Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: P-146/2024-18

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, Građansko-upravni odjel, protiv I. tuženika IN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Dizdar, odvjetnik u Sisku, Ivana Kukuljevića Sakcinskog 12 i II. tuženice INV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Ksenija Somić Kaurić, odvjetnica iz Gline, Trg dr. Franje Tuđmana 1, radi ispravka, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 17. ožujka 2025. u prisutnosti I. i II. tuženika, zakonskog zastupnika tužitelja i punomoćnika I. i II. tuženika, 29. travnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice Republike Hrvatske koji glasi: "Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje nastalo na osnovu rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd, broj Z-18441/2016-26, Z-10129/2015 od 12. studenoga 2018. donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku na način da se na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica kosa površine 24577 m2, te na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] dvorište kosa od 1909 m2, kuća br. 100 u [adresa] od 60 m2, kuća od 57 m2, uspostavlja zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini, Zemljišnoknjižnog odjela Gvozd broj Z-18441/2016-26, Z-10129/2015 od 12. studenoga 2018. te na predmetnim česticama određuje uknjižba brisanja prava vlasništva I. tuženika IN

i II. tuženice INV, uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist Republike Hrvatske u 1/1 dijela.

Nalaže se I. tuženiku IN i II. tuženici INV, da tužiteljici Republici Hrvatskoj solidarno naknade parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici Republici Hrvatskoj da I. tuženiku IN naknadi parnični trošak u iznosu od 1.141,34 eur, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici Republici Hrvatskoj da II. tuženici INV naknadi parnični trošak u iznosu od 938,53 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica Republika Hrvatska podnijela je ovom sudu tužbu protiv I. tuženika IN i II. tuženika FN, radi ispravka.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je pred naslovnim sudom, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižnim odjelom Gvozd vođen pojedinačni ispravni postupak po prijedlogu predlagatelja IN u kojem postupku je predlagatelj ovdje I. tuženik zahtijevao uknjižbu prava vlasništva na dijelu nekretnina Republike Hrvatske upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kućište i dvorište od 194 m[2] , te z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 2823 m i k. č. br. [katastarska čestica] oranica 49663 m[2] . Po provedenom pojedinačnom ispravnom postupku Zemljišnoknjižni odjel Gvozd, naslovnog suda donio je 12. studenog 2018. rješenje broj Z-18441/2018-26, Z-10129/2015 kojim je udovoljio prijedlogu predlagatelja i podnositelja prijave FN te odredio promjenu katastarskog broja, oblika i površine katastarske čestice, te odredio uknjižbu prava vlasništva na nekretnini Republike Hrvatske uknjiženoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sve prema prijavnom listu Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Vojnić, NN, ovjerenog od DGU, Područni ured za katastar Sisak, Ispostava Topusko, klasa: 932-06/15- 02/154, ur. br. 541-12-3-1/1-15-3 od 14. rujna 2015. na način da je na novoformiranim česticama upisanim u k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] oranica kosa od 24577 m[2] uknjižio pravo vlasništva za korist FN, k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 100 u [adresa][2] , kuća 57 m , dvorište, 1909 m za korist IN, k. č. br. [katastarska čestica] dvorište kosa 1549 m[2] , oranica kosa 3202 m i k. č. br. [katastarska čestica] oranica kosa 17310 m[2] za korist Republike Hrvatske. Tužiteljica je temeljem prijedloga Republike Hrvatske, zastupane po ovom Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, broj Iph-DO-307/05 od 9. siječnja 2006., te uvjerenja Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 25. listopada 2005., klasa 350-02/05-01/122 ur. broj 2176-04-01/10-05-6, pod poslovnim brojem Z-17/06, Zemljišnoknjižni odjel u Gvozdu, uknjižila pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist Republike Hrvatske. Prije prelaska naprijed navedenih nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske iste su bile upisane kao općenarodna imovina s upisanim organom upravljanja Narodni odbor općine Vrginmost. Kako su se predmetne nekretnine nalazile izvan granica građevinskog područja, a što je vidljivo iz uvjerenja Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 25. listopada 2005. klasa 350-02/05-01/122 ur.br. 2176-04-01/10-05-6 to je Republika Hrvatska temeljem čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a svezi čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91), postala vlasnik istih.

I. tuženik i njegovi pravni prednici nikada nisu bili upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama iz čega proizlazi da I. tuženik nikada nije imao pošten posjed spornih nekretnina za koje je tražio upis prava vlasništva. I. tuženik u prijedlogu za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka navodi kako su njegovi prednici predmetne nekretnine stekli kupoprodajom, no dokaz o istome nije dostavio, a iz potvrde o povijesti promjena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je ĐN (Gojkov) upisan kao posjednik na osnovu revizije posjedovnog stanja i obnove katastarskog klasiranja zemljišta, a ne kupoprodajnog ugovora. Nadalje uz navedeni prijedlog dostavljena je Uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. ali iz navedene uporabne dozvole proizlazi kako je riječ o pomoćnim građevinama koje su sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. I. tuženik nije dostavio nikakvu dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da li su njegovi prednici imali odobrenje za izgradnju kuće na nekretnini u društvenom vlasništvu (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila upisana kao općenarodna imovina, a kao organ upravljanja Narodni odbor općine Vrginmost), a iz dostavljene dokumentacije, napose Ugovora o kupoprodaji od 29. prosinca 2009. jasno proizlazi kako je pravna prednica I. tuženika znala da nije vlasnik čestica koje su predmet ovog postupka. Također iz dostavljene potvrde o kućnom broju proizlazi kako je "zgrada" izgrađena u [adresa] sagrađena na dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz posjedovnog lista 181 za k. č. br. [katastarska čestica] proizlazi da je kao posjednik predmetne čestice u dijelu od 16185 m[2] upisana GN, [adresa], a I. tuženik je upisan u dijelu od 33478 m[2] kako to proizlazi iz posjedovnog lista 137. Dakle I. tuženik niti njegovi prednici čak nisu bili upisani ni kao posjednici cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. II. tuženik svoje pravo vlasništva predmetnih nekretnina temelji na Ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 29. prosinca 2009. kojim ugovorom je prednica I. tuženika prodala dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] II. tuženiku kao kupcu. Iz samog ugovora o kupoprodaji proizlazi kako je kupac već u trenutku prodaje znao da prodavatelj nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik te nije niti isplatio punu kupoprodajnu cijenu upravo iz tog razloga. Opće načelo prava je da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ih sam ima. Dakle, prodavateljica je na spornim nekretninama imala eventualno pravo posjeda (čak ne niti u cijelosti obzirom na gore navedeni posjedovni list broj 181) ali nikako nije imala pravo vlasništva stoga kupac FN kojem je to sve u trenutku sklapanja ugovora bilo poznato, nje mogao temeljem takvog ugovora steći pravo vlasništva kako je to zemljišnoknjižni sud utvrdio. Ponovno se ističe da I. tuženik niti njegovi prednici nikada nisu bili vlasnici predmetnih nekretnina te da pravo vlasništva na nekretninama u pogledu kojih je podnesen prijedlog za provođenje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka nije mogao steći dosjelošću obzirom da je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u bivšem društvenom vlasništvu vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći tek 8. listopada 1991.g. tj. od dana kada je stupio na snagu Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, pa se vrijeme od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. godine ne može uračunavati kao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u bivšem društvenom vlasništvu. Tužiteljica ističe kako smisao i svrha pojedinačnog zk. ispravnog postupka nije rješavanje sporova o vlasničkim ili o kojim drugim pravima na nekretninama, stoga se u tom postupku ne može utvrđivati ničije pravo vlasništva. Ako je I. tuženik smatrao da je stekao vlasništvo na predmetnim nekretninama dosjelošću kako je to tvrdio u prijedlogu za pokretanje zk ispravnog postupka, to svoje pravo je trebao potraživati u parničnom postupku pred nadležnim sudom. Navedeno proizlazi i iz točke 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje ZZK), kojim je određeno da zemljišnoknjižni sud postupa po pravilima izvanparničnog postupka, a podredno parničnog postupka ako Zakonom nije što drugo određeno. Prema Zakonu o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. (Sl. novine 175-XLV od 1.8.1934.) koja pravna pravila se primjenjuju u Republici Hrvatskoj na temelju odredbi Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91), sud ne može u izvanparničnom postupku rješavati sporna pitanja koja se pojave. Obzirom da je iz prigovora tužiteljice od 15. veljače 2017. razvidno da postoji spor u svezi predmetne nekretnine, to je Zemljišnoknjižni odjel Gvozd naslovnog suda u navedenoj pravnoj stvari trebao obustaviti pojedinačni zk. ispravni postupak u odnosu na spornu nekretninu te tuženika (predlagatelj) sa zahtjevom uputiti na pokretanje parničnog postupka, sukladno čl. 194. st. 3. ZZK. Stoga je zemljišnoknjižni odjel [adresa], upustivši se u utvrđivanje prava vlasništva stečenog dosjelošću doveo tužiteljicu u nepovoljan položaj budući da je ista morala braniti svoje pravo vlasništva po pravilima izvanparničnog postupka, umjesto po pravilima parničnog postupka gdje bi tuženik, između ostalog, morao dokazati da su se ispunile sve pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. U obrazloženju pobijanog rješenja sud ne navodi pravni temelj stjecanja prava vlasništva I. tuženika na nekretninama, već iz obrazloženja proizlazi kako je sud utvrdio da je isti pravo vlasništva stekao dosjelošću, a što slijedom svega gore iznesenog nije moguće. Nadalje u odnosu na II. tuženika sud navodi da je isti pravo vlasništva stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina. Sud i sam ističe kako je II. tuženik prilikom sklapanja ugovora znao kako se ne može upisati u zemljišne knjige kao vlasnik dok prodavateljica ne sredi zemljišnoknjižno stanje. Dakle II. tuženiku je bilo poznato da prodavateljica prodaje nekretnine prema posjedovnom stanju. Tužiteljica ističe da II. tuženik nije mogao steći pravo vlasništva temeljem naprijed navedenog kupoprodajnog ugovora obzirom da ON kao posjedovni prednik tuženika nije bila upisana kao vlasnik ili kao nositelj prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na predmetnim česticama u zemljišnim knjigama tako da nije mogla na tuženika ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 29. prosinca 2009. prenijeti više prava nego što je sama imala. U zemljišnoknjižnom ispravnom postupku I. tuženik nije dokazao da je stekao pravo vlasništva dosjelošću niti je II. tuženik dokazao da bi ON stekla pravo vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama. Kako protiv rješenja naslovnog suda, zemljišnoknjižnog odjela [adresa], broj Z-18441/2016-26, Z-10129/2015 od 12. studenog 2018. tužiteljica nije mogla uložiti žalbu već je upućena da svoje pravo može ostvariti pred sudom sukladno odredbi čl. 194. st. 3. ZZK, to tužiteljica temeljem čl. 197. ZZK podnosi ovu tužbu.

3. U odgovoru na tužbu I. tuženik IN navodi da u cijelosti osporava tužbeni zahtjev kojim se traži ispravak zemljišnoknjižnoga stanja nastalog na osnovu rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd poslovni broj Z-18441/2016 i Z-10129/2016 od 12. studeni 2018. godine donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku. Tijekom pojedinačnog zemljišnoknjižnoga postupka kao nesporno utvrđeno je da je u posjedovnom listu br. 137 k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je u posjed upisan IN, predlagatelj. Predmetne nekretnine iz posjedovnog lista 137. k. o. [katastarska općina] neposredno nakon prvoga svjetskoga rata kupio je prednik I. tuženika. Iz uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko moslavačke županije klasa: UP/I-361-05/15-30/000479 razvidno je da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena građevina stambene namjene prije 15.2.1968., a sukladno odredbama članka 184. Zakona o gradnji. Očevidom na licu mjesta kao nesporno utvrđeno je da se na predmetnim nekretninama nalazi kuća i gospodarski objekt te dvorište, a ostatak je pod oranicom. Dio nekretnine ograđen je ogradom u dvorišnom dijelu. Na predmetnoj nekretnini IN, rješenjem Ureda državne uprave u SMŽ Službe za prostorno uređenje i imovinskopravne poslove Sisak, klasa: UP/I-361-02/99-01/221 urudžbeni broj:

2176-04-02/2-02-10 od 6.11.2002. ostvario je pravo na obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa]. Potvrdom o kućnom broju, Ispostave za katastar nekretnina Topusko od 17.12.2014. potvrđeno je da se kućni broj 100 [adresa] nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je da su predmetne nekretnine prešle u vlasništvo tužitelja temeljem članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iako nekretnina na kojoj je sagrađena obiteljska kuća na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja građevinsko zemljište i ne nalazi se izvan granica građevinskoga područja, odnosno nije poljoprivredno zemljište. Sukladno navedenome, Republika Hrvatska na isto se nije mogla upisati kao vlasnik. Stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN br. 34/91 24. srpnja 1991. došlo je do pretvorbe vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, koje se do tada nalazilo u društvenom vlasništvu. Pored uvjeta da je poljoprivredno zemljište bilo upisano kao društveno vlasništvo uvjet je bilo da je to zemljište bilo izvan granica građevinskog područja. Sam tužitelj u tužbi ističe da je predmetna nekretnina bila upisana kao općenarodna imovina, organ upravljanja Narodni odbor općine Vrginmost. Nesporno je da je pravni slijednik Narodnog odbora općine Vrginmost današnja Općina Gvozd. Odredbama članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima utvrđeno je izvorno stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti kao i propisan tijek vremena te je određeno da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari. Sukladno navedenome, kod tuženika postoji zakonitost posjeda u odnosu na Republiku Hrvatsku. Smatra da su temeljem provedenog postupka u odnosu na Republiku Hrvatsku postojali uvjeti za uknjižbu prava vlasništva, te stoga tužbu i tužbeni zahtjev treba u cijelosti odbiti kao neutemeljene.

4. U odgovoru na tužbu II. tuženik FN navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Nadalje, navodi da je istina da se pred Općinskim sudom u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd, a temeljem prijedloga I. tuženika pod poslovnim brojem Z-10129/2015 vodio pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak vezano za nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kućište i dvorište ukupne površine 194 m[2] ,[2] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma od 2823 m i z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica od 49663 m[2] , sve upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je po provedenom postupku Zemljišnoknjižni odjel Gvozd donio 12. studenog 2018. pod poslovnim brojem Z-18441/2018 rješenje kojim je udovoljio prijedlogu I. tuženika i podnesenoj prijavi II. tuženika. Tijekom gornjeg pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka prvostupanjski sud na ispravan je način cijenio kako pisane dokaze priložene uz prijedlog za otvaranje gornjeg postupka, tako i sve druge isprave i dokaze koje su u spis predmeta dostavljene tijekom trajanja gornjeg postupka kada je donio odluku kojom je u cijelosti usvojio prijedlog I. tuženika i prijavu II. tuženika. Naime, suprotno ispravama na koje se u ovom postupku poziva tužiteljica odnosno suprotno Uvjerenju Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, klasa 350-02/05- 01/122, ur. broj 2176-04-01/10-05-6 od 25. listopada 2005. proizlazi iz prijavnog lista ureda ovlaštenog inženjera geodezije NN, Vojnić, ovjereno po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Sisak, Ispostava Topusko, klasa 932-06/15-02/154, ur. broj 541-12-3-1/1-15-3 od 14. rujna 2015., kao i iz utvrđenja prvostupanjskog suda odnosno zemljišnoknjižnog odjela [adresa] sa očevida dana 7. srpnja 2017. i vještačkog nalaza stalnog sudskog vještaka Zlatka Gloca iz Kutine pod poslovnim brojem Z-10129/15 od 10. srpnja 2017. u kojima je neposrednim opažanjem i izmjerom na licu mjesta nedvojbeno utvrđeno da se na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi veći broj objekata vlasništvo I. tuženika i II. tuženika, te trećih osoba koje nisu bile stranke gornjeg pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, a koji objekti su prema stilu gradnje i vrsti materijala sasvim sigurno građeni prije 15. veljače 1968. Isto proizlazi i iz uporabnih dozvola za građevine izgrađene prije 15. veljače 1968. koje je u spis predmeta dostavio predlagatelj odnosno I. tuženik. Sva ostala razmatranja tužiteljice vezano za gornje nekretnine bespredmetna su za ovaj parnični postupak budući da ista ni u kojem slučaju nije na zakonom osnovan način stekla pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama, niti dokazuje da bi isto mogla na valjani način steći, iz pobrojanih razloga, kao i zbog činjenice da je predmetno zemljište prije upisa prava vlasništva na ime tužiteljice bilo u zemljišnim knjigama upisano kao društveno vlasništvo odnosno općenarodna imovina pod upravom Narodnog odbora općine Vrginmost, a kojeg Narodnog odbora nesporno nije pravni slijednik tužiteljica već općina [adresa] (danas općina [adresa]).

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid izvatke iz zemljišnih knjiga (list 4-11, 12-15 spisa), presliku zemljišnih knjiga (list 12 i 13, 16-18 spisa), rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd poslovni broj Z-18441/2018-26 od 12. studenog 2018. godine (list 19 i 20 spisa), uvjerenje Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 25.10.2005. godine (list 21 spisa), potvrda Državne geodetske uprave, Područni ured katastar Sisak od 11.1.2017. godine (list 22 spisa), izvod iz posjedovnog lista broj 137 (list 23 spisa), izvod iz posjedovnog lista broj 181 (list 24 spisa), ugovor o prodaji nekretnina (list 25 i 26 spisa), presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-811/1996-2 od 9. veljače 2000. (list 27 i 28 spisa), potvrda o povijesti katastarskih čestica broj k.č. *38 i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 32 i 33 spisa), uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine (list 34 spisa), potvrdu o kućnom broju (list 35 spisa), rješenje službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove klasa UP/I-361-02/99-01/221 ur. br. 2176-04-02/2-02-10 od 6.11.2002. godine (list 36 i 37 spisa), kopiju katastarskog plana (list 38 spisa), uvjerenje Sisačko-moslavačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Sisak klasa 350-02/15-01/336, ur. br. 2176/01-12/01- 15-02 od 23.9.2015. godine (list 39 spisa), izvod iz katastarskog plana k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (list 44 spisa), u zemljišnoknjižne predmete Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, broj Z-18441/18 i Općinskog suda u Gvozdu broj Z-17/06, Rješenje zk odjela glina Z-12285/2024 (str.188-189 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine (str. 193-198 spisa), Izvadak iz zemljišnjih knjiga (str.202-203 spisa), rješenje zemljišno knjižnog odjela [adresa] Z-15342/2024 (str. 207-208 spisa), saslušani su svjedoci ŠN, DN, SN, VN, izveden dokaz saslušanjem I. tuženika IN i FN, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta te je provedeno mjerničko i građevinsko vještačenje po vještacima Mileni POlimac Rođak i AN.

5. Svjedok DN iskazao je da I. tuženik živi također u [adresa] i to u kući koja je od njegove udaljena oko 500 m i to već dugo godina te je nakon tog navoda svjedoka I. tuženik odustao od izvođenja dokaza saslušanjem navedenog svjedoka jer smatra da isti zbog svog zdravstvenog stanja nije bio u mogućnosti dalje iskazivati.

6. Svjedok ŠN iskazao je da je on rođen u [adresa] i tamo je živio do 1961. godine kada je odselio u Zagreb i sada povremeno dolazi u [adresa] i to tako da tamo boravi oko godinu dana, a potom u Zagrebu. Sjeća se da su roditelji I. tuženika bili ON i ĐN koji su kupili posjed u [adresa] od nekog ŠN i na tom posjedu su poslije 2. svjetskog rata, točnog vremena ne može se sjetiti, izgradili kuću. Ističe da su mu ON i ĐN rekli da su taj posjed kupili od nekog ŠN. ON je na tom posjedu naknadno izgradila još jednu kuću, no on se više ne sjeća kada te se tamo i dalje nalaze obje kuće. I. tuženik je u posjedu istih kada dođe iz Beograda. Nadalje, navodi da su obje kuće jedna pored druge, te ova novija ima priključak struje, a misli da starija nema te oko kuća postoji dvorište i kuće nisu ograđene. Koliko mu je poznato, nitko u selu nije osporavao posjed I. tuženika. Ističe da II. tuženika ne poznaje te nije zamijetio da bi u [adresa] bio u posjedu kakvih nekretnina. Nije mu poznato da bi u [adresa] bilo kakve državne zemlje. Ističe da osim dviju kuća na tom zemljištu postoji i štala odnosno svinjac i štala pod jednim krovom.

7. Svjedok SN iskazao je da poznaje I. i II. tuženike obzirom da on ima nekretnine u Čemernici gdje povremeno dolazi, a tamo je i rođen te je živio do 1990. Stoga mu je poznato da I. tuženik u nekretnini koja je predmet ovog spora u [adresa] povremeno živi i da je tu kuću u kojoj živi on izgradio negdje 1980-tih godina prošlog stoljeća, a prije te kuće neposredno pored iste bila je stara kuća koju su izgradili otac i djed I. tuženika i to poslije Drugog svjetskog rata i koji su u istoj živjeli do svoje smrti. Ističe da na nekretnini koja je predmet ovog spora postoji i sjenik i još neke druge gospodarske zgrade. Sve te objekte uživa i vlasnik je istih I. tuženik. II. tuženika ne poznaje i nije ga nikada vidio, no čuo je da je od I. tuženika kupio tu staru kuću koja se nalazi pored kuće I. tuženika. Ističe da, koliko je njemu poznato, prednici I. tuženika od pamtivijeka žive u tuženim nekretninama i to i djed i pradjed I. tuženika, a stari ljudi su govorili da je to još od Prvog svjetskog rata. Ističe da i njegovi prednici imaju nekretninu u Čemernici i to njegov djed i pradjed. Poznato mu je da su prednici I. tuženika živjeli od toga da obrađuju nekretnine koje su predmet spora i to sijali su kukuruz, pšenicu, raž, zob i sve poljoprivredne kulture, i uredno su plaćali porez na isto. Poznato mu je da obje kuće imaju i struju i vodu. Koliko je njemu poznato nitko drugi nije smetao I. tuženika u vlasništvu i posjedu utuženih nekretnina. Ističe da se obradiva površina I. tuženika nalazi odmah uz kuću i po njegovoj procjeni poprilično je velika, negdje oko 15 rali. Sada nitko ne obrađuje tu oranicu i to negdje od 1990-tih godina prošlog stoljeća.

