Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Trg kralja Tomislava 2 A
Poslovni broj: P-1105/2024-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Julija Strmota, odvjetnica u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko- upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. ožujka 2025. u prisutnosti osobno tužitelja, punomoćnice tužitelja Julije Strmote, odvjetnice u Biogradu na Moru i zz tuženice BCZ, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema kojem upisu je tuženik uknjižen kao vlasnik nekretnine označene čest. kat. broj 882, Brajde, pašnjak površine 1375 m[2] , za cijelo.
II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, da po pravomoćnosti ove presude izvrši ispravak upisa prava vlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na čest. kat. broj 882, Brajde, pašnjak površine 1375 m[2] , na način da briše upis Republika Hrvatska, uz istovremeni upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, sve u roku od 15 dana.
III Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužitelju BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.879,64 EUR ( tisućuosamstosedamdesetdevet eura i šezdesetčetiri centa), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 17. svibnja 2024. navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. kat. broj 882, Brajde, pašnjak površine 1375 m[2] , položene u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo. Na predmetnoj nekretnini da je upisana kao vlasnik Republika Hrvatska, za cijelo. U odnosu na navedenu nekretninu da je podnesen prigovor od strane podnositelja, sada tužitelja, dana 17. listopada 2019., zaprimljen pod posl. br. Z-24340/2019. Prigovor tužitelja da je odbijen Rješenjem donesenim na ročištu održanom povodom prigovora radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, dana 19. travnja 2024., pod posl. br. Z-12907/24 (Z- 24340/19). Tužitelj da je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao dosjelošću osobno i po svojim pravnim prednicima. Naime, još da su po prednicima tužitelja ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pa da je tako još tužiteljev otac pok. MC, stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjedanjem. Tužitelj da je naslijedio oca pok. MC temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, posl. br. O-344/2011 UPP/OS-38/2011 od 27. svibnja 2011., koje rješenje je pravomoćno dana 13. lipnja 2011., i brata pok. PC temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, posl. br. O-538/2014 UPP/OS-73/2014 od 20. lipnja 2014., a pravomoćno 19. rujna 2014. Tužitelj da je izvršio diobu nekretnina s bratom sada pok. CC u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], tako da su susjednoj nekretnini označenoj kao čest. kat. broj 893 k. o. [katastarska općina], suvlasnicima upisane nasljednice njegova brata pok. CC, a da se radi o nekretnini koja je stečena nasljeđivanjem njihovih zajedničkih prednika, kao i ova predmetna nekretnina. Predmetna nekretnina zajedno s nekretninom označenom kao čest. kat. broj 894 k. o. [katastarska općina] na kojoj je zasađen vinograd u vlasništvu tužitelja da čini jednu tehnološku cjelinu, a preko koje i pristupa na istu, kako je to vidljivo na preslici katastarskog plana. Naime, do pokretanja postupka obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (a koji postupak je započeo cca 2016.) tužitelj da je već tada osobno i po prednicima bio u samostalnom i mirnom posjedu predmetne nekretnine preko 100 godina, čime da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 20. lipnja 2024. se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelj nije dokazao niti jednim materijalnim dokazom da su njegovi pravni prednici bili u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu za vrijeme kako se to navodi u tužbi. Slijedom svega iznesenoga da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Dakle, tuženica smatra da je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] izvršen valjan i zakonit upis Republike Hrvatske kao vlasnice predmetne nekretnine, pa kako tužitelj ničim nije dokazao svoje pravo vlasništva predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz obvezu naknade troška prouzročenog ovim parničnim postupkom tuženici.
3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: izjave RC ovjerenu kod javnog bilježnika Drage Burazera, broj: OV-4280/2024 ( list spisa 5), izjave JC od 25. travnja 2025. ovjerenu kod javnog bilježnika Drage Burazera, broj: OV-3554/2024. ( list spisa 6), izjave PC od 25. travnja 2024., ovjerenu kod javnog bilježnika Drage Burazera, broj: OV-35562024. ( list spisa 8), izjave SC od 25. travnja 2024., ovjerenu kod javnog bilježnika Drage Burazera, broj: OV-3552/2024. ( list spisa 8), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, poslovni broj; O-538/14, UPP/OS-73/14 od 20. lipnja 2014. ( list spisa 11-13), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, poslovni broj: O-344/2011, UPP/OS-38/2011 od 27. svibnja 2011. (list spisa 15-17), izvoda iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar Zadar, odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru ( list spisa 19,20), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( lis spisa 21), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] povodom prigovora pod poslovnim brojem Z-12906/2024 (list spisa 22-24), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 36-41), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl.geod. s priloženim fotografijama ( list spisa 50-51), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta, saslušao je svjedoke: SC ( list spisa 63-64), ŽC (list spisa 64) i ČC ( list spisa 65) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja ( list spisa 69).
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetne nekretnine upiše tužitelj za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika. Ujedno postavljen je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine.
6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].
7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, primjenu i prestanak određenog knjižnog prava.
8. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja BC podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z12906/24, Z-12907/24, ( Z-25196/19), ( Z-24340/19), ( list spisa 22-24), razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
9. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, poslovnog broja: O- 344/2011 UPP/OS-38/11 od 27.svibnja 2011. (list spisa 15-17) proizlazi da su kao nasljednici pok. MC pok. FC, rođenog 1925., a umrlog 2011. proglašeni: CC, BC, PC svaki za 6/18 dijela odnosno 1/6 dijela.
10. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, poslovnog broja: O- 538/2014, UPP/OS-73/14 od 20. lipnja 2014. (list spisa 11-13) proizlazi da su kao nasljednici pok. PC, rođenog 1955., a umrlog 2014., proglašeni: CC i BC, svaki za 1/2 dijela.
11. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja pašnjak, sa svih strana ograđena suhozidima, položena sjeverno od asfaltne ceste.
12. Svjedok SC je u svom iskazu ( list spisa 63-64) naveo da je predmetna parcela od davnina pripadala obitelji BC i dan danas pripada obitelji BC, a to zna još od kad je bio dijete jer je u blizini ove parcele gonio stoku. Istaknuo je da ima vlastitu parcelu koja je nekih stotinjak parcela udaljena od ove parcele tako da mu je poznato da je BC tu parcelu stekao od svojih roditelja i to pokojnog OC. Ne zna je li mu to pravo ime, ali su ga tako nazivali, a zna da se otac od pokojnog DC zvao FC. Sjeća se oca tužitelja, on je umro prije nekih sedam do osam godina, sjeća ga se kako je na ovoj parceli sijao žito, kukuruz i gonio blago. B su tu imali vinograd, koji je održavao pokojni otac tužitelja, a kasnije je ova parcela pripala BC. Nadalje je naveo da je pored ove parcele prolazio dan noć i zna da pored nje prolazi glavni put u [adresa], koji vodi do [adresa]. U selu se točno znalo što je čije tako da su znali da ova parcela pripada Matešićima tj. Matešić Grgi, a ona je bila omeđena kamenjima tzv. ciljima, tako da se točno znalo da ova parcela pripada DC. Napominje da je njegova obitelj imala volove pa su M pomagali orati ovu parcelu, a oni bi njima pomagali u održavanju vinograda, sijanju kukuruza i slično. Nikada nije čuo da bi M netko osporavao vlasništvo ove predmetne parcele. Nadalje je naveo da u obitelji BC nema nikakvog spora da ova predmetna parcela pripada BC, oni su se podijelili među sobom poslije smrti pokojnog OC. Po njegovoj procjeni ova parcela ima oko 1200 kvadrata. Znam tko graniči sa ovom parcelom, s jedne strane su stričevići tj. brat pokojnog OC, bilo mu je ime P, oni su razdijelili svoje parcele tako što su postavili te "cilje", a ispod parcelu je imao i Krstin brat pokojni CC. S druge strane su C.
13. Svjedok ŽC je u svom iskazu ( list spisa 64) naveo da je predmetna parcela od kad zna za sebe, a najmanje 150 godina u obitelji ŽC. Cijeli život živi u [adresa] i sjeća se oca tužitelja pokojnog MCZ, koji je umro prije nekih 10-ak godina. Poznato mu je da je pokojni MCZ stekao od svog oca pokojnog FC, a to se u selu zna po priči. Pokojni MCZ je pored BC imao još dvojicu sinova PC i CC, obojica su preminula, a ova parcela je pripala BC. Ta parcela predstavlja pašnjak i pokojni DC je na toj parceli čuvao ovce. Ta parcela je ograđena suhozidom, a u jednom dijelu je živica. To je njima bilo poznato, a on je međaš sa istočne strane i točno su znali granice njihovih parcela. Sjeverno od ove parcele BC ima vinograd koji je zasadio Krstin otac pokojni DC, a do tog vinograda se upravo dolazi preko ove parcele. Nitko nikada BC niti pokojnom NC nije osporavao vlasništvo ove parcele, a koliko mu je poznato nikada nikakvih imovinskopravnih ni drugih sporova BC nije imao sa svojom braćom PC i CC.
14. Svjedok ČC je u svom iskazu ( list spisa 65) naveo da mu je poznat predmet spora budući da ima parcelu preko puta ceste. Cijeli život živi u [adresa] i zna da je predmetna parcela oduvijek u obitelji BC. Prvo je ona pripadala pokojnom FC koji je imao po njegovom sjećanju četvoricu sinova i to pokojnog DC (Josipa) Matešića, R, J, a trenutno se ne može sjetiti kako se zove četvrti sin. Međutim sjeća ih se vrlo dobro. Pokojni OC je imao trojicu sinova ovdje prisutnog tužitelja kojeg zovu S, te PC i CC, koja su preminula. Ovu parcelu je poslije smrti pokojnog OC naslijedio ovdje prisutni tužitelj, a to zna jer je susjed. Ova parcela u naravi predstavlja pašnjak, a pokojni PCZ je ovu parcelu koristio za ispašu ovaca. Od kad sebe pamti zna da je ova parcela ograđena suhozidom, a zna da ovce nisu prelazile preko ove parcele. Sa glavne ceste koja vodi u [adresa] se točno ulazi u ovu predmetnu parcelu, a s gornje strane se nalazi također tužiteljeva parcela na kojoj se nalazi vinograd. Nitko nikada nije osporavao tužitelju ni njegovoj obitelji vlasništvo ove parcele, a niti među braćom BC (S), CC i PC nije bilo sporova i znalo se da je ova predmetna parcela pripala BC. Ovo cijelo područje je bilo od obitelji PCZ, oni su se svi međusobno podijelili i zna se što je kome pripalo i među njima nema sporova. Nitko nikada bilo od lugara, bilo od djelatnika Općine ili netko od države nije dolazio i osporavao M pravo vlasništva ove nekretnine, to je jednostavno oduvijek u obitelji PCZ i to svi znaju.
15. Tužitelj BC je u svom stranačkom iskazu ( list spisa 69) naveo da je predmetna parcela od davnina u posjedu njegove obitelji. Ova parcela je ranije bila u posjedu njegovog djeda pokojnoga FC koji je imao četvoricu braće i to: Ž (njegovog oca), P, J i R. Njegov pokojni djeda FC je ovu parcelu koristio dijelom za čuvanje blaga, a dijelom je ovu parcelu koristio radi sadnje poljoprivrednih kultura, točnije jedne godine se sijao kukuruz, jedne žito. Na ovoj predmetnoj parceli je njegov djed držao blago pa tako zna da je parcela bila ograđena i u to vrijeme. Nekretnina je ograđena dijelom suhozidom, a dijelom dračom. Pokojni djed FC je svoju djecu podijelio i to na način da je ova predmetna parcela pripala njegovom ocu pokojnome Č, a ostala braća su dobila druge parcele. Pokojni FC je imao još i kćer koju je novčano isplatio. Njegov otac pokojni MCZ je rođen 1925. godine, a umro u 86. godini života. Istaknuo je da nikada nije bilo spora vezano za ovu predmetnu nekretninu kako unutar moje obitelji pa tako nije niti nitko treći nama osporavao posjed i vlasništvo ove predmetne parcele.
16. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnoj nekretnini.
17. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
17.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.
17.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.
18. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.
19. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.
20. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."
21. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."
22. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetne nekretnine jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, a upisani vlasnik svo vrijeme, niz godina, bio je potpuno pasivan u iskazivanju bilo kojih vlasničkih ovlasti na nekretnini i svojatanju nekog prava na istoj) pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).
23. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SC (rođen 1948.), ŽC (rođen 1959.), ČC (rođen 1962.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetne nekretnine koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani [adresa], male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani (svjedok ŽC je i međaš s tužiteljem, dok svjedoci SC i ČC imaju svoje parcele u neposrednoj blizini utužene nekretnine), da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, sud je iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, a posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i dokumentacijom koja prileži spisu. Pa su tako sva trojica svjedoka iskazala da je predmetna parcela od davnina u obitelji ŽC, da su poznavali oca tužitelja pok. MC ( kojeg su u mjestu zvali DC) koji je predmetnu parcelu koristio za čuvanje blaga, a dijelom za obrađivanje sadnjom kukuruza, žita te vinograda. Identično su iskazivali navodeći da je predmetna nekretnina oduvijek ograđena suhozidom. Nadalje, sva trojica svjedoka su zaključno navela da konačno predmetnu nekretninu danas posjeduje tužitelj te da o njihovim saznanjima nikad unutar same obitelji MC nije bilo spora u pogledu predmetne nekretnine ( što također proizlazi i iz Izjave Branke MC, ovjerene od strane javnog bilježnika Drage Burazera pod brojem OV-3556/2024 od 25. travnja 2024. na listu spisa 7-8), niti bi ih netko treći u tome ometao.
24. Slijedom svih naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, sud je utvrdio da je predmetna nekretnina, u cijelosti uživana po prednicima tužitelja, nekretninu je koristio još otac tužitelja pok. MC, pok. FC koji je rođen 1925., a umro 2011. na način da je istu obrađivao sadeći poljoprivredne kulture, vinograd te za ispašu blaga, a potom njegov sin ovdje tužitelj BC, kojeg je nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju sporne nekretnine koja je jasno omeđena od susjednih nekretnina ( a takvo stanje je nepromijenjeno budući da je sud utvrdio uviđajem na licu mjestu i vještačenjem da je nekretnina ograđena suhozidima), pa je po stavu ovog suda predmetna nekretnina najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to od tužiteljevog oca pok. MC te se ista dalje prenosila unutar obitelji sve do tužitelja, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i po prednicima mogao dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.
25. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva na svoje ime, budući da se pogrešan upis sastoji u činjenici da tuženica nije vlasnica predmetne nekretnine, niti je ona to bila u trenutku obnove zemljišne knjige. Ovo stoga što sud u ispravnom postupku nije raspravljao činjenice niti je imao u vidu odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenih knjižnih prava, pa kako se zemljišnoknjižno stanje u konkretnom slučaju razlikuje od stvarnog stanja na prijepornoj nekretnini, to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo prihvatiti kao osnovan u cijelosti pa je odlučeno kao u pod točkama I. i II. izreke ove presude.
26. S obzirom da je prihvaćen prvi istaknuti tužbeni zahtjev, sud nije odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.
27. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.
27.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 29. kolovoza 2024., 16. rujna 2024., 29. siječnja 2025. i 26. ožujka 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.000,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 1.250,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 26,55 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR. Dakle, tužitelju je ukupno priznati trošak u iznosu od 1.879,64 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.
28. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Biograd na Moru, 29. travnja 2025.
Sutkinja
Senia Bušljeta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).
Dostavna naredba:
- tužitelju po punomoćnici Juliji Strmoti, odvjetnici u Biogradu na Moru
- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel.
