REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Poslovni broj: P-237/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Mariji Knežević Karamijatović, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Cvrkoviću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Cvrković & partneri d.o.o. Vukovar protiv nepoznatih nasljednika iza pok. LD iz [adresa], zastupanih po privremenom skrbniku ostavine Ireni Kršul, odvjetnici u Vukovaru, radi utvrđenja vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave održane 3. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika tužitelja te privremenog skrbnika ostavine Irene Kršul, na osnovi čl. 335. Zakona o parničnom postupku, 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] suvlasnik nekretnina upisanih na ime i vlasništvo tuženika LD iz [adresa], a koje se sastoje od ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] sa 790 m2, što su tuženi nepoznati nasljednici iza pok. LD (A) dr. UD iz [adresa], umrlog **.**.1969., dužni priznati.

II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da sud tuženiku naloži izdavanje isprave podobne za zemljišnoknjižni prijenos prava vlasništva na tužitelja ili će u protivnom ovu ispravu zamijeniti ova presuda.

III. Posebnom skrbniku ostavine iza pok. UD, odvjetnici iz [adresa] Ireni Kršul OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime troška ovog postupka odmjerava se iznos od 175,00 eura.

IV. Nalaže se tužiteljici AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja uplati predujam za rad posebnog skrbnika ostavine u iznosu od 175,00 eura (slovima: stosedamdesetpeteura) na žiroračun ovog suda [broj bankovnog računa], model 10, poziv na broj HR1075098130, opis plaćanja: Trošak P-237/2024, OS VU, te sudu dostavi dokaz o izvršenoj uplati.

V. Nalaže se računovodstvu ovoga suda da nakon uplate predujma, pobliže označene u točci IV. izreke isplati iznos od 175,00 eura (slovima: stosedamdesetpeteura) posebnom skrbniku ostavine, odvjetnici iz Vukovara Ireni Kršul OIB: [osobni identifikacijski broj] na njezin žiro-račun, i to po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 2. svibnja 2022. Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podnijela tužbu protiv nepoznatih nasljednika iza pok. UD radi utvrđenja vlasništva.

1.1. U tužbi navodi da je samovlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] sa 790 m2, s time da je u ½ dijela knjižni tj. upisani vlasnik, dok je u drugoj ½ dijela izvanknjižni vlasnik, a u zemljišnim knjigama je upisan UD, koji je umro **.**.1969. u [adresa]. Tužiteljica nema saznanja da li pok. UD ima nasljednika, te eventualno tko su isti. Poznato joj je kako je isti umro, po njezinim saznanjima bez nasljednika budući da mu je supruga umrla ranije, a nema saznanja o postojanju djece. Provjerom u ostavinskom upisniku utvrđeno je da iza pok. LD nije provođena ostavina.

1.2. Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o nasljeđivanju propisano je kada su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, odnosno nedostupni, kao i u ostalim slučajevima kada je to potrebno, sud će im postaviti privremenog skrbnika ostavine, koji je ovlašten da u ime nasljednika tuži ili bude tužen, da naplaćuje tražbinu ili isplaćuje dugove ili uopće da zastupa nasljednike.

1.3. Predmetne nekretnine u dijelu u kojemu su u zemljišnim knjigama upisane na imenu i vlasništvu pok. UD od strane tužiteljice i njezinog supruga pok. ŽD, odnosno njihovog pravnog prednika su kupljene i plaćene prije preko 50 godina i u posjedu tuženika se nalaze preko 50 godina. Od stjecanja nekretnina tužiteljica osobno, ali niti njezini pravni prednici nisu osporavani u svome vlasništvu i/ili posjedu, odnosno neometano posjeduju od stjecanja nekretnine pa do danas. Nikada ih nitko nije osporavao u posjedu i vlasništvu. Sam kupoprodajni ugovor zajedno sa potvrdom o isplati, tužiteljica nema sačuvanu jer je nestala za vrijeme Domovinskog rata.

2. Rješenjem broj P-2515/22-3 od 17. svibnja 2024. Općinski građanski sud u Zagrebu proglasio se mjesno nenadležnim te je nakon pravomoćnosti navedenoga rješenja spis dostavljen na nadležno postupanje Općinskom sudu u Vukovaru.

3. Tužitelj je podneskom zaprimljenim kod ovoga suda 20. studenoga 2024. dostavio rješenje javnog bilježnika Vojislava Ore iz [adresa] broj O-661/2024 od 18. listopada 2024. kojim je u ostavinskom postupku iza pok. UD nepoznatim nasljednicima postavljen privremeni skrbnik ostavine u osobi Irene Kršul, odvjetnice u [adresa].

