1

Broj:Ppž-9858/2022

 

                                              

 

  U I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene P.B., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica od 9. kolovoza 2022., klasa: 211-07/22-1/11679, u sjednici vijeća održanoj 16. studenoga 2023.                                     

                                              p r e s u d i o   j e

 

I               U povodu prigovora okr. P.B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se prvo činjenično opisano postupanje okrivljenice u izreci označava prekršajem iz članka 46. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju tog propisa utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) / 226,04 kn[1] (dvjestodvadesešest kuna i četiri lipe), a drugo činjenično opisano postupanje označava se prekršajem iz članka 53. stavka 1. i 4. istog Zakona i na temelju tog propisa utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedeset eura) / 2.938,53 kn (dvijetisućedevetstotridesetosam kuna i pedesettri lipe), pa se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okr. P.B. izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 420,00 EUR (četiristodvadeset eura) / 3.164,49 kn (tritisućestošezdesetčetiri kune i četrdesetdevet lipa), koju kaznu je dužna platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

 

II    U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenice P.B. kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.

 

III               Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenica P.B. je dužna platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura) / 113, 02 kn (stotrinaest kuna i dvije lipe), u roku petnaest dana od primitka ove presude.

 

                                                      Obrazloženje

 

 

1.              Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. P.B. proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaje iz članka 46. stavka 1. i 3. i članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te joj je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 3.300,00 kuna.             

             

1.1.              Istim nalogom okrivljenici je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1  mjeseca.

 

1.2.              Okrivljenica je nadalje dužna naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 500,00 kuna.

 

2.              Protiv prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

2.1.               Okrivljenica izražava kajanje te ističe okolnosti u kojima je postupala. Navodi da do sada nije kažnjavana i da joj je vozačka dozvola potrebna za obavljanje svakodnevnih obaveza, trudničkih pregleda i uzdržavanja sina.

 

2.2.   Okrivljenica predlaže da se njezin prigovor prihvati.

 

3.              Prigovor je neosnovan.

 

4.              Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

4.1.              Nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim je za predmetne prekršaje propisana blaža novčana kazna, u odnosu na raniji propis.

 

4.2.   Sukladno odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

 

4.3.              Prema tome, budući da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisana blaža novčana kazna za svako od počinjenih prekršaja to je prema okrivljenici trebalo primijeniti novi Zakon jer je povoljniji za počiniteljicu. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela. Uz to, treba istaknuti da je izdavatelj naloga izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačnih kazni za počinjene prekršaje, međutim propustio je utvrditi kaznu za svako pojedino činjenično i pravno opisano djelo prekršaja kako je to propisano odredbom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona u slučaju kada počinitelj s jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi. Navedenu nepravilnost otklonio je ovaj sud primjenom novog blažeg Zakona i za svako djelo utvrdio je kaznu u fiksnom i minimalno propisanom iznosu, nakon čega je sukladno odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu, kao u izreci ove odluke u točki I.

 

5.              Razmatrajući u povodu prigovora odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počiniteljicu, ocijenio da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena, jer je prvostupanjsko prekršajno tijelo kaznu odmjerilo u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu. Takvu mjeru kazne je po službenoj dužnosti izrekao i ovaj sud, smatrajući je primjerenom težini i opasnosti djela te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenice dok okrivljenica ne dokumentira nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje najniže mjere kazne, primjenom instituta ublažavanja.

 

5.1.               Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba, u za to određenom roku, plati dvije trećine izrečene kazne.

 

6.               Odluka o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca utemeljena je na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona, pa je i ovaj sud mišljenja da je, s obzirom na značaj počinjenog prekršaja  te stupanj ugrožavanja drugih sudionika u prometu i njihove imovine primjena zaštitne mjere opravdana, smatrajući da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju ponavljanje ovakvog prekršaja, s time da je mjera u najkraće propisanom vremenu trajanja, s obzirom na ranije primjereno ponašanje okrivljenice u prometu i životnu dob, razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju.

 

6.1.              U svezi navoda okrivljenice kojim predlaže ukidanje zaštitne mjere ističe se da paušalnim navodima nije dovela u pitanje zakonitost i pravilnost odluke, budući da iste nije konkretizirala i potkrijepila dokazima o činjenicama na kojima temelji prigovor, u smislu odredbe članka 237. stavka 2. Prekršajnog zakona.

                                                           

7.              Paušalni iznos troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalnije propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.  

            

8.              Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

                               

 

U Zagrebu 16. studenoga 2023.

 

            Zapisničarka                                                                  Predsjednica vijeća

 

         Nada Horvatović, v. r.                                    Renata Popović, v. r.

 

           Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova RH, Policijskoj upravi virovitičko-podravskoj, Policijskoj postaji Virovitica u 3 otpravka: za spis i okrivljenicu.