REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: Povrv-41/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Patriziji Muždeka Funčić, u pravnoj stvari tužitelja VB LUX j.d.o.o., Rijeka, G [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivi Klobučar, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika METAL OPATIJA j.d.o.o., Opatija, Put za Trbuhovac 7, OIB: 96151265917, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja te zamjenice punomoćnika tuženika, 29. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anđelke Smojver-Bašić iz Rijeke, posl.br. Ovrv-286/2021, UPP/OS-Ovrv-10/2021 od 4. studenog 2021., u dijelu u kojem je naloženo tuženiku METAL OPATIJA j.d.o.o., Opatija, Put za Trbuhovac 7, OIB: 96151265917, isplatiti tužitelju VB LUX j.d.o.o., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tražbinu u visini od 331,81 EUR[1] /2.500,00 kn sa zateznom kamatom koja teče na iznos od:

- 66,36 EUR/500,00 kn od 9. kolovoza 2021. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena,

- 265,45 EUR/2.000,00 kn od 9. rujna 2021. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anđelke Smojver-Bašić iz Rijeke, posl.br. Ovrv- 286/2021, UPP/OS-Ovrv-10/2021 od 4. studenog 2021., u dijelu u kojem je naloženo tuženiku METAL OPATIJA j.d.o.o., Opatija, Put za Trbuhovac 7, OIB: 96151265917, isplatiti tužitelju VB LUX j.d.o.o., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovršnog postupka u iznosu od 49,77 EUR/375,00 kn zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate te se u tom dijelu zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 313,04 EUR/2.358,60 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 29. travnja 2025. pa do isplate prema stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je, kao ovrhovoditelj 7. listopada 2021. podnio protiv tuženika, kao ovršenika prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, radi isplate iznosa od 331,81 EUR/2.500,00 kn zajedno s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima iz razloga što tuženik nije podmirio dug po izdanim računima. Javni bilježnik Anđelka Smojver-Bašić iz Rijeke, donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl.br. posl.br. Ovrv-286/2021, UPP/OS-Ovrv-10/2021 od 4. studenog 2021., a po prigovoru tuženika postupak je nastavljen kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

2. Tuženik u prigovoru protiv rješenja o ovrsi osporava osnovanost osnove i visinu tužbenog zahtjeva te navodi da prijedlog za ovrhu nije sastavljen u skladu s odredbom čl. 39. Ovršnog zakona, kao i da isprave na kojim se temelji rješenje o ovrsi nisu vjerodostojne isprave u smislu odredbe čl. 31. OZ. Također, navodi da iz priloženih računa nije razvidna osnova na temelju kojeg bi mogao utvrditi što je predmet i o kojoj vrsti obveze se radi, kao i opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Osporava postojanje bilo kakvog dospjelog potraživanja i to iz razloga što tužitelj nije dokazao da je pružio usluge specificirane u utuženim računima. U konačnici, navodi da je 7. listopada 2021. protiv ovdje tužitelja, podnio tužbu pred Trgovačkim sudom u Rijeci radi naknade štete koju je pretrpio zbog neispunjenja obveze od strane tužitelja, slijedom čega utuženo potraživanje osporava u cijelosti.

3. Budući se radi o sporu male vrijednosti to je sud rješenjem od 31. kolovoza 2023. upozorio stranke na sadržaj odredbi čl. 461.a st. 6. i 7. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23; dalje: ZPP), na način da je ovrhovoditelj (tužitelj) dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka tog rješenja kojim je ukinut platni nalog, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te da je ovršenik (tuženik) dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka ovrhovoditeljevog (tužiteljevog) podneska iz točke II. izreke tog rješenja dostaviti podnesak u kojem će iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica, a koje rješenje su stranke uredno zaprimile.

4. Podneskom od 25. rujna 2023. tužitelj se očitovao na prigovor tuženika protiv rješenja o ovrsi te je obrazložio pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U bitnom je naveo da je prijedlog za ovrhu sastavljen sukladno odredbi čl. 39. OZ-a i to na E- obrascu, kao i da su predmetne isprave/računi upravo vjerodostojne isprave. Glede osnove za izdavanje predmetnih računa, tužitelj je naveo da su parnične stranke imale sklopljen ugovor o obavljanju računovodstvenih usluga te da je tuženik propustio podmiriti svoju obvezu plaćanja računa za obavljene knjigovodstvene usluge za mjesec srpanj i kolovoz 2021. Predmetni ugovor da je otkazan od strane tuženika 23. kolovoza 2021., odnosno s danom 31. kolovoza 2021, ne poštujući pritom otkazni rok od 30 dana, sve sukladno odredbi čl. 12. istog. Također, tužitelj navodi da je u više navrata putem e-maila tuženiku slao opomene da se predmetni računi podmire, na što da se tuženik oglušio. U prilog svojih tvrdnji, tužitelj dostavlja i dokaz da je u spornim mjesecima za tuženika izvršavao predmetne usluge i to knjiženja od 1. srpnja pa do 31. kolovoza 2021, konto kartice, karticu partnera, dnevni promet računa, JPOD obrasce, obrazac PDV-a, Obrazac URA, izvode, obračune plaća, kao i e-mail korespondenciju. U odnosu na činjenicu da je tuženik protiv tužitelja pokrenuo postupak radi naknade štete zbog neispunjenja obveza preuzetih ugovorom, navodi da isto samo govori u prilog činjenici da je do otkaza predmetnog ugovora, tužitelj za tuženika zaista izvršavao knjigovodstvene usluge, kao i da je tuženiku predao svu potrebitu dokumentaciju. U konačnici, tužitelj navodi da upravo iz e-mail korespondencije stranaka i novog knjigovodstvenog servisa upravo proizlazi da obveza obračuna PDV-a i obračun plaća nije bila obveza tužitelja, iako da je tužitelj napravio obračun PDV-a za kolovoz, međutim da po nalogu tuženika isto nije predao na poreznu upravu.

5. Podneskom od 23. listopada 2023. tuženik ustraje kod navoda iznijetih u prigovoru protiv rješenja o ovrsi te osporava da je tužitelj uredno ispunjavao svoje obveze, a što da je bio i povod za prestanak poslovne suradnje i za pokretanje parničnog postupka pred ovim sudom posl.br. P-413/2021. Navodi da tužitelj nije izvršavao svoje obveze, kao i da mu nije predao svu dokumentaciju, odnosno da od tužitelja nije zaprimio ni početno stanje niti jednu bilancu s točnim datumom, slijedom čega da je bio u obvezi angažirati novi knjigovodstveni servis. Smatrajući da je odluka suda u postupku koji se vodi pod posl.br. P-413/2021 od prejudicijelnog značaja za odlučivanje u ovom postupku, tuženik je predložio prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod posl.br. P-413/2021. U konačnici, tuženik je osporio i vjerodostojnost materijalne dokumentacije koju je tužitelj dostavio, navodeći da takvi izlistaji ne dokazuju da je tužitelj izvršio usluge koje je bio dužan izvršiti, dok usluge koje je izvršio da je izvršio nekvalitetno.

6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 2.500,00 kn/331,81 EUR s osnove utuženih računa za pružene knjigovodstvene usluge za mjesec srpanj i kolovoz 2021.

7. Među strankama nije sporno da su iste bile u poslovnom odnosu temeljem ugovora o obavljanju računovodstvenih usluga zaključenog 1. srpnja 2019. između tužitelja kao izvršitelja te tuženika kao korisnika. Također, nije sporna ugovorena visina za pružanje računovodstvenih usluga i to u iznosu od 2.500,00 kn mjesečno, sve sukladno odredbi čl. 10. predmetnog ugovora. Također, nije sporno da je tuženik 23. kolovoza 2021. otkazao suradnju i to s danom 31. kolovoza 2021., kao i da se tužitelj s istim suglasio, iako pritom nije poštivan otkazni rok od 30 dana iz odredbe čl. 12. istog. Također, nesporno je da tuženik tužitelju nije platio iznos koji isti potražuje tužbom.

8. Međutim, sporna je osnovanost osnove, odnosno je li tuženik dužan platiti tužitelju utuženi iznos, obzirom da tuženik tvrdi da tužitelj nije u cijelosti ispunio svoju obvezu pružanja računovodstvenih usluga, odnosno da ju nije ispunio uredno i to za mjesec srpanj i kolovoz 2021.

9. Na temelju ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23; dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Tijekom postupka proveden je dokaz uvidom u isprave koje se nalaze u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedokinje GO, svjedoka EO, saslušanjem zastupnika po zakonu stranaka te je izvršen uvid u spis ovog suda pod posl.br. P-413/2021 putem e-spis aplikacije.

11. U odnosu na prijedlog tuženika da se ovaj postupak prekine do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom posl.br. P-413/2021, jer da je isti od prejudicijelnog značaja, valja istaći da se u postupku radi naknade štete posl.br. P-413/2021, tužbeni zahtjev temelji na izvanugovornoj odgovornosti ovdje tužitelja (tamo tuženika) za štetu zbog nedostavljanja potrebne dokumentacije nakon raskida ugovora. Slijedom iznijetog, odluka u ovom postupku radi isplate naknade za računovodstvene usluge iz ugovornog odnosa ne zavisi od prethodnog rješenja spora što se vodi kod ovog suda pod brojem P-413/2021, odnosno ne radi se o prethodnom pitanju iz odredbe čl. 12. ZPP-a. Stoga je sud na ročištu održanom 19. ožujka, raspravnim rješenjem odbio prijedlog tuženika za prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom posl.br. P-413/2021, kao neosnovan.

12. Na poslovni odnos stranaka u konkretnom slučaju se primjenjuju materijalnopravne odredbe koje se odnose na ugovor o djelu. Sukladno odredbi čl. 590. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08.,78/15., 29/18. i 126/21; dalje: ZOO) ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Prema odredbi čl. 613. st. 1. ZOO-a naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom. Prema odredbi čl. 604. st. 1. ZOO-a naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača. Prema odredbi čl. 610. st. 1. ZOO- a kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije neuporabljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti sa izričitim uvjetima ugovora, naručitelj je dužan dopustiti izvođaču da nedostatak otkloni, prema odredbi st. 2. istog članka naručitelj može odrediti izvođaču primjereni rok za otklanjanje nedostataka, a prema odredbi st. 3. istog članka ako izvođač ne otkloni nedostatak do isteka tog roka, naručitelj može, po svom izboru, otkloniti nedostatak na račun izvođača ili sniziti naknadu ili raskinuti ugovor.

13. Uvidom u račun broj 82/1/1, razvidno je da je isti izdan na tuženika i to 31. srpnja 2021. s rokom plaćanja 8. kolovoza 2021. za knjigovodstvene usluge za srpanj u iznosu od 2.500,00 kn.

14. Uvidom u račun broj 93/1/1, razvidno je da je isti izdan na tuženika i to 31. kolovoza 2021. s rokom plaćanja 8. rujna 2021. za knjigovodstvene usluge za kolovoz u iznosu od 2.500,00 kn.

15. Činjenica da je tužitelj ugovorene usluge izvršio zaključno s datumom 31. kolovoza 2021. proizlazi iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu i to brutto bilancu (list 46-55 spisa), dnevnik knjiženja od 1. srpnja-31. kolovoza 2021. (list 56-60 spisa), knjiženja po dokumentima i dokumenata za knjiženje (list 63-94 spisa), kartice partnera (list 95 spisa), konto kartice (list 97-117 spisa) te prepiske elektroničke komunikacije tužitelja s knjigovodstvenim servisom Personela d.o.o., kao i s tuženikom (list 118- 133 spisa), obračuna isplaćene plaće djelatnicima tuženika (list 135-152 spisa), prijava PDV-a za razdoblje od 1. srpnja do 31. kolovoza 2021. (list 153-156 spisa), iz URA obrasca (list 157-158 spisa), JPDO obrazac (list 159-166 spisa). Nadalje, iz Popisa predane dokumentacije (list 173 spisa) razvidno je da je tužitelj tuženiku 31. kolovoza 2021. predao knjigovodstvene isprave (bankovni izvatci, ulazne i izlazne fakture, blagajna, temeljnice, preknjiženja i kompenzacije, odluke, ugovori, obavijesti i opomene, kartično poslovanje, obračuni plaća, platne liste, JOPPD obrasci).

16. U odnosu na spornu činjenicu urednog izvršenja usluge te dogovora među strankama sud je u postupku saslušao zastupnike po zakonu stranaka te svjedoke.

17. Zastupnik po zakonu tužitelja ĆO u svom iskazu navodi da je s tuženikom bila u poslovnom odnosu temeljem ugovora o pružanju knjigovodstvenih usluga zaključenog 2019., slijedom čega je istom pružala knjigovodstvene usluge, konkretno vođenje knjiga, obračun PDV-a, obračun plaća, koje je uredno izvršavala za iznos od 2.500,00 kn mjesečno. Uplate od strane tuženika da su inače išle neredovito, a da se radilo o šest trgovačkih društava. Iznos od 500,00 kn za mjesec srpanj da se odnosi na nepodmireni dio računa, dok da je račun za mjesec kolovoz gđa. ŠO vratila jer da je smatrala da se ništa ne računa što je odradila do 23. kolovoza 2021. Poslovna suradnja stranaka raskinuta je s danom 31. kolovoza 2021. te navodi da je dogovor bio da se s tim danom sačine sva knjiženja i to dokumentacije koju je tuženik dostavio, kao što su ulazni i izlazni računi, putni nalozi i slično. Navodi da je bio dogovor da PDV i obračun plaća za kolovoz neće odraditi, a iz kojeg razloga je umanjila račun za kolovoz za 20 %. Glede vraćanja dokumentacije, navodi da je brutto bilanca, konto kartice, kao i sva ostala dokumentacija predana elektroničkim putem kako novom knjigovodstvu tako i gđi. ŠO te njenom suprugu EO, a koju da su i fizički preuzeli i to konkretno gđa. BO dana 31. kolovoza 2021.

18. Zastupnik po zakonu tuženika ŠO je u svom iskazu navela kako je njihov poslovni odnos trajao od 1. srpnja 2019. do 31. kolovoza 2021. temeljem zaključenog ugovora, a koji da su ona i suprug otkazali 23. kolovoza 2021., budući da nisu bili zadovoljni pruženim uslugama, kao i iz razloga jer im je iznos za knjigovodstvene usluge bio previsok. Inače da su tužitelju plaćali mjesečni iznos od 13.000,00 kn za svih šest firmi, a u taj iznos je bio uključen i iznos od 2.500,00 kn (mjesečna naknada za pružene knjigovodstvene usluge). Račun za srpanj da nije platila u cijelosti iz razloga što usluge nisu odrađene do kraja. Na poseban upit što je odrađeno, ista je navela da je sve odrađeno po ugovoru, ali da iznos od 500,0 kn nije platila jer da nije odrađena bilanca, analitika i još neke stvari koju se trebale biti odrađene. Što se tiče kolovoza, navodi da je tužitelj odradio knjiženje računa, dok da je plaće i obračun PDV-a odradio knjigovodstveni servis Personela d.o.o.

19. Nadalje iz iskaza svjedokinje GO, proizlazi da ista ima saznanja o poslovnom odnosu stranaka jer je u to vrijeme bila zaposlena kod tužitelja te je navela da je bilo puno posla, pritisaka, kao i neurednih plaćanja od strane tuženika obzirom da se radilo o šest firmi. Također, što se tiče rada za tuženika, navela kako je njena poslodavka radila i 48,00 sati na dan. Koliko se sjeća, misli da nisu plaćena dva računa, ali da ne zna iz kojeg razloga. Inače da knjigovodstvene usluge obuhvaćaju knjiženje dokumentacije, priprema godišnjih izvješća, obračune plaća te sve što je potrebno. Glede zadnjeg mjeseca prije samog raskida predmetnog ugovora, svjedokinja je navela da su vršili sve knjigovodstvene usluge.

20. Iz iskaza svjedoka EO, vlasnika tuženika, proizlazilo bi da su sa tužiteljem imali zaključen ugovor o pružanju knjigovodstvenih usluga od 2019. te da su dogovorili 23. kolovoza da će isti raskinuti s 31. kolovoza 2021. Slijedom iznijetog, naveo je da su račun za kolovoz vratili jer je bio dogovor da će predmetne usluge izvršiti društvo Personela d.o.o., dok iznos od 500,00 kn za mjesec srpanj nije plaćen jer da im nije predana bilanca.

21. Ocjenom iskaza zastupnika po zakonu tužitelja i tuženika, kao i navedenih svjedoka, ovaj sud prihvaća kao vjerodostojan iskaz zastupnika po zakonu tužitelja i svjedokinje GO jer ih u bitnome potkrjepljuje dokumentacija u spisu, dok ne prihvaća iskaz zastupnika po zakonu tuženika u dijelu da tužitelj nije izvršio neke druge usluge i to mimo predmetnog ugovora, a koje je navedeno trebao izvršiti za mjesec srpanj, obzirom da isto uopće nije dokazao. Upravo iz samog iskaza zastupnika po zakonu tuženika ŠO, proizlazilo bi da ona i njen suprug nisu bili zadovoljni pruženim uslugama te da im je dogovoreni iznos za isto bio previsok, a ne činjenica da tužitelj uslugu nije odradio. Također, sud nije prihvatio ni iskaz svjedoka EO u dijelu da usluge za kolovoz nisu izvršene jer da je bio dogovor da će isto izvršiti društvo Personela d.o.o., budući je isto u suprotnosti sa dokumentacijom u spisu, kao i samom iskazu zastupnika po zakonu tuženika ŠO koja je iskazala da je dogovor bio da tužitelj neće za navedeni mjesec izvršiti obračun PDV-a i plaća, dok ostalo hoće. U prilog navedenom ide i iskaz zastupnika po zakonu tužiteljice koja je potvrdila navedeno te je iskazala da je upravo iz navedenog razloga umanjila račun za kolovoz za 20%.

22. Tuženik, po mišljenju ovog suda, nije dokazao osnovanost prigovora da tužitelj nije ispunio, kao da nije niti uredno ispunjavao svoje obveze jer je isto u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu. Navod da je tužitelj morao još nešto dodatno odraditi u mjesecu srpnju, iako da je sve odredio po ugovoru, nije specificiran, a niti dokaza, već takav navod proizlazi samo iz iskaza člana uprave tuženika te u spisu nema pisanih dokaza da bi tuženik pozivao tužitelja na izvršenje takvih usluga. Što se tiče predaje dokumentacije, sud zaključuje da je tuženiku predana dokumentacija s 31. kolovoza 2021., kako je naprijed obrazloženo, kako putem elektroničke komunikacije tako je ista i osobno preuzeta (list 173 spisa).

23. Međutim, sve kada bi se i uzelo da je tuženik uredno i pravodobno obavijestio tužitelja o eventualnim nedostacima, onda tuženik nije tužitelju ostavio primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka (čl. 610. st. 2. ZOO-a). Tek u slučaju da tužitelj ne bi postupio po pozivu i otklonio nedostatke u ostavljenom roku, tuženik bi se mogao koristiti pravima iz čl. 610. st. 3. ZOO-a.

24. Sud utvrđuje neosnovanim prigovore tuženika u vidu neurednosti prijedloga za ovrhu i rješenja za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave budući iste sadrže podatke propisane člancima 31. i 39. Ovršnog zakona.

25. Visinu tužbenog zahtjeva ovaj sud je utvrdio uvidom u odredbu čl. 10. ugovora o pružanju računovodstvenih usluga, uvidom u utužene račune, kao i iskaza zastupnika po zakonu stranka, a koju u konačnici tuženik nije niti osporavao kao takvo ugovorenu, već je osporavao izvršene usluge, odnosno uredno izvršenje istih.

26. Slijedom iznijetog, sud utvrđuje da je za pružene usluge iz odredbe čl. 2. i 10. predmetnog ugovora, kao i temeljem odredbe čl. 590. st. 1. ZOO-a, tuženik dužan platiti utužene račune, odnosno knjigovodstvene usluge za mjesec srpanj i kolovoz 202. u utuženom iznosu. Slijedom iznijetog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te platni nalog iz rješenja o ovrsi održao na snazi te tuženika obvezao na isplatu utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama, sve sukladno odredbi čl. 451. st. 3. ZPP-a i čl. 29. ZOO-a, a kako je odlučeno u toč. I. izreke ove presude.

27. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a. Parnični trošak tužitelja odnosi se na trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 13,27 EUR sukladno Zakonu o sudskim pristojbama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.) te trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; u nastavku teksta: Tarifa), a koji se odnosi na trošak za sastav obrazloženog podneska od 25. rujna 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč.1.) te trošak zastupanja na ročištu 28. veljače 2024. 17. siječnja 2025. i 19. ožujka 2025., svaki u iznosu od 50,00 EUR ( Tbr. 9. toč. 1.), što ukupno iznosi 200,00 EUR te trošak PDV-a (Tbr. 46.), odnosno sveukupno iznosi 263,27 EUR/1.983,61 kn. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 29. travnja 2025. (Tbr. 9. toč. 3.), budući isti nije pristupio.

28. Kako je o troškovima ovršnog postupka valjalo odlučiti ovom presudom i to zajedno s troškovima parničnog postupka (tako i VSRH u zaključku sa sastanka VSRH s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova od 2. lipnja 2017. godine, broj Su-IV-204/17), to je platni nalog djelomično ukinut u dijelu odluke o troškovima ovršnog postupka te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak u ukupnom iznosu od 313,04 EUR/2.358,60 kn, slijedom čega je odlučeno kao u toč. II. i III. izreke ove presude.

Napominje se da su novčani iznosi u odluci dvojno iskazani u valuti eura i kune, primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450, uvažavajući čl. 43. i 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 57/22. i 88/22.).

Rijeka, 29. travnja 2025.

Sutkinja

Patrizia Muždeka Funčić

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Odluka u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. ZPP-a.).

Žalba ne odgađa ovrhu (čl.467.a ZPP-a).