošku tužena posebno ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka koji je dosuđen tužiteljici uzet iznos koji je dosudio sud prvog stupnja. Stoga je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u st. I. izreke.

18. Tuženoj nije dosuđen zatraženi trošak žalbe iz razloga što je sa žalbom odbijena, pa kako nije uspjela sa žalbom to je njezin zahtjev za naknadom troška neosnovan. Tužiteljici nije dosuđen trošak žalbenog postupka za sastav odgovora na žalbu iz razloga što navedeni trošak nije bio potreban u postupku.

U Velikoj Gorici 29. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina