Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Pn-155/2022.-63.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, u pravnoj stvari I. tužitelja DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina i dr. odvjetnici u Odvjetničkom društvu, Špehar, Špehar i Rukavina iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, koje zastupa punomoćnik Ćamil Salahović i dr. odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon dana 13. ožujka 2025. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja punomoćnika tužitelja Domagoja Rukavine i punomoćnika tuženika CL, na ročištu za objavu odluke 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., Listopadska 2, 10000 Zagreb, OIB: 94472454976 I. tužitelju DL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti iznos od 4.400,20 EUR sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- 766,00 EUR od 5. listopada 2020. do isplate,

- 3.634,20 EUR od 6. rujna 2021. do isplate

po stopi zatezne kamate propisane čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., Listopadska 2, 10000 Zagreb, OIB: 94472454976 II. tužitelju ĐL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti iznos od 185,28 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. do isplate, po stopi zatezne kamate propisane čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva I. tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., Listopadska 2, 10000 Zagreb, OIB: 94472454976 I. tužitelju DL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti iznos od 687,55 EUR sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- 85,11 EUR od 5. listopada 2020. do isplate,

- 602,44 EUR od 6. rujna 2021. do isplate

po stopi zatezne kamate propisane čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

IV. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva II. tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., Listopadska 2, 10000 Zagreb, OIB: 94472454976 II. tužitelju ĐL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti iznos od 148,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. do isplate, po stopi zatezne kamate propisane čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana, u roku od 15 dana."

V. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.533,24 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 29. travnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, a u preostalom dijelu se zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji su u tužbi naveli da se 22. rujna 2020. u mjestu Otok Svibovski dogodila prometna nesreća koju je isključivo skrivila ĆL upravljajući motornim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] te je vozilom naletjela na motocikl kojim je upravljao I. tužitelj registarske oznake [registarska oznaka] zbog čega je I. tužitelj zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentacije. Motocikl je u vrijeme prometne nezgode bio u vlasništvu II. tužitelja. Motorno vozilo [registarska oznaka] u vrijeme prometne nezgode bilo je obvezno osigurano kod tuženika.

1.1. I. tužitelj je u nesreći zadobio tjelesne ozljede uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpio fizičke bolove, jak strah, a zaostale su i trajne posljedice. Bila mu je potreban i tuđa pomoć i njega. Zatražio je imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu te troškove bolničkog liječenja po računima, neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje po kriteriju smanjenja životne aktivnosti i fizičke boli te zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje po kriteriju strana u ukupnom iznosu od 54.412,69 kn, od čega mu je u mirnom postupku isplaćen iznos od 12.600,00 kn. Zatražio je ovom tužbom preostali iznos od 41.812,69 kn.

1.2. I. tužitelju je u štetnom događaju uništena motociklistička oprema i odjeća u iznosu od 6.000,00 kn, a tuženik je u mirnom postupku isplatio na ime štete na stvarima iznos od 360,00 kn te na ime štete na uništenoj odjeći iznos od 510,00 kn, slijedom čega potražuje iznos od 5.130,00 kn.

1.3. Na motociklu je u predmetnoj prometnoj nezgodi nastala totalna šteta. Tuženik je u mirnom postupku isplatio II. tužitelju imovinsku štetu od 8.640,00 kn te II. tužitelj potražuje daljnji iznos od 9.360,00 kn.

1.4. I. tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku s odštetnim zahtjevom 6. rujna 2021. od kojeg datuma traži zateznu kamatu na iznos neimovinske štete sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Zatezne kamate na iznos troškova liječenja I. tužitelj traži od dana dospijeća pojedinog računa do isplate. Na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege te naknade za uništenu i oštećenu motociklističku opremu traži ukupan iznos od 46.942,69 kn s kamatama od 6. rujna 2021., a imovinsku štetu na vozilu traži s kamatama od 19. travnja 2021. pa do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da priznaje da se dana 22. rujna 2020. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo registarske oznake [registarska oznaka] čiji je vlasnik s tuženikom zaključio ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti po polici broj [broj police] koja pokriva vrijeme štetnog događaja. U nezgodi je sudjelovao I. tužitelj kao vozač motocikla u vlasništvu II. tužitelja te je I. tužitelj u toj nezgodi zadobio tjelesne ozljede. Osporio je da bi do prometne nezgode došlo isključivo krivnjom osiguranice tuženika. I sam I. tužitelj je skrivio prometnu nezgodu jer je upravljao motociklom, a da nije imao vozačku dozvolu, u alkoholiziranom stanju (alkohol u krvi 0,67 g/kg i u urinu 1,68 g/kg), neprilagođenom brzinom i neoprezno te postoji krivnja oba vozača motornih vozila, time da je krivnja osiguranice tuženika 70%, a I. tužitelja 30% pa u istom omjeru tuženik priznaje svoju odgovornost za štetu.

2.1. Nije osporio da je I. tužitelj zadobio tjelesne ozljede, da je na motociklu II. tužitelja nastala šteta te da su tužitelji prije podnošenja tužbe tuženiku podnijeli izvansudski odštetni zahtjev. Tuženik je I. tužitelju u tom postupku platio na ime naknade štete iznos od 13.470,00 kn dana 12. studenoga 2021. uplatom na račun punomoćnika tužitelja i to na ime naknade neimovinske štete iznos od 12.000,00 kn, imovinske štete s naslova tuđe pomoći iznos od 600,00 kn, uništene odjeće iznos od 510,00 kn i štete na stvarima iznos od 360,00 kn. Time je isplatio cjelokupnu stvarnu štetu u okviru svoje odgovornosti te se protivi tužbenom zahtjevu I. tužitelja i predlaže istog odbiti kao neosnovanog.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu sa skicom očevida, u kompletnu medicinsku dokumentaciju, račune i fotografije, odštetni zahtjev i ponudu tuženika na str. 9-50 spisa, u izvid štete na str. 62 spisa, u potvrdu o plaćanju na str. 66 spisa, u originale dokumentacije u prilogu dopisa Policijske postaje Dugo Selo od 22. prosinca 2022., saslušao tužitelja i svjedokinju ĆL od 9. veljače 2023., proveo prometno vještačenje i pročitao nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća s prilozima, proveo medicinsko vještačenja po dr. Miljenku Franiću, pročitao njegov nalaz i mišljenje, saslušao prometnog i medicinskog vještaka na zapisniku od 18. prosinca 2023. te proveo novo medicinsko vještačenje po dr. Žarka Rašića.

4. Podneskom od 30. siječnja 2025. tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka dr. Žarka Rašića na način pobliže određen u izreci.

5. Temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u pretežnom dijelu osnovan.

6. U ovom je predmetu bila sporna odgovornost za štetu i visina cjelokupnog tužbenog zahtjeva, eventualni doprinos oštećenika vlastitoj šteti te početak tijeka zatraženih zakonskih zateznih kamata na neimovinsku odnosno imovinsku štetu.

7. Saslušan u svrhu dokazivanja I. tužitelj je iskazao da je prije predmetnog štetnog događaja bio u kafiću i gledao utakmicu i pri tome popio tri piva. Pojeo je i malo graha u tom kafiću. Kad je krenuo motociklom prema benzinskoj pumpi kretao se glavnom ulicom desnom stranom kolnika brzinom od oko 60 km/H. Iz sporedne ulice koja je bila okomita na ulicu kojom se kretao, izletjela je djevojka u autu. Već je prema raskrižju popuštao gas misleći hoće li ona stati, probao ju izbjeći skretanjem u lijevu stranu, ali nije uspio. Nije kočio. Ne zna sa sigurnošću na kojem je dijelu ceste došlo do sudara. Misli da je udario u bočni dio automobila, ali ne zna jer je nakon toga pao. Motocikl je završio u krugu oko 3 m na cesti i to na kolniku. Auto se zaustavio prilikom udarca na drugoj traci ulice kojom se vozio, tamo gdje je on pokušao izbjeći predmetni sudar. Od ozljeda je dobio napuknuće zgloba desne noge, ozljede leđnih kralješaka, trzajnu ozljedu vrata i cijele kralježnice. Hitna pomoć je došla za pola sata do 40 m. U bolnici je ostao 4 dana. Nije bio zaposlen, nije bio osiguran te su mu nastali i bolnički troškovi koje nije podmirio, već mu stiže ovrha radi naplate istih. Nakon što je stigao kući iz bolnice bio je praktički nepokretan. Pomoć su mu pružali roditelji, brat i to tijekom 5-6 mjeseci na način da su ga hranili, prali, služili, vozili na terapiju koja je bila višekratna. Na motociklu je nastala totalna šteta i isti nije popravljen. Od opreme mu je oštećena kaciga koja je bila još od njegovog starog motora, stara 2 godine, vrijedna oko 2.500,00 kn. Jakna koju je imao na sebi bila je stara godinu i pol ili godinu i 7 ili 8 mjeseci i vrijedila je oko 2.300,00 kn. Trenirka je bila stara 2 mjeseca i koštala je ukupno 950,00 kn odnosno 450,00 kn donji dio i 500,00 kn gornji dio. Pri sudara je izgubio tenisice marke Nike stare 4-5 mjeseci vrijedne oko 1.000,00 kn. Automobil koji mu je oduzeo prednost niti u jednom trenutku nije kočio ni stao. Preglednost raskrižja je bila dobra, cesta kojom se kretao bila je ravna, sa strane nije bilo nikakvog raslinja, preglednost je bila čista, okom vidljiva. Cesta kojom se kretao ima zavoj 200 m prije predmetnog mjesta gdje se dogodila nesreća. Nakon tog zavoja nastavio se kretati ravno. Vozačicu je vidio nekih 20-tak do 30-tak m maksimalno prije, kad ju je vidio da izlazi i kad je bio siguran da neće stati. Vani nije bio potpuni mrak, u vrijeme nezgode bilo je negdje oko 20,40 sati. Imao je upaljena svjetla na motoru. Ne sjeća se jesu li bila duga ili kratka svjetla. Ne sjeća se je li vozačica automobila imala upaljena svjetla na vozilu. Nije bilo magle.

8. Svjedokinja ĆL je iskazala da se prije predmetnog štetnog događaj vraćala navečer s posla oko 21,00 sat. Kretala se sporednom cestom u kojoj nije bilo javne rasvjete. Nailaskom do raskrižja nije stala na znaku Stop, ali je usporila vožnju i provjeravala nailazi li netko po glavnoj cesti. To je radila cijelo vrijeme skretanja. Nije vidjela nikoga na glavnoj cesti jer da jest, ne bi krenula. Vidljivost je bila dobra. Do udarca je došlo u skretanju s njene lijeve strane u traku u koju se prestrojavala. Glavna cesta je imala 2 kolničke trake. Do udarca je došlo njezinim prednjim lijevim dijelom automobila u prednji dio motocikla, ali u to nije sigurna jer je bila u stanju šoka te joj je sve u vezi toga mutno i dalje. Na automobilu je imala upaljena kratka svjetla, a ne zna je li svjetla imao upaljen motocikl. Bila joj je određena kazna s obzirom da je priznala da nije stala na znaku Stop. Motocikl je zaustavljen ispred njenog automobila, a vozač je završio s njezine desne strane na pločniku, pao je i ležao. Nakon što se dogodio sudar upalila je sva 4 pokazivača smjera te je došla do vozača motocikla. Susjedi koji žive u blizini došli su na lice mjesta kad su čuli udarac. Nije zvala ni hitnu ni policiju. Motociklista je primijetila kad su se sudarili. Motocikl joj je došao s lijeve strane na raskrižju. Njezina preglednost je bila dobra, a po njezinoj procjeni, u kojoj nije dobra, misli da se može vidjeti 100 m s njezine lijeve strane. Na pitanje je li ju nešto ometalo u vožnji navela je da ne zna je li vozač motocikla vozio brže ili je došao iz neke uličice, moguće je da je naišao s lijeve strane pa ga nije vidjela dok je provjeravala desnu stranu na raskrižju.

9. Prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Srećku Hlišću utvrđeno je da u noćnim uvjetima upaljenih svjetala javne rasvjete, I. tužitelj je upravljao motociklom II. tužitelja [adresa] u [adresa] u smjeru zapada svojom desnom stranom mokrog kolnika i približavao se raskrižju s desne strane s prilaznim kolnikom, s kojeg se od sjevera u promet skretanjem ulijevo prema istoku uključivala u promet osiguranica tuženika u osobnom vozilu, prolaskom pored znaka obaveznog zaustavljanja – Stop, na što je I. tužitelj reagirao kočenjem i skretanjem ulijevo pa je u raskrižju prelaskom motocikla na lijevu traku te upoprječivanjem osobnog vozila preko desne u ulaskom na lijevu traku, došlo do sudara prednjeg više desnog bočnog dijela motocikla i prednjeg više lijevog rubnog dijela osobnog vozila. Brzina motocikla kod sudara je iznosila oko 48 km/h, a osobnog vozila oko 8 km/h. Za iskazanu brzinu od 60 km/h I. tužitelj je kočenjem reagirao u vožnji desnom trakom na oko 26,7 m ispred mjesta sudara ili oko 1,7 s prije sudara, kada je osobno vozilo bilo oko 3,6 m ispred mjesta sudara te bi u vožnji prilaznim kolnikom upravo prednjim dijelom počelo ulaziti s desne strane na voznu traku motocikla i predstavljati opasnost 1. tužitelju koji je reagirao kočenjem i skretanjem ulijevo.

9.1. Budući da se osobno vozilo ispriječilo, I. tužitelj je mogao izbjeći nesreću jedino kočenjem i zaustavljanjem ispred putanje osobnog vozila da se kretao brzinama do oko 40 km/h. Na mjestu nesreće dozvoljena brzina je 50 km/h. Kolnik u smjeru kretanja motocikla je osvijetljen javnom rasvjetom upravo na strani kolnika kojom se kretao I. tužitelj pa da je osiguranica tuženika uz pažljivu provjeru prometa sa svoje lijeve strane, s obzirom na postavljeni prometni znak, stala pred ulaskom na kolnik [adresa], mogla bi zapaziti nailazak motocikla neovisno od na njemu upaljenog putnog svjetla te njegovim propuštanjem izbjeći nesreću.

9.2. Na motociklu II. tužitelja Yamaha Majesty S XC 125 R/14, [registarska oznaka], u štetnom događaju 22. rujna 2020. nastupila je totalna šteta. Vrijednost motocikla je iznosila 1.850,00 EUR, ostaci su vrijedili 370,00 EUR, a zadržavanjem ostataka visina štete je iznosila 1.480,00 EUR.

9.3. Prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć u svom dopunskom očitovanju u svezi podneska tuženika, a vezano uz prigovor da je dio nalaza i mišljenja nejasan u pogledu proračuna sudarnih brzina, naveo je da se radi o računskom postupku rješavanja zakona o očuvanju impulsa ili količine gibanja, a kako je to napisano na stranici 3 i 4 nalaza i mišljenja. Ovakvo rješenje u grafičkom obliku zove se impulsni dijagram samo što je u njegovom nalazu i mišljenju isti obrađen računskom jednadžbom. U pogledu izračuna za utvrđenje sudarnih brzina odbiti su smjerovi kretanja vozila neposredno prije i nakon sudara, mase vozila, putevi koje su vozila prešla do mjesta zaustavljanja te ostvarena usporenja na tim putovima. Dakle, iz spomenutih varijabli dolazi se do računskog rezultata da se u trenutku sudara motocikl kretao brzinom od oko 48 km/h dok je brzina osobnog vozila bila mala jer se isto kretalo brzinom od 8 km/h. U prigovoru koji se odnosi na to da je sudarna brzina kojom se kretao I. tužitelj bila veća od utvrđene ističe da s obzirom na oštećenja koja su na vozilima nastala to ne proizlazi, a kada se uzmu u obzir putevi kojeg su vozila prešla nakon sudara proizlaze brzine kao što je naveo. Pri tome evidentno da se osobno vozilo nakon sudara samo zanijelo naprijed i u desno, a motocikl je odbačen sebi koso ulijevo izvan kolnika s time da je prešao težište svega 6,8 m. Tužitelj je doista iskazao da se kretao brzinom od oko 60 km/h desnom stranom kolnika i da nije kočio, no sudar se događa na lijevoj strani kolnika i manjom brzinom nego što je tužitelj iskazao zbog čega je vještak onda i utvrđivao okolnost da je tužitelj osim skretanja ulijevo na dolazak osobnog vozila s desne strane za iskazanu brzinu morao reagirati kočenjem. Što se pak tiče analiziranja mogućnosti izbjegavanja nesreće kočenjem i skretanjem udesno tužitelj bi u tom slučaju usmjerio motocikl preko sebi desnog ruba kolnika jer bi mu u trenutku, kada se inače dogodio sudar, osobno vozilo praktično u cijelosti priječilo desnu voznu traku. U tom slučaju do naleta na osobno vozilo bez oduzimanja skretanja udesno nesreća se ne i dogodila za brzine kretanja manje od 42 km/h odnosno praktično za brzine od oko 40 km/h. U odnosu na prigovor koji se odnosi na njegovo očitovanje o visini stvarne štete motociklističke opreme i odjeće naveo je da bi mogao pribaviti podatke o vrijednosti slične nove opreme i odjeće, ali nikako ne može utvrditi rabljenost predmetne odjeće i opreme. Sudarna brzina navedena je u nalazu i mišljenju sa 48 km/h, za motocikl, a brzinu kretanja prije toga ne može utvrditi. Ne postoje tragovi kočenja vozila tužitelja jer je bio mokar kolnik. Moguće je da je brzina kretanja vozila tužitelja prije samog sudara iznosila 60 km/h.

10. Prema čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., u daljnjem tekstu: ZOSPC) propisano je da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Nedvojbeno je da je osiguranica tuženika prekršila navedenu zakonsku odredbu te je odgovorna za predmetnu prometnu nesreću. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno je da je osiguranica tuženika mogla izbjeći nesreću da je pažljivo provjeravala promet s lijeve strane i propustila motocikl.

11. U okolnostima konkretnog slučaja potrebno je ocijeniti je li alkoholiziranost vozača u uzročnoj vezi s nastankom prometne nesreće ili ne. Tuženik nije dokazao da bi alkoholiziranost vozača motocikla u konkretnom slučaju bila u uzročnoj vezi s nastankom predmetne prometne nesreće. Okolnost vožnje bez vozačke dozvole sama za sebe nužno nema za posljedicu i odgovornost za nastali štetni događaj tj. štetu, već tu okolnost kao uzrok nastanku štetnog događaja te štete treba ocjenjivati u okolnostima svakog konkretnog slučaja.

12. Kako iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je I. tužitelj mogao izbjeći nesreću kočenjem pri svim brzinama do oko 40 km/h, to sud zaključuje da bi se predmetna nesreća dogodila i da se tužitelj kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h. No, valja uzeti u obzir i činjenicu da je I. tužitelj tom prilikom upravljao motociklom neprimjerenom brzinom uvjetima na kolniku (nailazak na raskrižje, mokar kolnik), a što je suprotno čl. 51. i 58. st. 1. ZOSPC-a. U takvim uvjetima, I. tužitelj je zasigurno trebao prilagoditi brzinu kretanja motociklom na brzinu kojom bi ujedno mogao izbjeći predmetnu prometnu nesreću. Kako tužitelj nije prilagodio brzinu kretanja takvim uvjetima na cesti, isto se može povezati i s njegovim vozačkim neiskustvom.

13. U smislu čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, u daljnjem tekstu: ZOO) sud smatra da je zbog navedenih okolnosti I. tužitelj kao oštećenik doprinio nastanku štete u omjeru od 10%.

14. Medicinski vještak dr. Miljenko Franić u svom je mišljenju naveo da je I. tužitelj u štetnom događaju zadobio opisane ozljede. Po ozljeđivanju tužitelja u štetnom događaju provedeno je neoperacijsko liječenje te fizikalna terapija. Nakon završenog liječenja zaostaje ograničena i bolna pokretljivost desnog gležnja u slabijem stupnju te bolna i ograničena pokretljivost vratne kralježnice i LS kralježnice u slabijem stupnju. Postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda zadobivenih u štetnom događaju. Trajne posljedice navedene ozljede desnog gležnja i LS kralježnice smanjuju životnu aktivnost tužitelja za 15% i u tom će postotku morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Primarni strah je bio vrlo intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jačeg intenziteta bio je prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 15 dana. Bol jakog intenziteta imao je 3 dana, srednje jakog 15 dana, a manjeg intenziteta narednih 20 dana. Daljnji povremeni bolovi su trajne prirode i uključeni su u pojačane napore. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna 2 sata dnevno kroz prvih 40 dana liječenja. U narednom periodu od 60 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno. Pomoć je bila potrebna u održavanju osobne higijene, kućnim poslovima, odlasku liječniku.

15. Medicinski vještak dr. Miljenko Franić u svom se iskazu očitovao se na podnesak tuženika od 26. rujna 2023. (19. 9. 2023.) te je naveo da je svoj nalaz i mišljenje izradio sukladnu karakteru zadobivenih ozljeda zadobivenih u štetnom događaju, tijek liječenja, odnosno priloženoj medicinskoj dokumentaciji te nakon izvršenog pregleda tužitelja 12. lipnja 2023. U svezi prigovora o razgraničenju zaostalih trajnih posljedica naveo je da su iz istih izuzete ozljede vratne kralježnice obzirom da je u priloženom zdravstvenom kartonu evidentirana slična ozljeda 2008. S naslova ozljeda desnog gležnja zaostale su trajne posljedice koje se uobičajeno u praksi cijene sa 5-10%, a on sam ih je u ovom posebnom slučaju cijenio u visini od 7%, nadalje, obzirom na zadobivene ozljede u području lumbalne kralježnice uobičajeno se slične ozljede cijene u visini od 5-15%, on ih je u ovom slučaju cijenio u visini od 8%. Temeljem toga ukupne trajne posljedice s traumatološko-ortopedskog stajališta zaostaju u visini od 15 %. U vezi daljnjih prigovora o cijenjenom trajanju bolova i straha naveo je da je liječenje tužitelja nakon predmetnog štetnog događaja trajalo cca 180 dana te uzevši u obzir sam tijek liječenja, cijenio je trajanje jakog srednjeg i slabijeg intenziteta kako straha tako i bola te u svom nalazu u tom segmentu također ostaje u cijelosti. Nadalje u svezi prigovora o potrebi za tuđom pomoći naveo je da je cca 40 dana tužitelj nosio imobilizaciju gipsom ozlijeđene desne noge te je za taj period cijenio tuđu pomoć u visini od dva sata dnevno, a obzirom na opisane ozljede lumbalne kralježnice i period nakon samog skidanja imobilizacije mišljenja je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć još 60 dana 1 sat dnevno. Nadalje, u svezi upita iz podneska tuženika naveo je da je priloženi račun od 28. rujna 2020. u uzročnoj vezi s liječenjem tužitelja u vezi predmetnih ozljeda. Na pitanje na koje se mjere i postupke odnosi navedeni račun te je li istog bilo moguće obaviti na teret HZZO, naveo je da se račun odnosi na postupke provedene u Kliničkoj bolnici Dubrava te se iste mjere i postupci mogu fakturirati na teret HZZO, da je tužitelj bio osiguranik HZZO-a. Račun se nalazi na str. 22-26 spisa, što u naravi čini dva računa i gdje je vrlo detaljno po stavkama navedeno i opisano naziv usluge odnosno materijala.

16. S obzirom na prigovor tuženika da je vještak primijenio metodologiju zbrajanja postotaka posljedica po pojedinoj ozljedi kod I. tužitelja, koji se nakon usmenog saslušanja vještaka ukazao osnovanim, sud je odredio izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem koje je povjereno dr. Žarku Rašiću.

17. Nalazom i mišljenjem dr. Žarka Rašića utvrđeno je da je I. tužitelj stradao u štetnom događaju u kojem je zadobio prijelom poprečnih nastavaka od drugog do petog slabinskog kralješka s lijeve strane, prijelom unutrašnjeg maleola desne goljenične kosti – prijelom u području desnog gležanjskog zgloba te ogrebotine na obje potkoljenice. Učinjena je odgovarajuća RTG i MSCT obrada. Konzervativna terapija uz redovite kontrole kirurga i RTG praćenje sanacijskog tijeka prijeloma. Provedena je fizikalna terapija.

17.1. Liječenje je završeno 19. ožujka 2021. nakon provođenja fizikalne terapije. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera, bili su sumarno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 42 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

17.2. Tzv. primarni strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah, uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija, bio jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana.

17.3. Stanje po prijelomu unutrašnjeg maleola desne goljenične kosti – prijelom u području desnog gležanjskog zgloba, doveo je do smanjenja životnih aktivnosti od 10%, a stanje po prijelomu poprečnih nastavaka od drugog do petog slabinskog kralješka, ukupno 4 poprečna nastavka s iste strane – doveo je do smanjenja životnih aktivnosti od 8%. Navedene ozljede slabinske kralježnice i desnog gležanjskog zgloba dovele su do ukupnog realnog smanjenja životne aktivnosti od 15%. Smanjenje životne aktivnosti očituje se u bolnosti i ograničenoj pokretljivosti slabinskog dijela kralježnice, bolovima prilikom dužeg stajanja, hodanje kod duže vožnje u osobnom vozilu te bolovima u ograničenoj pokretljivosti u području desnog gležanjskog zgloba.

17.4. Tuđa pomoć i njega I. tužitelju je bila potrebna 42 dana po 2 sata dnevno te još 60 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i sl.

17.5. Troškovi liječenja po priloženim računima vezani su za predmetni štetni događaj i opravdani su. Iskazani su za neosiguranu osobu, koja nema osnovno ni dopunsko zdravstveno osiguranje.

17.6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Žarka Rašića jer su isti dani stručno, detaljno i objektivno, temeljem svih relevantnih okolnosti i na iste nije bilo primjedbi.

18. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je tko drugom prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO- a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezinog povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

18.1. Sud smatra da I. tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. ZOO-a u vezi s čl. 19. ZOO-a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja, posebno o nelagodnostima pri liječenju, jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada te da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Uzimajući sve navedeno u obzir, sud smatra da I. tužitelju pripada pravična novčana naknada s osnove povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova 1.350,00 EUR, za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti od 15% u iznosu od 2.500,00 EUR, za pretrpljeni strah u iznosu od 900,00 EUR te za tuđu pomoć i njegu 478,08 EUR, za ukupno 144 sata tuđe pomoći i njege po cijeni od 3,32 EUR, što ukupno daje iznos od 5.228,08 EUR.

18.2. No, kako je I. tužitelju utvrđen doprinos od 10%, to mu je razmjerno umanjen ovaj iznos te mu pripada iznos od 4.182,46 EUR. Kako je I. tužitelju u mirnom postupku isplaćen nesporni iznos od 12.600,00 kn, odnosno 1.672,30 EUR, to je I. tužitelju ovom presudom dosuđen daljnji iznos od 3.032,97 EUR na ime neimovinske štete.

19. Sud nadalje smatra da bi I. tužitelju pripadao zatraženi iznos od 796,33 EUR za uništenu i oštećenu motociklističku opremu i odjeću, kao prosječnu visinu istih stvari sukladno iskazu tužitelja i slobodnoj ocjeni suda.

19.1. No, kako je I. tužitelju utvrđen doprinos od 10%, to mu je razmjerno umanjen ovaj iznos te bi mu pripadao iznos od 716,70 EUR na ime štete na tim stvarima. Uz nesporno isplaćen iznos od 115,47 EUR, ovom presudom dosuđen mu je daljnji iznos od 601,23 EUR.

20. Zbrajanjem umanjenih iznosa od 3.032,97 EUR i 601,23 EUR dobiven je iznos od 3.634,20 EUR koji je dosuđen I. tužitelju (dok je odbijen ovaj dio zahtjeva u iznosu od 602,44 EUR) i na koji iznos I. tužitelju teče zakonska zatezna kamata od dana 6. rujna 2021. kada je nesporno podnesen odštetni zahtjev tuženiku, a u skladu s čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23.) prema kojoj u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete (po odštetnom zahtjevu) oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

21. Troškovi bolničkog liječenja po računima iznose 851,11 EUR, što umanjeno za doprinos I. tužitelja od 10% iznosi 766,00 EUR, dok je preostali iznos od 85,11 EUR odbijen kao neosnovan. Bez obzira što I. tužitelj nije bio zdravstveno osiguran, prema izričitoj zakonskoj odredbi čl. 1095. ZOO-a propisano je da osoba koja drugome nanese tjelesnu ozljedu ili naruši zdravlje, dužna je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi. Na ovaj dio tužbenog zahtjeva I. tužitelju teče zakonska zatezna kamata od 5. listopada 2020. kao dana naznačenog kao dan dospijeća računa (rok plaćanja na računu jest 8 dana od dana 28. rujna 2020.).

22. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

23. Odluka o visini cijene sata tuđe pomoći i njege od 3,32 EUR temelji se na čl. 223. ZPP- a, a istu su mu pružali ukućani.

24. Temeljem čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP), koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz čl. 12. st. 1. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome, ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete. Pri tom se ne razlikuje režim naknade neimovinske i imovinske štete.

25. Dan podnošenja odštetnog zahtjeva nije bio sporan u pogledu neimovinske štete i tuđe pomoći i njege (6. rujna 2021.) te je I. tužitelju dosuđena zakonska zatezna kamata od tog dana nadalje.

26. II. tužitelju je dosuđen razmjerno umanjeni iznos imovinske štete na motociklu (1.480,00 EUR x 90% = 1.332,00 EUR – uplaćeno nespornih 1.146,72 EUR=185,28 EUR) u iznosu od 185,28 EUR, dok je u preostalom iznosu od 148,00 EUR ovaj dio tužbenog zahtjeva odbijen kao neosnovan. Na ovaj dio tužbenog zahtjeva II. tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata od 19. travnja 2021. kada je nesporno podnesen odštetni zahtjev za ovaj vid štete tuženiku.

27. Tužiteljima su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Budući da su stranke zastupane po punomoćniku koji je odvjetnik, to je parnični trošak odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023). Kako su tužitelji uspjeli s 69,18% tužbenog zahtjeva u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, budući da je tuženik tijekom cijelog postupka osporavao odgovornost preko 70%, kao i visinu u cijelosti.

28.1. Parnični trošak tužitelja obuhvaća trošak sastava odštetnih zahtjeva (tbr. 28 – dva puta po 100 bodova), trošak sastava tužbe (tbr. 7/1 – 100 bodova), trošak sastava podneska od 21. studenoga 2022. (tbr. 8/1 – 100 bodova) i 30. siječnja 2025. (tbr. 8/1-100 bodova), zastupanja na ročištima 7. prosinca 2022., 9. veljače 2023., 18. prosinca 2023., 27. veljače 2024. i 13. ožujka 2025. (tbr. 9/1-100 bodova), što ukupno iznosi 1.000,00 bodova. Računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 2.000,00 EUR. Uz povećanje od 10% za zastupanje dvije osobe za sve radnje, osim za odštetne zahtjeve koji su podnijeti zasebno (1.600,00 EUR x 10% = 1.760,00 EUR), po tbr. 36, isti iznos jest 2.160,00 EUR. PDV na taj iznos jest 25% što iznosi 540,00 EUR, što ukupno iznosi 2.700,00 EUR. S obzirom na uspjeh u postupku od 69,18%, to je tužiteljima dosuđen parnični trošak zastupanja u razmjerno umanjenom iznosu od 1.867,86 EUR.

28.2. Trošak sastava podnesaka od 17. srpnja 2023. i trošak podnesaka od 10. veljače i 29. ožujka 2023. nije ocijenjen neophodnim troškovima za vođenje ove parnice u smislu čl. 155. ZPP-a jer se prvi podnesak odnosi na preciziranje tužbenog zahtjeva nakon prvog medicinskog vještačenja koje sud zbog pogrešne metodologije izračuna vještaka nije ni mogao u obzir kao neophodan trošak, a drugi podnesci odnose se na obavijesti o uplatama, koje bi na odgovarajući način bile izvršene i samom dostavom uplatnica, a ne i dostavom posebnih podnesaka o tome.

28.3. Tužitelju je priznat trošak prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR i plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 64,85 EUR te na presudu u iznosu od 100,53 EUR. Prema tome, ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 2.533,24 EUR.

28.4. Na tako dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljima pripada i zatezna kamata od dana presuđenja pa do isplate temeljem čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a.

29. O troškovima svrsishodne delegacije ovoga predmeta s Općinskog građanskog suda u Zagrebu donijet će se posebno rješenje.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 29. travnja 2025.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvj. Domagoj Rukavina, Zagreb, uz rješenje o pristojbi na presudu (VPS iz zadnjeg podneska)

2. CL, [adresa]

3. eOglasna ploča suda