4. U odgovoru na tužbu privremeni skrbnik ostavine Irena Kršul navela je da se tuženici protive tužbi u cijelosti te osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti, ne protive se provođenju predloženih dokaza s tim da predlažu sudu kako je u daljem tijeku postupka potrebno utvrditi kada je došlo do sklapanja navodnog kupoprodajnog ugovora. Također predlažu da sud od nadležnog matičnog ureda zatraži podatke o eventualnim nasljendnicima iza pok. LD, budući iz tužbe proizlazi kako iza pok. Nije provođena ostavina. Tuženici smatraju kako tužiteljica s obzirom na predmet tužbenog zahtjeva treba na nedvojben način dokazati postojanje prava na vlasništvo predmetne nekretnine, naročito s obzirom na nepostojanje kupoprodajnog ugovora niti potvrde o isplati.

5. Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem i uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] (list 8 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] (list 9 spisa), smrtni list na ime UD (list 10 spisa), rješenje javnog bilježnika Vojislava Ore broj O-661/2024 od 18. listopada 2024. (list 19-20 spisa), podatke Matičnog ureda Vukovar od 25. ožujka 2025. (list 30 spisa), proveo je dokaze saslušanjem svjedoka RD, GD i saslušanjem tužiteljice AD u svojstvu parnične stranke.

6. Predmet spora je stjecanje prava vlasništva dosjelošću na ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica].

7. Nesporno je između stranaka da je tužiteljica vlasnica ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica], voćnjak [adresa] sa 790 m2, kako to slijedi iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] (list 8 spisa) i izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] (list 9 spisa).

8. Nadalje je nesporno da je UD, koji je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnih preostalih 2/4 (1/2) dijela predmetne nekretnine preminuo **.**.1969., kako to slijedi iz smrtnog lista na ime UD (list 10 spisa).

9. Uvidom u rješenje javnog bilježnika Vojislava Ore broj O-661/2024 od 18. listopada 2024. (list 19-20 spisa) utvrđeno je da je u ostavinskom postupku u ostavinskom predmetu broj O-661/2024 iza pok. LD (Ivan) Švagela iz [adresa], rođenog **.**.1889. nepoznatim nasljednicima postavljen privremeni skrbnik ostavine u osobi Irene Kršul, odvjetnice u [adresa].

10. Iz podataka Matičnog ureda Vukovar od 25. ožujka 2025. (list 30 spisa) slijedi da su iza UD nasljednici bili supruga ĐD umrla **.**.2019. i sin FD umro **.**.1991.

11. Iz iskaza svjedoka ČD proizlazi da joj je poznata nekretnina koja je predmet postupka, da se radi o zemlji koja se nalazi 50-ak metara udaljena od zemlje koja je bila u njezinom vlasništvu do otprilike prošle godine, da je upoznala tužiteljicu i njezinog pokojnog supruga upoznala 80-ih godina kada je ona kupila svoju zemlju, odnosno 1984. godine, a oni su već bili u posjedu ove predmetne nekretnine. Nije joj poznato od koga su oni kupili tu nekretninu, ali zna da je tužiteljica zajedno sa suprugom tu zemlju uživala i obrađivala svih tih godina do dan danas jer je i ona obrađivala svoju zemlju i tamo su se često susretale sve dok ona nije svoju zemlju prodala prošle godine. Prema njezinom saznanju tužiteljici nitko nije osporavao posjed ni vlasništvo te nekretnine te nikada nije imala nikakvih problema, pošteno je svoju zemlju obrađivala. Kako je često susretala tužiteljicu dok su obrađivale svaka svoju oranicu tužiteljica joj je znala dati voćke jer je imala voćnjak, uvijek bi se pozdravile, a znale su i popiti kavu tamo. Tužiteljica na toj zemlji ima stablo oraha s kojeg jako opada lišće pa bi joj ona pomogla i da to lišće skupi, kao što je i tužiteljica njoj pomagala u radovima na njezinoj zemlji kada joj to zatreba. Navela je i da nije poznavala UD, ali da joj je tužiteljica jednom prilikom rekla da je tu zemlju kupila od UD.

12. Iz iskaza svjedoka RD proizlazi da poznaje tužiteljicu jer je odrastao pokraj nje, odnosno bila je njegova susjeda i prijateljica njegove majke. Poznata mu je nekretnina koja je predmet postupka jer se ista nalazi blizu kuće u kojoj on stanuje te mu je poznato da je tužiteljica zajedno sa svojim pokojnim suprugom obrađivala tu nekretninu barem 40 godina. On je napravio kuću 1980. godine a tužiteljica i njezin suprug su već tada imali tu zemlju. Poznato mu je da su oni predmetnu nekretninu kupili od doktora UD jer su mu oni tako rekli. Doktora UD je poznavao samo iz priče. Nije mu poznato da bi tužiteljici i njezinom pokojnom suprugu itko osporavao pravo posjeda i vlasništva te zemlje. Tužiteljica na predmetnoj zemlji ima voćnjak, konkretno jabuke te je viđao i nju i njezinog supruga kako obavljaju radove na toj zemlji jer je tamo prolazio svakodnevno.

13. Tužiteljica saslušana u svojstvu parnične stranke u svome iskazu je navela da kada je 1982. godine preminuo njezin otac dobila je nasljedstvo te je u razgovoru s majkom ovog svjedoka VD saznala da blizu njezinog placa ima neki plac na prodaju, pa je odlučila novcem od nasljedstva kupiti tu zemlju. Ona je zapravo kupila zemlju od sina pokojnog UD, jer je doktor UD tada već 20 godina bio mrtav. Sina UD nije upoznala jer ga je kod te kupoprodaje zastupao odvjetnik, zna da je živio u [adresa]. Potpisali su ugovor i platili cijenu te su papire spremili u fascikl i nisu posebno obraćali pažnju. Kada je njezin suprug umro 2008. godine kod javnog bilježnika Paunovića bila je ostavinska rasprava i tada je saznala da je zapravo na kupoprodajnom ugovoru kao prodavatelj bio naveden pokojni UD te se oni nikada nisu uknjižili kao vlasnici predmetne nekretnine. Javni bilježnik joj je govorio da neće biti nikakvih problema te kada se on razbolio preporučio joj je odvjetnika Cvrkovića koji je preuzeo ovaj predmet odnosno da riješi pitanje vlasništva te nekretnine. Navela je i da su ona i pokojni suprug predmetnu zemlju obrađivali i radili za sve vrijeme otkada su ju kupili, pošteno su ju stekli i nitko im do danas nije osporavao pravo vlasništva niti posjeda te nekretnine. Također je navela da nije sačuvala original kupoprodajnog ugovora.

14. Na temelju rezultata dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.

15. Sukladno odredbi članka 11. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., dalje: Zakon o vlasništvu) tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik (stavak 1.). Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno (stavak 2.). Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako (stavak 3.).

16. Prema odredbi članka 17. stavka 1. Zakona o vlasništvu ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.

17. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu: ZVSP) propisano je da se dosjelošću se stječe pravo vlasništva samostalnim posjedovanjem stvari ako posjedovanje ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari.

17.1. Odredbom čl. 159. st. 2. ZVSP propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a odredbom stavka 3. istoga članka da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

18. Člankom 18. stavkom 1. ZVSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).

18.1. Člankom 18. stavkom 2. ZVSP propisano je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

18.2. Člankom 18. stavkom 3. ZVSP propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (stavak 5.).

19. Odredbom članka 160. ZVSP propisano je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (stavak 1.). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2.). Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati (stavak 3.).

20. Cijeneći svaki dokaz pojedinačno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti i dovodeći ih u vezu s citiranim zakonskim odredbama proizlazi osnovanost tužbenih navoda tužitelja o tome da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla dosjelošću.

21. Ovo stoga što tužitelj u konkretnom slučaju ima pravni status barem samostalnoga i poštenoga posjednika predmetne nekretnine u smislu odredbe članka 11. te članka 18. stavka 3. u vezi s člankom 17. stavkom 1. ZVSP.

22. Naime, iz provedenih dokaza, koji su međusobno sukladni i nadopunjujući proizlazi kako je predmetnu nekretninu kupoprodajom 1982. godine stekla tužiteljica i njezin suprug, a što slijedi iz iskaza tužiteljice kao i iskaza saslušanih svjedoka, čije iskaze sud cijeniti istinitima, životnima i uvjerljivima. Nadalje, iz iskaza tužiteljice koji sud također nalazi uvjerljivim, životnim i istinitim proizlazi da je tek po smrti svoga supruga tijekom ostavinske rasprave došla do saznanja da nisu bili upisani kao vlasnici predmetne nekretnine u cijelosti, kada su je kupovali, da su istu kupili od sina pokojnog doktora UD, koji je i danas upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik ½ dijela nekretnine. Iskaz tužitelja dodatno je potvrđen iskazima svjedoka RD i GD koji su kao osobe nezainteresirane za ishod postupka objektivno iskazivali o onome što su neposredno opažali budući da je svjeodk PD obrađivala zemlju u blizini predmetne nekretnine, a svjedok RD stanuje u neposrednoj blizini iste. Stoga im je oboma poznata predmetna nekretnina, kao i činjenica da posljednjih 40 godina tužiteljica obrađuje predmetnu nekretninu, da je ista vlasnica i da ju nitko nije ometao u posjedu niti joj osporavao vlasništvo.

23. Stoga je sud utvrdio da je tužiteljev posjed pošten jer kad ga je stekao s obzirom na okolnosti nije imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed i takav posjed traje cijelo vrijeme dosjelosti odnosno posjedovanja. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio kako su tužiteljica te ranije i njezin pokojni suprug na spornoj nekretnini izvršavali svoju faktičnu vlast iz čega se zaključuje da je njezin posjed bio samostalan.

24. Pri tome, tuženici tijekom postupka nisu dokazali da tužitelj ili njegovi pravni prednici nisu bili samostalni i pošteni posjednici predmetne nekretnine, u smislu članka 11. stavka 2. i članka 18. stavka 5. ZVSP.

25. Iz provedenog dokaznog postupka, imajući u vidu iskaz tužiteljice koja navodi da je predmetnu nekretninu stekla zajedno sa svojim suprugom kupoprodajom 1982. godine, te iskaz svjedoka RD koji govori da je 80-ih godina sagradio svoju kuću, a da su tužiteljica u njezin suprug već bili vlasnici predmetne nekretnine, kao i iskaz svjedoka GD koja je navela da su tužiteljica i njezin suprug već bili vlasnici predmetne nekretnine 1984. godine kada je ona kupila svoju zemlju u neposrednoj blizini proizlazi kako je tužiteljica od 1982. godine samostalni i pošteni posjednik predmetne nekretnine te su ispunjeni uvjeti iz članka 159. stavka 1. ZVSP za stjecanje prava vlasništva dosjelošću neprekidnim samostalnim posjedovanjem te nekretnine protekom 20 godina, s time što je vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći 1982. godine.

26. Imajući u vidu navedena utvrđenja sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i utvrdio istog vlasnikom predmetne nekretnine.

27. Nadalje, sud je tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj traži da sud tuženicima naloži izdavanje isprave podobne za zemljišnoknjižni prijenos prava vlasništva na tužitelja ili će u protivnom ovu ispravu zamijeniti ova presuda odbio kao neosnovan. Naime, u konkretnom slučaju radi se o stjecanju vlasništva na temelju zakona, odnosno dosjelošću, pa ne postoji obveza dotadašnjeg vlasnika na izdavanje tabularne isprave za prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama na stjecatelja. Za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona pretpostavka nije tabularna isprava kojom se izražava prava volja vlasnika da njegovo pravo vlasništva prijeđe na stjecatelja tako da se presudom ne može naložiti tuženicima kao dotadašnjim suvlasnicima da tužitelju izdaju tabularnu ispravu jer se pravo vlasništva na temelju zakona stječe neovisno o volji dotadašnjih vlasnika samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki odnosno posjeda određene kakvoće kroz određeno vrijeme, a obveza izdavanja tabularne isprave postoji samo između dotadašnjeg vlasnika i stjecatelja koji stoje u nekom obveznopravnom odnosu.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 164. ZPP-a.

28.1. Troškovi posebnog skrbnika smatraju se troškovima parničnog postupka a koje troškove podmiruje tužitelj prema odredbi čl. 85. st. 3. ZPP-a.

28.2. Odvjetnik koji obavlja dužnost privremenog zastupnika ima pravo na naknadu prema važećem Pravilniku o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika (NN 5/14, 75/14, 5/15, 28/16 i 103/15), te se sukladno čl.3.st.2. Pravilnika određuje u iznosu 50% nagrade za rad koja bi mu pripala sukladno Odvjetničkoj tarifi.

28.3. Sukladno naprijed navedenom, posebnom skrbniku ostavine pravo na nagradu troškova obračunato je s obzirom na vrijednost predmeta spora u trenutku poduzimanja radnje, Pravilnik i Odvjetničku tarifu, kao i postavljeni zahtjev u troškovniku.

28.4. Prema tome, privremenom zastupniku tuženika priznat je trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 50,00 eura (25 bodova x 2,00 eura,) trošak pristupa na ročišta od 5. ožujka 2025. i 3. travnja 2025 u iznosu od 100,00 eura (25 bodova x2 radnje x 2,00 eura) te trošak pristupa ročištu za objavu odluke u iznosu od 25,00 eura (12,5 bodova x 2,00 eura) odnosno ukupno 175,00 eura. Budući da tužitelj nije uplatio predujam, potrebno je da tužitelj uplati daljnji predujam u iznosu od eura, te će nakon pravomoćnosti presude dosuđeni iznos privremenom skrbniku ostavine biti isplaćen iz položenog predujma.

29. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude. U [adresa] 29. travnja 2025.

Sudac

Marija Knežević Karamijatović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelju putem punomoćnika

2. Tuženiku putem privremenog skrbnika ostavine