8. Svjedok VN iskazao je da poznaje I. tuženika dugi niz godina jer je i on rođen u [adresa] i tu živi cijeli život, a prije njega su u [adresa] živjeli i njegovi roditelji, stoga mu je poznato da je nekretnina koja je predmet ovog spora kuća i to kuća koju povremeno koristi I. tuženik, a izgradio ju je negdje 1988., a pored iste nalazi se stara kuća koju je I. tuženik 2009. prodao nekom iz Zagreba, a misli da se zove FN. Ističe da I. tuženik u toj kući živi cijeli život, a prije njega su u [adresa] živjeli i njegovi roditelji koji su izgradili tu staru kuću negdje 1945. ili 1946., a po priči ljudi iz sela u [adresa] su živjeli i djed i pradjed I. tuženika. Na nekretnini koja je predmet spora postoje i gospodarske zgrade i to sjenik, štala, garaža, a koje objekte koristi I. tuženik te II. tuženik zajedno s njim koristi sjenik za držanje drva. Ističe da je znao povremeno viđati II. tuženika, iako ga ne poznaje, da se koristi tom starom kućom. Ističe i da na spornoj nekretnini postoji i obradiva površina, a koju su nekad obrađivali prednici I. tuženika i to sijale su se sve kulture jer se nekada radilo za Gavrilović, a danas se samo kosi i to, primjerice, on je kosio jer ga je u 8. mjesecu prošle godine za to angažirao I. tuženik. Ističe i da on svake godine kosi navedeno zemljište i za to ga angažira I. tuženik i to tako unazad 6 – 7 godina. Ističe da je u toj novoj kući živjela i majka I. tuženika ON jer je ta nova kuća obnovljena 2003., a prije I. tuženika i ona ga je angažirala za košnju, a radio joj je i vrt i što je god trebalo. To je bilo sve do 2016. kada je ona umrla. Koliko je njemu poznato, država je obnovila tu novu kuću 2003., a koliko mu je poznato ista je kao i svi objekti legalizirana. Nikada nitko I. tuženiku ni njegovim roditeljima nije osporavao posjed ili vlasništvo već su oni na tim nekretninama živjeli i radili. Koliko mu je poznato, I. tuženik nije niti znao da to nije njegovo dok nije prodao staru kuću. Ističe da taj dio zemljišta kojeg je on kosio se nalazi odmah uz novu kuću. Ističe da, koliko je njemu poznato, u blizini ne postoji obradiva površina koju koristi II. tuženik, a u blizini kuće I. tuženika ne postoji neka zarasla, obradiva površina, već se sve održava košnjom i malčiranjem.

9. I. tuženik IN iskazao je da su njegovi roditelji ON i ĐN prije 2. svjetskog rata, misli da se radilo o 1938. ili 1939. godini, od RN i CN kupili zemljište u površini od 20 rali i to u [adresa] i na posjedu su 1945. izgradili kuću u kojoj su živjeli njegovi roditelji sa njim i još 2 sestre. 1946. tamo je izgrađena i stara štala, a bunar je iskopan 1962. Između 1962. i 1968. izgrađeni su nova štala i to zidana, te sjenik i garaža, također zidana, a potom su on i njegova majka počeli 1985. graditi novu kuću koja je završena 1988. godine. Ta kuća je bila zidana tako da je u Domovinskom ratu samo oštećena, a potom je i obnovljena. Ističe da je od smrti njegovih roditelja i to oca 1970., a majke 2014., nastavio uživati navedene nekretnine obzirom da je jedna njegova sestra umrla, a druga se te imovine odrekla u njegovu korist. Niti njegovi roditelji niti on nisu nikada bili upoznati s knjižnim vlasništvom navedene imovine te su bili uvjereni da su vlasnici. On je u mjesecu ožujku 2007. saznao da on nije vlasnik navedenih nekretnina jer nije mogao dobiti vlasnički list za iste što mu je bilo potrebno za izdavanje osobne iskaznice. Ističe da je ostavinski postupak iza njegovog oca vođen negdje 1972., a iza majke 2014. Imovina koja je predmet ovog spora bila je obuhvaćena ostavinskim sporom iza njegovog oca. Prije Domovinskog rata za navedene nekretnine plaćao je porez koji se nekada zvao katastarski prihod. Njegova majka ON ostvarila je pravo na obnovu u Domovinskom ratu oštećene kuće na kbr. 100 u [adresa] te je za potrebe te obnove ista podigla vlasnički list, a njemu nije poznato što je u tom vlasničkom listu bilo navedeno. Zahtjev za obnovu je podnijela 1997. Obnova joj je bila odobrena brzo i to u roku od možda mjesec dana no čekalo se izvođenje radova oko godinu dana. Nadalje, ističe da im nitko nikada nije ometao posjed navedenih nekretnina već su iste uredno uživali i obrađivali zemlju, a niti je tko tvrdio da je vlasnik. II. tuženika poznaje od 2009. kada je preko susjeda koji je kupio neke nekretnine u [adresa] upoznao II. tuženika koji je bio zainteresiran za kupnju nekretnina u [adresa] te mu je njegova majka Ljubica Nišević 2009. prodala staru kuću, štalu i sjenik, a ne može sada točno navesti u kojoj površini, a koje se nalaze na ranijoj čestici 622, a sada je to čestica 622/1 poslije parcelacije. CN GN bila je njegova susjeda u [adresa] i poznato mu je da je bila vlasnik 1/3 parcele koja je ranije bila na čestici 622, a na preostale 2/3 su bili vlasnici njegov otac, majka i on. Pred Općinskim sudom u Glini već se vodila parnica po tužbi tužitelja ON i UN protiv Republike Hrvatske radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama koje su predmet spora, no postupak je obustavljen po službenoj dužnosti. Ranija čestica 622 bila je dijelom unutar građevinskog područja, a dijelom izvan građevinskog područja te ističe da je čestica 622/1 cijela u građevinskom području.

10. I. tuženik IN u svom dopunskom iskazu navodi da je 2009. saznao da se nekretnine koje su predmet ovog spora ne vode na njemu kada je dio utuženih nekretnina prodao II. tuženiku odnosno kada ih je njegova majka prodavala II. tuženiku. Do tada nije niti sumnjao da se te nekretnine ne bi vodile na njemu, jer je bio u posjedu istih i uredno je plaćao porez. Od tada je pokrenuo postupak radi mirnog rješavanja imovinskopravnih odnosa, a koji postupci traju do danas. Ističe da kod obnove nije bilo sporno pitanje vlasništva. Ističe da je njegova majka 2002. dobila rješenje o obnovi te je nova kuća obnovljena 2003. godine dok su staru kuću obnovili sami. Niti tada nisu imali saznanja da kuća ne bi bila u njezinom vlasništvu jer je ishodila vlasnički list na svoje ime. Ističe da dio oranice oko kuće uživa on, a dio II. tuženik. II. tuženik u [adresa] dolazi preko ljeta, s time što on plati za košnju i održavanje zemljišta, dok on sam kosi i radi baštu. Ističe da on koristi kčbr. [katastarska čestica], a na kojoj se nalaze nova kuća i stara kuća te voćnjak i dio oranice, a kčbr. [katastarska čestica] je sve oranica. Stara kuća se nalazi na kčbr. [katastarska čestica]. Ističe da na staroj kčbr. [katastarska čestica], koja je postojala prije parcelacije, postoje stara i nova kuća o kojima je ranije govorio, i bunar, te dvije stare drvene kućice od CN. Te dvije drvene kuće od CN građene su poslije Drugog svjetskog rata. Te dvije stare drvene kuće nisu na česticama koje su predmet ovog spora.

11. II. tuženik FN iskazao je da je jednom prilikom bio u posjeti prijatelju u [adresa] gdje mu se jako svidio ambijent te ga je njegov prijatelj nagovorio da kupi nekretninu u [adresa] u blizini njegove te je on tako 2009. od sada pokojne ON kupio nekretninu i to stariju kuću i objekte vezano za stoku, a sada tamo drži konja. Pismeni ugovor sastavio je odvjetnik kojeg je angažirao taj njegov prijatelj i on je mislio da je vlasničko stanje riješeno jer je ugovor sastavio odvjetnik. On je pročitao navedeni ugovor o prodaji nekretnina te se sjeća da je bilo govora o tome da će gospodin ON još nešto napraviti vezano za to što je u ugovoru navedeno da je zemljišno-knjižno stanje nekretnina nesređeno, a nakon što je isti to u zemljišno knjižnom postupku riješio on mu je isplatio ostatak kupoprodajne cijene. U posjed navedenih nekretnina stupio je krajem 2010. Na upit kako je saznao da je pokrenut z.k. ispravni postupak vezano za sporne nekretnine odgovorio je da ne razumije pitanje, a na daljnji upit, vezano za činjenicu što je u ugovoru o prodaji nekretnina navedeno da postoji spor i da je zemljišno knjižno stanje nesređeno i da on nije platio kupoprodajnu cijenu dok se ono nije sredilo, odgovorio je da nije u tom điru.

12. Rješenjem ovog suda br. P-45/2021-25 od 8. svibnja 2023. određen je prekid ovog postupka zbog smrti II. tuženika FN te je rješenjem ovog suda br. P-45/2021-28 od 25. 3. 2024. nastavljen postupak i pozvani su FNV, ZN, i NNV, da kao nasljednici iza pok. II. tuženika FN preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari.

13. Nadalje, tužitelj je podneskom od 25. studenog 2024. preinačio tužbu u ovoj pravnoj stvari na način da je umjesto II. tuženice TN FNV, III. tuženice ZN i IV. tuženika ĐNV, kao tuženicu označio GNV, na koju preinaku su pristali II-IV tuženici, kao i ONV, te je ONV u parnicu stupila umjesto dotadašnjih II-IV. tuženika (čl. 192. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP).

14. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

15. Uvidom u predmet Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd br. Z-18441/18 u kojem je po prijedlogu predlagatelja IN, protiv protustranke Republike Hrvatske i podnositelja prijave FN vođen pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak utvrđeno je da je toč. 1. rješenja br. Z-18441/2018-26, Z- 10129/2015 od 12. 11. 2018. udovoljeno prijedlogu predlagatelja te je određen ispravak zemljišnoknjižnog stanja na načina da se određuje brisanje uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest. kat. br. 38 kućište i dvorište od 194 m[2] , sa imena Republike Hrvatske u cijelosti te je određena uknjižba prava vlasništva u korist FN u cijelosti, zatim, upisanih z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest. kat. br. 618 šuma od 2823 m[2] sa imena Republike Hrvatske u cijelosti te je određena uknjižba prava vlasništva za korist IN u cijelosti te na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to i čest.kat. br. 622 oranica od 49663 m[2] , vlasništvo Republike Hrvatske u cijelosti, određena je promjena katastarskog broja, oblika i površine katastarske čestice, prema prijavnom listu Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Vojnić Gordanke Đurić ovjerenog od DGU, Područni ured za katastar Sisak, Ispostava Topusko, klasa: 932-06/15- 02/154, ur. br. 541-12-3-1/1-15-3 od 14. rujna 2015. na način da ista sada glasi čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24577 m2, k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 100 u 2,

[adresa] od 60 m[2] , kuća od 57 m , dvorište od 1909 m k. č. br. [katastarska čestica] dvorište kosa od 1549 m2, oranica kosa od 3203 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica kosa od 17310 m2, te je određena uknjižba prava vlasništva za korist IN na čk.č.br. 622/2 u cijelosti, za korist FN na k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti i za korist Republike Hrvatske na k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti.

16. Prema toč. 2. navedenog rješenja Zemljišnoknjižni odjel će po službenoj dužnosti izbrisati sve zabilježbe, prijave i prigovore o kojima nije postignut sporazum kao i zabilježbu otvaranja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka te je toč. 3. naložena zemljišnoknjižnom odjelu provedba ovog rješenja.

17. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je na objavljeni oglas u Narodnim novinama protustranka, ovdje tužiteljica, uložila prigovor u kojem navodi da predlagatelj nije dostavio isprave iz kojih bi proizlazilo vlasništvo na predmetnim nekretninama, da isprave na koje se predlagatelj poziva nisu osnova za stjecanje prava vlasništva zbog čega predlaže obustavu postupka i upućivanje predlagatelja u parnicu. Nadalje, iz obrazloženja proizlazi da je tijekom postupka izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine koje su predmet postupka, popis katastarskih čestica s korisnicima i adresama, prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina], potvrdu o kućnom broju, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ON br. O-296/14 od 19. 9. 2014., prijavni list, ugovor o prodaji nekretnina zaključen između ON i FN od 29. 12. 2009., geodetski elaborat ovlaštenog inženjera geodezije NN, saslušani su svjedoci DN i ŽN, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Zlatka Gloca, te navedeni sud zaključuje da je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i izvedenih dokaza utvrđeno da posjed drže predlagatelj, protustranka i podnositelj prijave.

18. Iz tužbenog zahtjeva tužiteljice proizlazi da tužiteljica zahtijeva djelomični ispravak zemljišnoknjižnog stanja nastalog rješenjem br. Z- 18441/2018-26, Z-10129/2015 od 12. 11. 2018. i to u dijelu u kojem je izvršeno brisanje uknjižbe prava vlasništva tužiteljice na dijelu ranije čest. kat. br. 622 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 49663 m2, odnosno na novoformiranim čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24577 m2 i čest. kat. br. 622/2 kuća broj 100 u [adresa] od 60 m2, kuća od 57 m2 i dvorište od 1909 m2 i u kojem je određena uknjižba prava vlasništva u korist I. tuženika IN (čest. kat. br. 622/2 u cijelosti) i za korist FN (čest. kat. br. 622/1 u cijelosti).

19. Dakle, prije uknjižbe prava vlasništva IN i FN u predmetu Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd br. Z-18441/18, na nekretninama na čest. kat. br. 622/1 i 622/2, tužiteljica je u zemljišnim knjigama bila uknjižena kao vlasnica nekretnine na čest. kat. br. 622 u cijelosti, a navedenim rješenjem br. Z- 18441/2018-26, Z-10129/2015 od 12. 11. 2018. sud nije udovoljio prigovoru tužiteljice istaknutom u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku u predmetu br. Z-10129/2015 u kojem je tužiteljica osporavala da bi I. tuženik vlasništvo stekao dosjelošću, a FN kupoprodajom, zatim, određeno je brisanje uknjižbe prava vlasništva ovdje tužiteljice Republike Hrvatske na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 38 kuća i dvorište od 194 m2 (i određena uknjižba prava vlasništva za korist FN) i na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat br. 618 šuma od 2823 m2 (i određena uknjižba prava vlasništva za korist IN) te je određena prava vlasništva tužiteljice i izmjena katastarskog broja, oblika i površine nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 622 oranica od 49663 m2 na način da su oformljene četiri zemljišnoknjižne čestice i to čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24557 m2 i određena je uknjižba prava vlasništva u korist FN, zatim čest. kat. br. 622/2 kuća broj 100 u [adresa] od 60 m2 , kuća od 57 m2 i dvorište oda 1909 m2 i određena je uknjižba prava vlasništva u korist IN i čest. kat. br. 622/3 dvorište kosa od 1549 m2, oranica kosa od 3202 m2, i čest. kat. br. 622/4 oranica kosa od 17310 m2 na kojima je određena uknjižba prava vlasništva za korist tužiteljice.

20. Nadalje, uvidom u predmet Općinskog suda u Gvozdu br. Z-17/06 utvrđeno je da je rješenjem istog suda br. Z-17/06 od 10. 4. 2007., između ostalog, na temelju prijedloga Republike Hrvatske dopušten besteretan otpis na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 622 od 49662 m2, upisanoj kao općenarodna imovina – organ upravljanja NO Općine Vrginmost, te pripis iste u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime Republike Hrvatske, a predlagateljica prijedlog podnosi sukladno odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u vezi s čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 34/91), čl. 16. st. 1. Zakona o šumama (Narodne novine br. 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93 i 76/93) i čl. 60. st. 1. Zakona o vodama (Narodne novine br. 107/95).

21. Uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za čest. kat. br. 622 površine 49662 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je 13. 3. 1958. (Z-59/58), na temelju rješenja Narodnog odbora Kotara Karlovac broj 06-7-5652/56 od 5. 3. 1958. o nadopuni i ispravu pravomoćne odluke Savjeta za privredu Narodnog odbora Kotara Vrginmost broj 119/54 od 28. 1. 1954., navedena nekretnina uknjižena kao općenarodna imovina, kao organ upravljanja na istoj upisan je Narodni odbor Općine Vrginmost. Nadalje, 14. 11. 1952., pod br. Z-24/52, na temelju pravomoćnog rješenja broj R 254/51-9 od 24. 11. 1951. uknjižuje se pravo vlasništva, između ostalog, na čest. kat. br. 622, putem brisanja zadružnog svojstva za korist RN kbr. 102 iz [adresa] (Z-59/58), te prema Odluci od 1. 8. 1886. br. 3286, navedene nekretnina se na temelju odluke uprave od 15.7. 1886. od zadruge Trkulja kbr. 44 vraća u vlasništvo za zadrugu Trkulja kbr. 102.

22. Iz uvjerenja Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 25. 10. 2005. proizlazi da se čest.kat. br. 622 k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica građevinskog područja.

23. Iz potvrda Katastra Sisak od 11. 1. 2017. i od 10. 5. 2017. o povijesti katastarske čestice br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi je navedena čest. kat br. upisana u dijelu, u posjedovnom listu broj 137, k. o. [katastarska općina], od 1965. kada je osnovan na osnovu revizije posjedovnog stanja i obnove katastarskog klasiranja zemljišta na ime posjednika ĐN (Gojkov), [adresa] i dijelom, u posjedovni list 181, k. o. [katastarska općina], od 1965. kada je osnovan na osnovu revizije posjedovnog stanja i obnove katastarskog klasiranja zemljišta na ime posjednika CN LN (Matijin) [adresa].

24. 2007. popisom promjena broj PP 11/07 na posjedovnom listu broj 181 k. o. [katastarska općina] po rješenju suda O-68/07 (nasljeđivanje) umjesto posjednika LN (I), [adresa] upisana je GN, [adresa]. 1972. popisom promjena 5/72 po rješenju suda O-86/72-4 (promjena poreznog obveznika) na posjedovnom listu 137 k. o. [katastarska općina] ispisuje se ĐN (Gojka) Miloš, [adresa] i upisuje sa kao posjednik ON, [adresa].

26. 2014. popisom promjena 28/14 po rješenju suda O-296/14 (nasljeđivanje) na posjedovnom listu 137 k. o. [katastarska općina] ispisana je ON, [adresa] i upisan je kao posjednik ON [adresa].

27. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista Katastra Topusko od 11. 1. 2017. (posjedovni list 137 ) kao posjednik nekretnine na čest. kat. br. 622 kosa 33478 vodi se upisan IN, [adresa] (izvanknjižni vlasnik).

28. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista Katastra Topusko od 11. 1. 2017. (posjedovni list 181 ) kao posjednik nekretnine na čest. kat. br. 622 kosa 16185 vodi se upisana GN, [adresa].

29. Nadalje, uvidom u ugovor o prodaji nekretnina od 29. 12. 2009., sklopljen između ON rođ. F iz [adresa], kao prodavatelja, i FN, kao kupca, utvrđeno je da prodavateljica prodaje, a kupac kupuje, između ostalog, nekretninu na čest. kat. br. 622 oranica sa 49663 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k..o. [adresa], odnosno u katastarskom operatu upisana u posjedovnom listu 137 k. o. [katastarska općina] na ime prodavatelja i to u dijelu od: dio čest. kat. br. 622 oranica Kosa sa 16739 m2, dio čest. kat. br. oranica kosa sa 16739 m2 (ukupno 33478 m2), time da je u naravi predmet kupoprodaje dio navedene nekretnine u ukupnoj površini od 31066 m2, a prodavatelj ostaje u posjedu površina od 2412 m2 koju čini okućnica oko nove kuće sagrađene na čest. kat br. 622 , a okućnica se proteže od puta na čest kat. br. 1834 na sjevernoj strani prema jugu, te od nove kuće do zapadne strane međe s HN koja je u suposjednik čest. kat. br. 622, a sve u navedenoj površini. Iz toč. III. navedenog ugovora proizlazi da stranke suglasno utvrđuju da je zemljišnoknjižno stanje kupljenih nekretnina nesređeno te da prodavatelj vodi postupak radi utvrđenja prava vlasništva pred Općinskim sudom u Glini pod poslovnim brojem P-210/09 te da se na čest.kat. br. 622 nalaze sagrađeni sjenik, štala i garaža.

30. Iz uporabne dozvole Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Sisak od 9. 7. 2019. utvrđeno je da su stambene građevine izgrađene na čest. kat. br. 622 i 620 k. o. [katastarska općina] ([adresa]) izgrađene prije 15. 2. 1968.

31. Iz potvrde o kućnom broju Katastra Sisak, Ispostava Topusko od 17. 12. 2014. proizlazi da je zgradi na lokaciji [adresa], k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] dio određen kućni broj [adresa].

32. Nadalje, iz rješenja Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji , Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove od 6. 11. 2022. utvrđeno je da ON, [adresa], ima pravo na obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa].

33. Uvidom u uvjerenje Upravnog odjela Sisačko-moslavačke županije za prostorno uređenje i graditeljstvo Sisak od 23. 9. 2015. utvrđeno je da se zemljište označeno kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi dijelom unutar, a dijelom izvan granica građevinskog područja k. o. [katastarska općina] (temeljem uvida u Prostorni plan uređenja općine [adresa], Službeni vjesnik Općine Gvozd br. 34/04, 45/10).

34. Uvidom u rješenje ovog suda, Stalna služba u Glini br. Z-15342/2024 od 28. 10. 2024. utvrđeno je da je u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten upis uknjižbe prava vlasništva na nekretninama FNV, ZN i ĐNV koje se sastoje od čest.kat. br. 622/1 kosa 24577 m2 (oranica 24577 me) za korist ŠNV.

35. Nadalje, iz pismenog nalaza i mišljenja geodetskog vještaka AN od 14. 3. 2023. proizlazi da je isti geodetskom izmjerom na očevidu 13. ožujka 2023. identificirao katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je izvršena identifikacija građevina upisanih u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Također, izvršena je izmjera pomoćne zgrade i bunara koji se u potpunosti nalaze na k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu I. tuženika. Geodetska izmjera postojećih međa i građevina obavljena je GNSS - RTK metodom uređajem "Stonex S900A" pomoću servisa CROPOS s uključenom opcijom IMU koja omogućava snimanje točaka pod kutem što je posebno korisno kod snimanja građevina. Geodetska izmjera je izvršena u apsolutnom koordinatnom sustavu HTRS96/TM. Veličina i oblik građevina kontrolirane su čeličnom mjernom vrpcom od 30 m. Obrada podataka mjerenja kao i izrada skice izmjere obavljena je u programskom paketu ZwCAD 2022 s dodatkom za obradu geodetskih mjerenja GeoPLUS. Predmetne katastarske čestice nisu omeđene bilo kakvim trajnim međnim oznakama. Prilikom očevida I. tuženik je pokazao međe na način da je okvirno pokazao dokud uživa predmetne katastarske čestice. Točke prema pokazivanju I. tuženika su snimljene na sjevernoj i djelomično istočnoj strani predmetnih katastarskih čestica, ali usporedbom s katastarskim planom utvrđuje se kako su pokazane međe, odnosno uživanje izvan granica dopuštenog odstupanja te se dalje utvrđuje kako međe predmetnih katastarskih čestica nisu vidljive niti stabilizirane na terenu. Građevine zatečene na predmetnim katastarskim česticama su također geodetski snimljene te njihov izmjereni položaj odgovara onome što je prikazano na katastarskom planu. Na k. č. [katastarska čestica] snimljene su dvije stambene zgrade (kuće), kuća (označena na skici brojem 395), kućni broj 100 u [adresa] površine 60m2 te kuća (označena na skici brojem 396) površine 57m2. Na k. č. [katastarska čestica] je snimljena pomoćna zgrada (označena na skici brojem 397) od 136m2 uz istočnu među k. č. [katastarska čestica] u obliku slova „L“. Prema pokazivanju I. tuženika, sa istočne strane građevine 3 snimljen je kraj temelja na kojem se nalazila stara kuća, a na mjestu koje je sagrađena kuća koja se trenutno nalazi na terenu. S istočne strane građevine 2 snimljena je betonirana septička jama. Na k. č. [katastarska čestica] nisu zatečene građevine. Sve navedene građevine evidentirane su na katastarski plan geodetskim elaboratom za diobu katastarskih čestica i evidentiranje građevina na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] iz 2015. godine (Broj elaborata iz arhive 3/2015). Naručitelj tog elaborata bio je I. tuženik. Skica izmjere koja je sastavni dio tog elaborata, priložena je uz ovaj nalaz.

36. Iz pismenog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka Milene Polimac Rođak od 18. 4. 2023. proizlazi da su na adresi: [adresa], unutar većeg gospodarskog dvorišta smještene slijedeće građevine:

[katastarska općina]

Kuća tlocrtne površine 60 m2 izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je izgrađena 80-tih godina prošlog stoljeća, a sve ostale građevine su izvedene prije 1968. godine. Na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nema izgrađenih građevina.

37. Stranke nisu imale prigovora nalazima i mišljenjima geodetskog vještaka AN i građevinskog vještaka Milene Polimac Rođak te ih sud u cijelosti prihvaća kao stručne i obrazložene.

38. Odredbom čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, dalje: ZZK) propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

39. Stoga su prigovori tužiteljice u odnosu na pogrešnu primjenu odredaba ZZK od strane Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini, Zemljišnoknjižnog odjela Gvozd br. Z-18441/18, Z-10129/2015 bespredmetni jer tužiteljica, kojoj nije uvažen prigovor u navedenom pojedinačnom ispravnom postupku, svoje pravo može ostvarivati upravo u parničnom postupku radi ispravka, a u kojem se utvrđuju svi elementi važni za pravo vlasništva na spornoj nekretnini, pa i okolnost jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva, od strane tuženika.

40. Nadalje, odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari dok prema st. 2. istog članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istog članka samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

41. Prema odredbi čl. 159. st. 4. ZV samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovog članka, a prema odredbi čl. 160. st. 2. ZV u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

42. Odredbom čl. 18. st. 4. ZV propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema odredbi st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

43. Odredbom čl. 18. st. 4. ZV propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema odredbi st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

44. Prema odredbi čl. 129. st. 1. ZV, kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

45. Nadalje, odredbom čl. 388. st. 4. ZV propisano je da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, međutim, do 17. studenog 1999. na snazi je bila odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96) prema kojoj se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, a koja odredba je ukinuta Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I- 237/1997, U-I-1053/1997 i U-I-1054/1997 od 17. studenog 1999. (Narodne novine br. 137/1999).

46. Imajući u vidu i stajališta Europskog suda za ljudska prava u predmetima N protiv [adresa], Đ protiv [adresa], G i dr. protiv [adresa] i O protiv Republike Hrvatske, u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću treba računati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991. (na nekretninama koje su do tada bile u društvenom vlasništvu), s time da se u taj rok ima računati vrijeme sve do 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo izvornu odredbu čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96).

47. Nadalje, odredbama čl. 115. st. 1. i 2. ZV propisano je da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom, te se na temelju pravnoga posla ne može steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu.

48. Dakle, rješenjem Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, Zemljišnoknjižni odjel Gvozd br. Z-18441/2018-26, Z-10129/2015 od 12. 11. 2018. određena je izmjena katastarskog broja, oblika i površine nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 622 oranica od 49663 m2 na način da su oformljene četiri zemljišnoknjižne čestice i to

čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24557 m2 (i određena je uknjižba prava vlasništva u korist FN), zatim

čest. kat. br. 622/2 kuća broj 100 u [adresa] od 60 m2 , kuća od 57 m2 i dvorište oda 1909 m2 (i određena je uknjižba prava vlasništva u korist IN), zatim

čest. kat. br. 622/3 dvorište kosa od 1549 m2, oranica kosa od 3202 m2 (određena je uknjižba prava vlasništva za korist tužiteljice), i

čest. kat. br. 622/4 oranica kosa od 17310 m2 (određena je uknjižba prava vlasništva za korist tužiteljice).

49. Navedena čest. kat. br. 622 od 49662 k. o. [katastarska općina], prema povijesnom zemljišnoknjižnom izvatku, od 1886. vlasništvo je HN zadruge kbr. 100, do 1952. kada se uknjižuje pravo vlasništva RN kbr. 102, potom se navedena nekretnina 1958, knjiži kao općenarodna imovina (kao organ upravljanja Narodni odbor Općine Vrginmost) te potom 2007. kao vlasništvo Republike Hrvatske.

50. Nadalje, iz podataka Katastra Sisak o povijesti katastarske čestice br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da se ista upisuje 1965. od osnivanja posjedovnog lista br. 137 i posjedovnog lista br. 181, da se dio te katastarske čestie nalazi u posjedovnom listu 137, a dio u posjedovnom listu 181, da se dio koji je upisan u posjedovnom listu 137 od osnivanja vodi na ime posjednika ĐN (Gojkov), [adresa], da je potom 1972. ispisan ĐN (Gojka) Miloš, [adresa] i upisana je kao posjednik ON, [adresa]. te je 2014. ispisana je ON, [adresa] i upisan je kao posjednik IN, [adresa].

51. Prema posjedovnom listu posjedovni list 137 posjednik nekretnine na čest. kat. br. 622 kosa površine 33478 vodi se upisan IN, [adresa] (izvanknjižni vlasnik).

52. Svjedok ŠN potvrdio je da su roditelji I. tuženika bili ON i ĐN, da su isti kupili posjed u [adresa] od nekog ŠN i na tom posjedu su poslije 2. svjetskog rata, izgradili kuću, da je ON na tom posjedu naknadno izgradila još jednu kuću, te da je I. tuženik u posjedu navedene nekretnine.

53. Svjedok SN potvrdio je da prednici I. tuženika od pamtivijeka žive na utuženim nekretninama i to i djed i pradjed I. tuženika, da je I. tuženik kuću u [adresa] izgradio negdje 1980-tih godina prošlog stoljeća, da je prije te kuće i neposredno pored iste bila stara kuća koju su izgradili otac i djed I. tuženika i to poslije 2. svjetskog rata i koji su u istoj živjeli do svoje smrti, da na nekretnini koja je predmet ovog spora postoji i sjenik i druge gospodarske zgrade koje uživa i vlasnik je istih I. tuženik.

54. Svjedok VN potvrdio je da je I. tuženik rođen u [adresa], da u [adresa] živi cijeli život, da su prije njega u [adresa] živjeli i njegovi roditelji, da je kuću koja je predmet ovog spora I. tuženik izgradio 1988., da na navedenoj nekretnini postoje i gospodarske zgrade i to sjenik, štala, garaža i da te objekte koristi I. tuženik, da I. tuženik u toj kući živi cijeli život, a prije njega su u [adresa] živjeli i njegovi roditelji koji su izgradili staru kuću koja se nalazi pored iste 1945. ili 1946., da su u [adresa] su živjeli i djed i pradjed I. tuženika i da se pored iste nalazi stara kuća koju je I. tuženik 2009. prodao nekom iz Zagreba, a misli da se zove FN.

55. Prema nalazima i mišljenjima građevinskog i geodetskog vještaka, na čest.kat. br. 622/2 k. o. [katastarska općina] nalaze se dvije stambene zgrade (kuće), kuća kućni broj 100 površine 60m2 i kuća površine 57m2 te septička jama dok na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nema izgrađenih građevina. Kuća tlocrtne površine 60 m2 izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je izgrađena 80-tih godina prošlog stoljeća, a sve ostale građevine su izvedene prije 1968.

56. Dakle, od osnivanja posjedovnog lista za čest. kat. br. 622 k. o. [katastarska općina] (1965.) proizlazi da su prednici I. tuženika (prvo otac, potom majka) u posjedu dijela navedene čestice (površine 33478 m2), a potom i I. tuženik, zatim, iz zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je čest.kat. br. 622 površine 49663 m2 od 1952. bila vlasništvo RN (do 1958. kada se ista knjiži kao društveno vlasništvo), zatim, svjedok ŠN potvrdio je su roditelji I. tuženika navedene nekretnine kupili od ŠN, zatim, iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da je na čest.kat. br. 622/2 k. o. [katastarska općina] jedna stambena zgrada - kuća broj 100 (na kojoj adresi I. tuženik ima prijavljeno prebivalište) izgrađena je 80-tih godina prošlog stoljeća, a druga stambena zgrada (kuća) prije 1968. te su svjedoci ŠN, SN i ČN potvrdili da su na istoj roditelji I. tuženika nakon 2. svjetskog rata izgradili kuću, a potom da je 80-tih godina prošlog stoljeća na istoj izgrađena još jedna kuća koju je izgradio I. tuženik, te u konačnici da je I. tuženik sa svojim prednicima u nesmetanom posjedu navedenih nekretnina od 2. svjetskog rata.

57. Stoga sud temeljem izvedenih dokaza zaključuje da su osnovani navodi I. tuženika da je u samostalnom i poštenom posjedu spornih nekretnina više od 40 godina, uzimajući u obzir vrijeme prije nastupanja pravnih učinaka Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I- 237/1997, U-I-1053/1997 i U-I-1054/1997 od 17. studenog 1999. kao i vrijeme proteklo nakon brisanja društvenog vlasništva odnosno uknjižbe prava vlasništva u korist tužiteljice na temelju rješenja Općinskog suda u Gvozdu br. Z-17/06 od 10. 4. 2007.

58. Nadalje, prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV poštenje posjeda se predmnijeva, iz izvedenih dokaza ne proizlazi da u trenutku ispunjenja pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 129. st. 1. u vezi s čl. čl. 160. st. 1. ZV) prednici I. tuženika odnosno I. tuženik ne bi bili pošteni posjednici, a tužiteljica u ovom postupku nije dokazala suprotno. U prilog navedenom zaključku ukazuje i činjenica da je prema rješenju Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji , Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove od **.**.2002. ON, [adresa], ostvarila pravo na obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa] i da je I. tuženik 2015. ishodio uporabnu dozvolu za nekretninu na čest. kat. br. 622 (koja je sagrađena prije 1968.).

59. Dakle, po ocjeni ovog suda I. tuženik je dokazao da su njegovi prednici neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, potom i I. tuženik, i to dijela čest. kat. br. 622 (koji dio nakon parceliranja odgovara oznakom i površinom - čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24557 m2 i čest. kat. br. 622/2 kuća broj 100 u [adresa] od 60 m2 , kuća od 57 m2 i dvorište oda 1909 m2), i to više od 40 godina, čime su stekli pravo vlasništva na tom dijelu čest. kat. br. 622 dosjelošću, temeljem odredbe čl. 129. st. 1. ZV i vezi s odredbama čl. 159. st. 4. ZV i čl. 160. st. 2. ZV. 60. U odnosu na pravo vlasništva II. tuženice, valja reći da se pravo vlasništva dosjelošću stječe se ispunjenjem pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću i u vrijeme njihova ispunjenja (čl. 129. st. 1. u vezi s čl. 160. st. 1. i čl. 159. ZV), pa utoliko što je u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji nekretnina od 29. 12. 2009., prednica i majka I. tuženika već stekla pravo vlasništva dosjelošću dijela čest. kat. br. 622 k. o. [katastarska općina] (koji dio nakon parceliranja odgovara oznakom i površinom - čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24557 m2 i čest. kat. br. 622/2 kuća broj 100 u [adresa] od 60 m2 , kuća od 57 m2 i dvorište oda 1909 m2), za zaključiti je da prednik tuženice FN temeljem odredbe čl. 115. st. 1. i 2. ZV odnosno ugovora o prodaji nekretnina od 29. 12. 2009. te u konačnici sukladno odredbi čl. 119. st. 1. ZV u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku stekao pravo vlasništva nekretnine na čest. kat. br. 622/1, a potom i tuženica, temeljem ugovora o prodaji nekretnina od 20. lipnja 2024. odnosno uknjižbom temeljem rješenja ovog suda br. Z-15342/2024 od 28. 10 2024.

61. Konačno, utoliko što iz uvjerenja Upravnog odjela Sisačko- moslavačke županije za prostorno uređenje i graditeljstvo Sisak od 23. 9. 2015. proizlazi da se zemljište označeno kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi dijelom unutar, a dijelom izvan granica građevinskog područja k. o. [katastarska općina] (temeljem uvida u Prostorni plan uređenja općine [adresa], Službeni vjesnik Općine Gvozd br. 34/04, 45/10) nema mjesta zaključku da bi tužiteljica temeljem tadašnje odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 34/91), stekla vlasništvo i dijela tadašnje čest. kat. br. 622 k. o. [katastarska općina] (koji dio nakon parceliranja odgovara oznakom i površinom - čest. kat. br. 622/1 oranica kosa od 24557 m2 i čest. kat. br. 622/2 kuća broj 100 u [adresa] od 60 m2 , kuća od 57 m2 i dvorište oda 1909 m2), uz već stečeni dio čest. kat. br. 622 k. o. [katastarska općina] u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku (čest. kat. br. 622/3 dvorište kosa od 1549 m2, oranica kosa od 3202 m2 i čest. kat. br. 622/4 oranica kosa od 17310 m2), a poglavito ne na temelju odredaba čl. 16. st. 1. tadašnjeg Zakona o šumama (Narodne novine br. 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93 i 76/93) i čl. 60. st. 1. Zakona o vodama (Narodne novine br. 197/95), a tužiteljica nije dokazala suprotno.

62. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP odnosno stoga što je tužiteljica u cijelosti izgubila spor dužna je I. i II. tuženicima nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

63. I. tuženiku je sukladno zahtjevu I. tuženika i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznat trošak za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st.1.), za zastupanja na ročištima 2. 5. 2019., 18. 9. 2019., 29. 10. 2019., 19. 1. 2022.,7. 10. 2024., 26. 11. 2024. i 17. 3. 2025. u iznosu od 50,00 eur za svako (Tbr. 9. st.1.), za zastupanje na očevidu 13. 3. 2024. u iznosu od 125,00 eur (Tbr. 9. st.7. i Tbr. 39.), za sastav žalbe na presudu u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 10.st.1.), PDV u iznosu od 143,75 eur, trošak uviđaja i nagrade vještacima AN i Mileni Polimac Rođak u iznosu od 422,59 eur (u dijelu u kojem je uplatu izvršio I. tuženik), ukupno 1.141,34 eur.

64. II. tuženici je sukladno zahtjevu II. tuženice i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznat trošak za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st.1.), za zastupanja na ročištima 2. 5. 2019., 18. 9. 2019., 19. 1. 2022., 7. 10. 2024., 26. 11. 2024. i 17. 3. 2025. u iznosu od 50,00 eur za svako (Tbr. 9. st.1.), za sastav žalbe na presudu u iznosu od 62,50 eur (Tbr. 10.st.1.), PDV u iznosu od 103,12 eur, trošak uviđaja i nagrade vještacima AN i Mileni Polimac Rođak u iznosu od 422,91 eur (u dijelu u kojem je uplatu izvršio II. tuženik), ukupno 938,53 eur.

65. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Sisku, 29. travnja 2025.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužiteljici po z.z.

2. I. tuženiku po punomoćniku

3. II. tuženici po punomoćnici

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte