REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-16327/2021-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Starčević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice JDA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku JD iz Odvjetničkog društva Mihočević i Bajs iz Zagreba, Smičiklasova 18/III, protiv tuženika Centar za rehabilitaciju Zagreb, Orlovac 2, OIB: 32686631843, zastupan po punomoćniku Vlatku Kregaru, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 30, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 07. travnja 2025.g., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika Ivone Anđelović Jurić, odvjetnice, dana 29. travnja 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Centar za rehabilitaciju Zagreb, Zagreb, Orlovac 2, OIB 32686631843 isplatiti tužiteljici JDA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime prekovremenog rada bruto 1 iznos od 13.481,09 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja do 31.12.2022. godine teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine pa do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja kamata teče na:

-na iznos od 325,16 EUR od dana 16.10.2016. godine do isplate;

-na iznos od 402,50 EUR od dana 16.11.2016. godine do isplate;

-na iznos od 502,52 EUR od dana 16.12.2016. godine do isplate;

-na iznos od 413,84 EUR od dana 16.01.2017. godine do isplate;

-na iznos od 572,78 EUR od dana 16.02.2017. godine do isplate;

-na iznos od 663,32 EUR od dana 16.03.2017. godine do isplate;

-na iznos od 403,79 EUR od dana 16.04.2017. godine do isplate;

-na iznos od 431,16 EUR od dana 16.05.2017. godine do isplate;

-na iznos od 634,53 EUR od dana 16.06.2017. godine do isplate;

-na iznos od 454,42 EUR od dana 16.07.2017. godine do isplate;

-na iznos od 507,75 EUR od dana 16.08.2017. godine do isplate;

-na iznos od 29,56 EUR od dana 16.09.2017. godine do isplate;

-na iznos od 550,32 EUR od dana 16.10.2017. godine do isplate;

-na iznos od 494,37 EUR od dana 16.11.2017. godine do isplate;

-na iznos od 315,18 EUR od dana 16.12.2017. godine do isplate;

-na iznos od 462,18 EUR od dana 16.01.2018. godine do isplate;

-na iznos od 542,63 EUR od dana 16.02.2018. godine do isplate;

-na iznos od 554,71 EUR od dana 16.03.2018. godine do isplate;

-na iznos od 567,32 EUR od dana 16.04.2018. godine do isplate;

-na iznos od 462,18 EUR od dana 16.05.2018. godine do isplate;

-na iznos od 633,07 EUR od dana 16.06.2018. godine do isplate;

-na iznos od 563,96 EUR od dana 16.07.2018. godine do isplate;

-na iznos od 73,15 EUR od dana 16.08.2018. godine do isplate;

-na iznos od 454,84 EUR od dana 16.09.2018. godine do isplate;

-na iznos od 724,19 EUR od dana 16.10.2018. godine do isplate;

-na iznos od 769,73 EUR od dana 16.11.2018. godine do isplate;

-na iznos od 512,07 EUR od dana 16.12.2018. godine do isplate;

-na iznos od 459,86 EUR od dana 16.01.2019. godine do isplate;

sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

izuzev na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane u svakom pojedinom bruto iznosu, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Centar za rehabilitaciju Zagreb, Zagreb, Orlovac 2, OIB 32686631843 naknaditi tužiteljici JDA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 10.390,45 eura. eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1.7.2003. godine, Aneksa Ugovora o radu od 1.6.2006. godine te Aneksa Ugovora o radu od 27.4.2015. godine, na radnom mjestu profesora tjelesne i zdravstvene kulture.

Tužiteljica ima pravo na isplatu plaće sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama i relevantnim podzakonskim aktima, a pripadaju joj i dodaci na plaću sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Ovo stoga što je tuženik ustanova registrirana za obavljanje djelatnosti odgoja i osnovno školskog obrazovanja te se nalazi na popisu osnovnih škola Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN br.34/14, 40/14,103/14 i 102/19, nastavno: Pravilnik) u čl.1.st.1. propisano je da se istim utvrđuju tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. U čl.1.st.3., al. a ) Pravilnika propisano je da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo dok je u čl.3. st.1. propisano da se neposrednim odgojno - obrazovni radom učitelja s učenicima smatra svaki rad koji učitelj obavlja s učenicima, a koji je planiran nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom ili predmetnim kurikulumom, a dio je godišnjeg plana i programa odnosno školskog kurikuluma. U st.2. istog članka propisano je da se neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima.

U čl. 40.st.1. Pravilnika propisano je da tjedna obveza učitelja predmetne nastave u izvođenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz čl.26.st.1. ovog Pravilnika za puno radno vrijeme iznosi 22 sata za učitelje ostalih nastavnih predmeta.

U čl.42.st.1. Pravilnika propisano je da se tjedne radne obveze u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima za puno radno vrijeme iz čl.40.st.1. ovog Pravilnika povećavaju za 2 sata tjedno poslovima utvrđenim odredbama ovog članka dok je stavkom 4. istog članka propisano da se broj sati ukupnog neposredno- odgojnog rada s učenicima veći od broja sati obveza iz stavka 1. ovog članka smatra prekovremenim radom.

Prema tome, tužiteljica je kao «nastavnik ostalih predmeta» bila u obvezi odraditi ukupno 24 sata tjedno u neposredno odgojno-obrazovnom radu s učenicima i veći broj sati od tih 24 sata smatra se prekovremenim radom.

Tuženik je donio Godišnji plan i program rada za školsku godinu 2016./2017., a gdje je na str.11. propisao kako tužiteljica u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima mora raditi ukupno 30 lunarnih sati tjedno (redovna nastava/rad razrednika/dežurstvo/estetur, kinezit, ŠŠK, vod, e-matica, horti), a što je tužiteljica i odradila.

Dakle, u školskoj godini 2016/2017. tužiteljica je umjesto 24 školska sata tjedno (1 sat = 45 minuta) odradila 30 lunarnih sati tjedno (1 sat = 60 minuta).

Tuženik je donio Godišnji plan i program rada za školsku godinu 2017./2018., a gdje je na str.12. propisao kako tužiteljica u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima mora raditi ukupno 30 lunarnih sati tjedno (redovna nastava/rad razrednika/dežurstvo/estetur,kinezit,ŠŠK,vod,e-matica,horti), a što je tužiteljica i odradila.

Dakle, u školskoj godini 2017/2018. tužiteljica je umjesto 24 školska sata tjedno (1 sat = 45 minuta) odradila 30 lunarnih sati tjedno (1 sat = 60 minuta).

Tužiteljica je u školskoj godini 2016/2017. i školskoj godini 2017./2018. umjesto 24 školska sata tjedno (24 sata x 45 min = 1080 minuta) odradila 30 lunarnih sati tjedno (30 sati x 60 min = 1800 min) Iz navedenog, proizlazi kako postoji 720 minuta ili 16 školskih sati tjedno prekovremenog rada tužiteljice kod tuženika.

S obzirom da mjesec ima 4 tjedna, to tužiteljica za školsku godinu 2016/2017. potražuje 64 sata prekovremenoga mjesečno, i to za 09., 10., 11. i 12. mjesec 2016., za 1.,2.,3.,4.,5. i 6 i 9.10.11. i 12.mjesec 2017.godine te 1.,2.,3.,4.,5.,6., i 9.,10.,11. i 12.mjesec 2018.godine.

Tužiteljica se zajedno s ostalim radnicima tuženika koji su radili prekovremeno u više navrata obraćala tuženiku usmeno i pismeno, ali tužiteljici do danas ništa nije plaćeno. Naime, iako je tuženik svojim Dopisom Klasa: 110-02/20-01/3, Ur.broj: 738- 010-20-1 od 25.2.2020. godine utvrdio kako je tužiteljica samo u razdoblju od 3.rujna do 21.prosinca 2018. godine ostvarila pravo na 124 sati prekovremenog rada te je tuženik u Dopisu Klasa: 130-01/20-01/53, Ur. broj: 738-0-01-20-1 od 25.6.2020. na str.2. drugi odlomak odozgo izričito priznao postojanje navedenih prekovremenih sati odnosno naveo: «Sukladno Odlukama za školsku godinu 2018./2019. godinu koju ste zaprimili neposredni rad s korisnicima je određen u skladu s Pravilnikom i satnica je određena u trajanju od 24 sata tjedno neposrednog rada. Smatramo kako smo pravilno obračunali prekovremene sate».

Zbog svega navedenog i činjenice da tužiteljici do danas prekovremeni sati nisu plaćeni, tužiteljica predlaže naslovljenom sudu, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu, nakon provedenog postupka tužbu i tužbeni zahtjev usvojiti, a tuženika osuditi na plaćanje troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, kako osnovi tako i visini.

U odnosu na navode Tužiteljice sadržane u točki I. Tužbe, Tuženik ističe da je nesporno da je Tužiteljica zaposlenik Tuženika.

Tuženik ističe kako su navodi sadržani u točki II. Tužbe u cijelosti neosnovani, odnosno netočno je da bi Tužiteljici pripadali i dodaci na plaću sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.

Naime, Tuženik predstavlja dom socijalne skrbi sukladno čl. 124. i čl.125.Zakona o socijalnoj skrbi, a što je razvidno i iz izvatka iz sudskog registra iz kojeg je razvidno kako je Tuženik kao ustanova i upisan u upisnik ustanova koje vodi nadležno tijelo. Dakle, riječ je o ustanovi koja prije svega provodi socijalnu skrb te samo u svom programu izvodi osnovnoškolski program za pojedine kategorije štićenika. Radi navedenog, na radnike Tuženika primjenjuje se isključivo, osim Temeljnog kolektivnog ugovora za djelatnike u javnim službama, i granski kolektivni ugovor za socijalnu skrb odnosno Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Temeljem gore iznesenog, plaća Tužiteljici se isplaćuje sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama i relevantnim podzakonskim aktima i dodaci na plaću sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi i člankom 7. sklopljenog Ugovora o radu. Vezano za navode iz točke III. tužbe, Tuženik ističe da su Tužiteljici, s obzirom da obavlja poslove obrazovanja, prava i dodatno regulirana odredbom članka 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi. Navedeni članak propisuje da Tuženik djelatnicima u sustavu socijalne skrbi, a koji obavljaju poslove obrazovanja, primjenjuje propise koji se odnose na nastavnu normu, propise, ne ugovore. Slijedom iznesenog, Tuženik ističe da je isti, temeljem članka 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, u obvezi na nastavnu normu primijeniti odredbe Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, a ne kako to Tužiteljica ističe u tužbi. Prema odredbi članka 161. stavak 1. Zakona o radu, puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati tjedno. Člankom 9. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (isto propisano i Zakonom o radu) propisana je ukupna tjedna obveza učitelja u osnovnim školama u 40 satnom radnom tjednu, a Tužiteljica je s Tuženikom sklopila ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme, dakle 40 sati tjedno.

U skladu sa gore navedenim, Tuženik za Tužiteljicu u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima vodi evidenciju o radnom vremenu. Iz evidencije jasno proizlazi da je radno vrijeme Tužiteljice raspoređeno u pet radnih dana u tjednu, od ponedjeljka do petka, 8 sati dnevno, i to od 8,00 pa do 16,00 sati. Nesporno je da Tužiteljica prema navedenom Pravilniku u neposrednom odgojno obrazovnom radu s učenicima u obvezi odraditi 24 sata tjedno.

Nejasni su i nelogični navodi Tužiteljice vezano za navode iz točke IV. tužbe o „lunarnim satima“.

Naime, Tužiteljica je prema preuzetim obvezama iz Ugovora o radu i Pravilnika odraditi 40 sati tjedno. Tih 40 sati tjedno je raspoređeno tako da je Tužiteljica u obvezi odraditi 24 sata tjedno u neposrednom odgojno obrazovnom radu s učenicima (učenički sat traje 45 minuta) i Tužiteljica redovitu nastavu i neposredni odgojno obrazovni rad provodi u trajanju od 45 minuta. Učenici imaju pravo na odmore između sati i pravo na veliki odmor kako je propisano i tada Tužiteljica ne provodi neposredni rad odnosno ne predaje učenicima. Do pune satnice Tužiteljica ima ostala zaduženja i ostale poslove, između ostalog i dežurstva s učenicima (članak 59. granskog kolektivnog ugovora i članak 5. Pravilnika). S obzirom da je Tužiteljici radno vrijeme raspoređeno od ponedjeljka do petka, Tužiteljica je u obvezi odraditi 8 sati dnevno, od toga u neposrednom radu 4,8 sati dnevno.

Tuženik smatra kako Tužiteljica krivo poistovjećuje učenički sat (koji je ona u obvezi provesti u nastavi i sve što je preko toga je prekovremeni) i svoj radni sat. U konačnici Tužiteljica ima za Ugovor u radu za puno radno vrijeme istu obvezu kao svaki drugi radnih u Republici Hrvatskoj.

Vezano za navode iz točke IV. i V. tužbe, Tuženik ističe da osim Godišnjeg plana i programa rada za školsku godinu, Tuženik je u obvezi kao i Tužiteljica voditi propisanu pedagošku dokumentaciju sukladno Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. Iz dostavljenih Godišnjih planova i programa rada za školsku godinu je razvidno da su pod točkom 2.3. tjedna i godišnja zaduženja i u oba dokumenta je navedena školska godina 2015./2016. i radi se o omašci Tuženika, pa tako dežurstva ne ulaze u neporedan odgojni obrazovni rad kao niti estet ur, kinezit, ššk, vođ e matica, horti. Dakle, u konkretnoj situaciji Tuženik smatra jedini relevantan dokaz za navode o prekovremenom radu Tužiteljice, i to u skladu s člankom 8. i 9.

Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama, Imenik učenika i učenica, Razrednu knjigu i e nastavne dane za školsku godinu 2016./2017., 2017./2018. i 2018./2019. i evidenciju rada za tužiteljicu.

Pravilnikom su točno propisani od kojih dijelova se sastoji Razredna knjiga i podatke koje mora sadržavati pa tako i podatak o tjednom rasporedu sati razrednog odjela i podatke o održanoj nastavi i svim oblicima odgojno-obrazovnog rada u razrednom odjelu, radnim tjednima, danima i nastavnim satima, ime, prezime i potpis razrednika kojim se potvrđuje vjerodostojnost podataka u dnevniku za svaki radni tjedan. Iz navedenih Razrednih knjiga i tjednog rasporeda je razvidno da je Tužiteljica neposredni-odgojno obrazovni rad s učenicima provodila na sljedeći način:

- Za školsku godinu 2016/2017 Tužiteljica je predavala TZK u razredima i po satima ima ukupno 23 sata neposrednog rada, nema prekovremenih

- Za školsku godinu 2017/2018 Tužiteljica je predavala TZK u razredima i po satima ima 22 sata neposrednog rada i nema prekovremenih

- Za školsku godinu 2018/2019 Tužiteljica je predavala TZK u razredima i po satima ima 21 sat neposrednog rada i nema prekovremenih. Bitno je za istaknuti i da je u utuženom razdoblju Tužiteljica koristila bolovanje, i to u sljedećim razdobljima:

- 19.10. – 21.10.2016.

- 26.10. – 28.10.2016.

- 31.10. – 04.11.2016.

- 11.10.2016.

- 08.12. – 09.12.2016.

- 12.12. – 14.12.2016.

- 23.03. – 24.03.2017.

- 27.03. – 29.03.2017.

- 03.04. – 07.04.2017.

- 06.06. – 09.06.2017.

- 07.09.2017.

- 13.09. – 14.09.2017.

- 20.10.2017.

- 25.10. – 27.10.2017.

- 30.10. – 03.11.2017.

- 08.11. – 10.11.2017.

- 13.11. – 17.11.2017.

- 30.11. – 01.12.2017.

- 04.12. – 05.12.2017.

- 22.12.2017.

- 16.01.2018.

- 08.02. – 09.02.2018.

- 06.03. – 09.03.2018.

- 16.04. – 19.04.2018.

- 17.09. – 18.09.2018.

- 12.11. – 16.11.2018.

- 19.11.2018.

- 23.11.2018.

- 06.12. – 07.12.2018.

- 10.12. – 14.12.2018.

Tuženik ističe i da je Tužiteljica sindikalni povjerenik pa joj se za taj dio priznaje neposredan rad.

Pod točkom VI. tužbe Tužiteljica matematički izračunava i koristi nejasan pojam „lunarnog sata“ u obračunu te dolazi do zaključka da bi provodila 16 sati tjedno prekovremeno u neposredno odgojno obrazovnom radu, što u konačnici znači da je učenicima predavala nastavu u trajanju od 8,00 sati pa sve do 16,00 sati od ponedjeljka do petka, a koji obračun i zaključak Tužiteljice nema nikakvog činjeničnog osnova. Osnovnoškolski program se provodi za učenike s intelektualnim teškoćama te osobama s intelektualnim teškoćama uz dodatna oštećenja (mentalna, tjelesna, osjetilna i druga oštećenja zdravlja). Niti učenici koji provode redovan program osnovnoškolskog obrazovanja ne pohađaju redovitu nastavu u trajanju od 8 sati dnevno. S time da valja naglasiti da Tuženik ne provodi program produženog boravka već redovitu nastavu.

Tuženik ističe i spornim paušalno utvrđivanje prekovremenih sati pa tako u periodu kada učenici koriste školske praznike Tužiteljica ne provodi neposredni odgojno obrazovni rad s učenicima već je u obvezi i zaduženjima s ostalim poslovima.- 13.12.2017.

Tužiteljica je u navedenom periodu radila od ponedjeljka do petka, na mjestu rada Poslodavca u vremenskom razdoblju od 8,00 sati pa do 16,00 sati, osim kada je ista koristila bolovanje.

Dakle, sukladno svemu navedenom, jasno je da je tužbeni zahtjev Tužiteljice u potpunosti neosnovan.

Slijedom svega navedenog, Tuženik predlaže Naslovnom sudu odbiti tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev Tužiteljice u cijelosti i obvezati Tužiteljicu na naknadu prouzročenih parničnih troškova Tuženiku, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, tekućom od dana donošenja I-stupanjske odluke pa do konačne isplate, sve u roku od 8 dana.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak iz VJEŠTAK TKALEC d.o.o., saslušao je tužiteljicu i svjedoke.

4. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka, u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Između stranaka nesporno je:

- da je tužiteljica zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1.07.2003. godine i Aneksa Ugovora o radu od 1.06.2006.g i 27.04.2015.g godine na radnom mjestu profesora tjelesne i zdravstvene kulture

- ima pravo na isplatu plaće sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama i relevantnim podzakonskim aktima, a pripadaju joj i dodaci na plaću sukladno važećem Kolektivnom ugovoru

- da je tuženik ustanova registrirana za obavljanje djelatnosti odgoja i osnovno školskog obrazovanja te se nalazi na popisu osnovnih škola Ministarstva znanosti i obrazovanja

- da se Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN br.34/14, 40/14,103/14 i 102/19, nastavno: Pravilnik) u čl.1.st.1. propisuju i utvrđuju tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi

- da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo

- da se neposrednim odgojno - obrazovni radom učitelja s učenicima smatra svaki rad koji učitelj obavlja s učenicima, a koji je planiran nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom ili predmetnim kurikulumom, a dio je godišnjeg plana i programa odnosno školskog kurikuluma

- da se učitelju-stručnjaku edukacijsko-rehabilitacijskoga profila koji radi s učenicima s većim teškoćama u razvoju prema posebnom programu u redovitim osnovnim školama ili školama s posebnim programima za djecu s teškoćama tjedna radna obveza u neposrednome odgojno obrazovnom radu, uključujući i pružanje posebne odgojno-obrazovne potpore, iznosi 24 sata tjedno uključujući i dva sata neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika za učitelja koji je zadužen poslovima razrednika

- da je Tuženik donio Godišnji plan i program rada za školsku godinu 2016./2017 i za 2017/2018.

6. Između stranaka je sporno da li je tužiteljica u neposrednom odgojno obrazovnom radu sa učenicima, te u ostalim aktivnostima koje učitelj ostvariuje sa učenicima provela 30 lunarnoh umjesto 24 školska sata, i da li je to bilo propisano internim aktom tužbe „Godišnji plan i program rada za školsku godinu 2016./2017 i za 2017/2018.“ Sporan je osnov za isplatu prekovremenoga rada tužiteljici zbog nastale razlike kod obračuna radnih sati prekovremenoga rada te visina potraživanja.

7. Na okolnost neposrednog odgojno obrazovnog rada sa učenicima, te u ostalim aktivnostima koje učitelj ostvaruje sa učenicima, saslušani su svjedoci i tužiteljica.

8. Svjedok OD, u svome je iskazu potvrdila kako je i sama zaposlenik tuženika na radnom mjestu učitelja – edukacijski rehabilitator. Radili su šest lunarnih sati dnevno, tj. 30 lunarnih sati tjedno u neposrednom radu s djecom. Jedan sat od 60 minuta vrijedio je kao danas sat 45 minuta. Na njen upit zašto rade 60 minuta, a ostali učitelji 45 minuta, odgovoreno joj je da njezin rad traje 60 minuta. To je njima bilo školski sat. Tako je radila i tužiteljica. U spornom razdoblju tako se radilo. 30 lunarnih sati tjedno bilo je propisano na početku školske godine u sklopu godišnjeg plana i programa koji je usvojen svake godine na početku školske godine na Stručnom vijeću tuženika. Prema Pravilniku koji vrijedi već jako dugo svi učitelji prema Pravilniku rade 24 školska sata tjedno u neposrednom radu sa djecom. Tuženiku su se obraćali da im se isplate prekovremeni sati, čak i na nekoliko Vijeća, gdje im to nije niti bilo osporeno od strane tadašnje ravnateljice. Dobili su upit žele li novčanu naknadu ili slobodne dane. Nisu dobili niti jedno, niti drugo, a svi su tražili uglavnom novčanu naknadu. Poslodavac im je i pismeno priznao pravo na prekovremeni rad. Poslodavac se obratio i Ministarstvu prema njenim saznanjima da se plati prekovremeni rad. Jedino saznanje o njihovom upitu bilo je obrazloženje ravnateljice kako se radi o administrativnoj šutnji sa strane Ministarstva. Tužiteljica za sporno vrijeme nije bila dužna voditi razrednu knjigu jer je profesor tjelesnog, a nije razrednik. Razredne knjige nisu odražavale stvarno stanje te kao takve nisu bile vjerodostojne.

9. Svjedok JDAZ, zaposlenik je tuženika na radnom mjestu edukacijskog rehabilitatora – učitelja. U utuženom razdoblju radili su prekovremeno jer je tako bilo naloženo. Bilo im je konkretno naloženo koliko rade neposredno s djecom s većim teškoćama u razvoju. Svaki školski sat bio je lunarni sat, svaki radni dan trebali su raditi od 08-14 sati u neposrednom radu s djecom, dok su ostali poslovi trebali biti napravljeni izvan tog vremena. Tako je radila i tužiteljica. Ti sati nisu mi bili plaćeni. Ostali učitelji imaju školski sat 45 minuta. To im je bilo naloženo godišnjim planom i programom škole i usmenim nalogom ravnateljice i voditeljice. Obraćala se tuženiku da joj se prekovremeni sati plate, kao i tužiteljica. Ravnateljica je priznala da je tražila da se ti sati prekovremeno plate, ali da se čeka odgovor Ministarstva. Rečeno im je da su sve poslali Ministarstvu, ali da se još čeka odgovor i da se ništa ne može raditi „na svoju ruku“. Kod njih u radu s djecom pauza nije postojala, uvedena je kada su se stvorili uvjeti da se s tom djecom može raditi jer se radi o specifičnoj vrsti učenika s posebnim potrebama. Tek u 2019. godini uvedeni su tzv. „odmori učenika“. U utuženom razdoblju nije postojao „veliki odmor“.

10. Svjedok AD, kod tuženika radi na radnom mjestu edukacijski rehabilitator. Tužiteljica radi na radnom mjestu profesora tjelesne i zdravstvene kulture. Rade u istom režimu radnog vremena. U spornom razdoblju školski sat trajao je 60 minuta. Ne sjeća se iskreno da li je uopće bilo odmora. Inače školski sat traje 45 minuta. Svaki dan od 08-14 moralo se provesti u neposrednom radu s djecom. Ti prekovremeni sati nisu mi bili plaćeni. Nisu im priznali trajanje sata od 60 minuta i rečeno im je da u sustavu socijale sat traje 60 minuta. To im je rekla tadašnja voditeljica BD. Tužitelj se obraćao sa zahtjevom za isplatu prekovremenih sati usmeno i pismeno. 2018. su im čak i priznali neposredni rad s djecom, ali to nikada nije bilo realizirano. Rečeno je da Ministarstvo nema novaca da im se plati.

11. ZZ tuženika ŽD, Ravnatelj je kod tuženika. Poznata je sa okolnošću da edukatori – rehabilitatori kao učitelji u defektološkoj struci ne odrađuju istu satnicu kao i ostali učitelji. Nastavnici kojima je plaćeno 45 minuta jer njihova satnica čini 60 minuta. Ovakav način računanja satnice koristi se samo u dijelu koji se odnosi na neposredni rad s učenicima. O tome postoji pravilnik na nacionalnoj razini da je sat 45 minuta za učenika, to su satnice za učenika, svi radni ljudi RH pogotovo u javnim ustanovama imaju 40-satni radni tjedan, takle tih 45 minuta je satnica učenika, a satnica regularna tjedna mora iznositi 40 sati i to u tom pravilniku piše. Učiteljice su radile regularnih 40 sati tjedno, 24 sata je norma nastavnih sati za to zanimanje. Kao ravnatelj smatra da je edukatorima – rehabilitatorima kao učiteljima sve uredno plaćeno. Tužiteljica je profesor tjelesne i zdravstvene kulture i njezina je satnica 24 sata. Učiteljima nakon nastavnog sata od 45 minuta je priprema i nije neposredni rad jer slijedeći neposredni rad počinje nakon 5 minutne pauze malog ili velikog odmora. To su odmori učenika koji su pretvoreni u regularnu pauzu učitelja. Nakon klasičnog rada od 4 sata imate pravo na pauzu. Sa korisnicima – učenicima za vrijeme pauze su njegovateljice ili medicinske sestre. U vrijeme rada učiteljica su njegovateljice u skupinama, tako da one nisu baš same. Poznat joj je Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Za neposredni odgoj je obrazovni program 24 sata za ovo zanimanje. Čl. 37. st. 5. tog pravilnika potpisuje da broj sati neposrednog obrazovnog rada veći od norme se smatra prekovremenim radom, odgovara da to znaju svi koji imaju školu u tom sastavu, uključujući i mene. Smatra da ipak treba točno utvrditi što je prekovremeni rad po Zakonu RH iznad 40 sati. Ravnateljica, kolegica, prethodnica je taj dio drugačije organizirala što znači da u to vrijeme nisu radila dežurstva, a dežurstvo je nešto što spada u poslove iz neposrednog rada. Iz 24 sata neposrednog rada do 40 sati Republika Hrvatska u Kurikulumu ne propisuje program školski veći od 24 sata za učenike s većim teškoćama. Ne postoji programski materijal za više od 24 sata. Satnica od 12,15 do 14,00 sati ne postoji koja bi bila odrađivana.

12. Tužiteljica JDA, izjavila je kako je zaposlenica tuženika na radnom mjestu učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u razdoblju od 01.09.2016. do 31.12.2018 provela je vrijeme u neposrednom rada sa učenicima na način da je od 8- 14 sati radila u neposredno odgojno obrazovnom radu sa učenicima, bila je zadužena sa redovitom nastavom i kinezo-terapijom kao neposredno odgojno obrazovnim radom. Po pravilniku je trebala biti zadužena sa maksimum 24 školska sata tjedno, a bila je zadužena sa 30 lunarnih sati tjedno. Prema tom Pravilniku svaki sat iznad 24 školska sata tjedno napravi se prekovremeni rad što je dnevno iznosilo 2,3 sata dnevno. Nije koristila slobodne dane, a što je vidljivo iz platnih lista u cijelom navedenom razdoblju. U vidu godišnjeg plana i programa imala je nalog za prekovremeni rad. Rečeno im je kako jedan školski sat traje 60 minuta. Razredne knjige nisu odražavale pravno stanje stvari. Poslodavcu se obraćala vezano za prekovremene sate. Tadašnja ravnateljica ED je obračunala prekovremene sate za jedno polugodište i poslala resornom ministarstvu za plaćanje istih i svu dokumentaciju potrebnu i onda poslala svu potrebnu dodatnu dokumentaciju. Odgovora od Ministarstva nije bilo i to je razlog zbog čega je ona utužila prekovremene sate. U utuženom razdoblju nisu se odrađivala dežurstva, ona se navedena u GPP-u, a za to vrijeme se odrađivao neposredni odgojno obrazovni rad i ravnateljica je u svom iskazu navela kako se dežurstva u tom razdoblju nisu odrađivala i navela je da su dežurstva neposredni rad. Tuženik je nakon navedenog razdoblja smanjio trajanje neposrednog rada na način da je na sastanku s ravnateljicom u siječnju 2019 došlo do reorganizacije rada na način da se neposredno odgojno obrazovni rad počeo provoditi po Pravilniku i o tome su izvješćeni roditelji na roditeljskom sastanku. Postoji školski program za više od 24 sata tjedno, samo za radno osposobljavanje za 27 sati. Za njen dio posla propisano je 24 sata. Ona kao nastavnik ima 24 sata po kurikulumu, a djeca od 25-27 sati, dok za tjelesni najmlađa dobna skupna ima 6 sati tjedno tjelesnog, od 10-15 g. 4 sata tjelesnog i od 17-21 godinu 3 sata tjedno. U razlici između 24 do 30 sati tjedno provodila je redovnu nastavu i kinezio terapiju i sportski klub 2-3 sata tjedno. Bilo je naloženo da radi od 8-14 sati u neposrednom radu s djecom, a ona se je raspoređivala satnicu obzirom na prvobitnu organizaciju rada sa dobnim skupinama. Po njenoj procjeni za takvi opis posla su trebala 2-3 kineziologa, a ona je obavljala sve sama. Nakon utuženog razdoblju radno vrijeme u neposrednom radu sa štićenicima smanjilo se od 8-12,15 , odnosno jedan dan u tjednu od 8-11,25.

13. Kao što je nespornim utvrđeno obrazovni rad je svaki rad koji učitelj obavlja sa učenicima. Drugim riječima u taj rad spadaju i ostale aktivnosti koje učitelj ostvaruje sa učenicima. Uvidom u Godišnji plan i program rada za školsku godinu 2016/2017 tužiteljica je u redovnoj nastavi provela 25 sati, kao razrednik 2 sata, u dežurstvu 1 sat, i kao kineziolog još dva sata što ukupno čini satnicu od 30 sati tjedno, uz 10 sati na ostalim poslovima. Pravilnik predviđa 24 sata, a iz iskaza svjedoka i tužiteljice razvidno jest da je ista radila 30 sati u neposrednom radu sa učenicima i ostalim nastavnim i izvan nastavnim aktivnostima. Iz iskaza je razvidno kako se radilo o lunarnoj satnici od 60 minuta a ne radu u okviru školskoga sata od 45 minuta uz pauzu. Na isti način tužiteljica je radila 2017/2018, što znači 30 sati rada sa štićenicima za vrijeme redovne nastave.

14. Kako bi se obračunali točno odrađeni sati i vezano uz navedeno pravilno obračunala plaća tužiteljice, provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

15. U svojem nalazu i mišljenju vještak ističe Na osnovi podataka iz nalaza, vještak je zaključio, ako je prekovremeni rad tužiteljice potrebno utvrditi prema navodima tužiteljice, odnosno da je tužiteljica radila 3,2 sata prekovremeno dnevno (u rujnu 2016. godine je radila 1,6 sati prekovremeno), osim kada je ista koristila godišnji odmor i bolovanje, tada potraživanje tužiteljice za razdoblje od 01.09.2016. do 31.12.2018. godine iznosi ukupno bruto 13.481,09 EUR (101.573,31 kn). Napominje se da u spisu nema dokumentacije iz koje bi bilo vidljivo koliko je tužiteljica odradila sati na pojedinoj vrsti posla, odnosno koliko u neposredno odgojno-obrazovnom radu, a koliko na drugim poslovima, pa je potraživanje obračunato sukladno navodima tužiteljice.

16. Tuženik i tužiteljica su prigovorili nalazu i mišljenju vještaka, te se isti na osnovi podataka iz dopunskog nalaza očitovao, ako je prekovremeni rad tužiteljice potrebno utvrditi kako to navodi tuženik, odnosno samo za tjedne u kojima je tužiteljica radila svih 5 dana, a po 3,2 sata prekovremeno dnevno (u rujnu 2016. godine je radila 1,6 sati prekovremeno), tada potraživanje tužiteljice za razdoblje od 01.09.2016. do 31.12.2018. godine iznosi ukupno bruto 7.721,57 EUR (58.178,17 kn).

17. Podneskom od 20.04.2023.g tužiteljica je uredila tužbu i tužbeni zahtjev na način na koji je vještak obračunao potraživanje sukladno utvrđenoj satnici vezano za neposredni odgojno-obrazovni rad koji čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svaki pojedinačni dospjeli iznos svakog 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Zakonska zatezna kamata na svaki pojedinačni dospjeli iznos obračunata je temeljem odredbe čl. 29 st 1 ZOO, a prema prvotno sastavljenome nalazu i mišljenju.

18. Naime, točni su navodi tužiteljice kako je čl.44.st.3. Pravilnika propisano je kako za učitelja defektologa ili stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila odnosno učitelja koji radi u redovitoj i izbornoj nastavi s učenicima s većim teškoćama u razvoju u posebnim ustanovama ili u posebnim odjelima u redovitim osnovnim školama, tjedna radna obveza u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, uključujući i produženi stručni postupak, utvrđuje se prema odgovarajućim odredbama članaka 37. do 44. ovog Pravilnika. Odredbom čl.37.st.5. koji se odnosi na učitelje razredne nastave propisuje da se broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima veći od broja sati utvrđenih prema odredbama ovoga članka smatra prekovremenim radom. Tjedna radna obveza tužiteljice kao stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskoga profila koji radi u redovitoj nastavi s učenicima s većim teškoćama u razvoju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu iznosu iznosi 24 sata tjedno te da se svaki sat iznad toga smatra prekovremenim radom, neovisno o radu (i količini rada) u preostalom radnom vremenu. Prema tome, samim Pravilnikom je propisano što se smatra prekovremenim radom odnosno kako svaki sat iznad tjedne radne obveze od 24 sata u neposrednom odgojno-obrazovnom radu predstavlja prekovremeni rad. Tuženik i sam priznaje kako je tužiteljica radila prekovremeno u predmetnom razdoblju (ali joj priznaje manji broj sati) s time da navodi kako je te prekovremene sate iskoristila kao slobodne dane pri čemu tu paušalnu tvrdnju ničim ne dokazuje niti bi to proizlazilo iz bilo kakve dokumentacije, posebno platnih lista za tužiteljicu. I sam vještak naveo jest kako iz priloženih razrednih knjiga za školsku godinu 2016/2017 ne može se sa sigurnošću tvrditi koliko je sati tužiteljica odradila u pojedinom tjednu, obzirom da u jednoj razrednoj skupini nije naznačeno ime profesora/učitelja za TZK, u drugoj razrednoj skupini uz tužiteljicu je naznačena još jedna učiteljica/profesorica, a na dane kada je tužiteljica bila na bolovanju u razrednim knjigama nije evidentirano da ju je netko mijenjao, pa je bolovanje ili godišnji odmor potrebno utvrditi iz evidencije rada. Tuženik u svojem podnesku navodi da je iz Razredne knjige i tjednog rasporeda vidljivo da je tužiteljica u neposrednom odgojno-obrazovnom radu provodila 23 sati tjedno u školskoj godini 2016/2017., zatim 22 sata tjedno u školskoj godini 2017/2018., a 21 sat tjedno u školskoj godini 2018/2019., pa da proizlazi da tužiteljica nije radila prekovremeno (list 135 spisa).

19. Obzirom da je došlo do osporavanja dokaza koje je tužiteljica iznijela u tužbi, vještak je zatražio, kako bi se dobili sati koje je tužiteljica odradila na satovima TZK, a prema podacima iz Razrednih knjiga, usporedbu podataka iz razrednih knjiga (22 knjige) i dnevnih evidencija rada da bi se utvrdilo koje dane je tužiteljica mogla raditi pod uvjetom da iste nije odradila druga učiteljica/profesorica i pod uvjetom da je tužiteljica radila u skupini za koju nisu naznačena imena učitelja/profesora. Naime, radi se o uspoređivanju tjednih rasporeda za 3 školske godine, za 7-8 razreda, dakle o obimnoj dokumentaciji (potrebno je pregledati cca 1500 stranica razrednih knjiga).

20. Tuženik, premda se protivio nalazu i mišljenju vještaka podneskom od 24. travnja 2023.g, isti nije zatražio izvođenje dokaza na način uspoređivanja Razrednih knjiga za tri godine prethodnoga razdoblja, niti je predujmio dodatno vještačenje, stoga je sud odlučivao sukladno pravilu o teretu dokazivanja, a u korist tužiteljice.

21. Slijedom navedenoga sud je utvrdio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim u cijelosti, te je odlučio kao u izreci ove presude.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT), i to: tužba, i podnesci od 26.05.2022.g, 20.04.2023.g, 7.06.2023.g, 19.10.2023.g, 3.12.2024.g, 5.02.2025.g, 6.03.2025.g, 2.04.2025.g, te pristup na ročišta 3.06.2022.g, 25.11.2022.g, 15.04.2024.g, 4.10.2024.g, 22.11.2024.g, 13.02.2025.g, 7.04.2025 svaka radnja po 500,00 eura i trošak pristupa na ročište za objavu presude 100,00 eura, što sveukupno iznosi 8.100,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 10.125,00 eura.

Tužiteljici je dosuđen i trošak knjigovodstveno-financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura što sveukupno iznosi 10.390,45 eura.

23. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog Zakona (NN 112/12).

24. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. travnja 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku