Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Broj: Ppž-8753/2023

    Zagreb

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Sveučilišta u Rijeci, Studentskog centra Rijeka i okrivljene odgovorne osobe UG, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. podstavka 19. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe Sveučilišta u Rijeci, Studentskog centra Rijeka i okrivljene odgovorne osobe UG, podnesenoj po branitelju Danielu Haniku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matić i partneri, u Zagrebu, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: Pp-966/2023-9 od 18. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe Sveučilišta u Rijeci, Studentskog centra Rijeka i okrivljene odgovorne osobe UG te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba Sveučilište u Rijeci, Studentski centr Rijeka i okrivljena odgovorna osoba JG dužni su naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, svaki, u roku od 2 (dva) mjeseca od primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba Sveučilište u Rijeci, Studentski centar Rijeka i okrivljena odgovorna osoba JG su proglašeni krivima i, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, kažnjeni novčanim kaznama i to okrivljena pravna osoba Sveučilište u Rijeci, Studentski centar Rijeka, u iznosu od 1.200,00 (tisućudvjesto) eura, a okrivljena odgovorna osoba u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. podstavka 19. i stavka 2. Zakona o radu, opisanog u izreci te su, u skladu s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona, upozoreni da će se, ako dvije trećine izrečenih novčanih kazni plate u roku dodijeljenom za plaćanje, smatrati da su kazne u cijelosti plaćene.

    2. Istom presudom, okrivljenici su obvezani na plaćanje naknade paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 (petnaest) eura, svaki.

    3. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu iz svih žalbenih osnova.

    4. Žalba je neosnovana.

    5. Odlučujući o žalbama okrivljenika i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, postupajući po službenoj dužnosti, ocijenio je da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, kao i da na štetu okrivljenika nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, te da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka na koju ukazuju žalitelji i da su okrivljenici, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno proglašeni krivima i kažnjeni za terećeno djelo.

    6. Neosnovano i paušalno žalitelji ističu kako je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka jer je pobijana odluka razumljiva, dostatno obrazložena, a razlozi o krivnji su jasni i nisu kontradiktorni. Sve činjenice pravno relevantne za postojanje inkriminiranog prekršaja valjano su i na odgovarajući način obrazložene, te je u razlozima pobijane odluke navedeno kojim se dokazima i iz kojih razloga prilikom zaključivanja o postojanju prekršaja i prekršajne odgovornosti okrivljenika za inkriminirano djelo prvostupanjski sud vodio.

    7. Također, neosnovano okrivljenici ističu da je prvostupanjski sud pogrešno tumačio odredbu članka 9. stavka 3. Zakona o radu te pretpostavio mišljenje tijela za tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora ugostiteljstva izričitoj zakonskoj normi – članku 86. stavku 1. i 4. Zakona o radu, jer je prvostupanjski sud, obrazlažući razloge za svoju odluku, zašto smatra da postoji krivnja okrivljenika za djelo za koje se terete, odnosno zašto smatra da su okrivljenici u konkretnoj situaciji povrijedili odredbu članka 54. stavka 3 KUU-a, koju su u skladu s člankom 9. stavkom 3. Zakona o radu, trebali primijeniti, između ostalog, samo naveo da je zajedničko tijelo za tumačenje odredbi i praćenje primjene KUU bilo istog mišljenja, da je radniku trebalo omogućiti korištenje plaćenog dopusta, pri čemu nije, suprotno stavu izraženom u žalbi, navedeno mišljenje smatrao pravnom normom koja bi na bilo koji način derogirala zakonsku normu i isključila njenu primjenu, već je, upravo suprotno, naglasio kako je navedeno mišljenje s pravnom normom u suglasju.

    8. Nadalje, po ocjeni ovog suda, činjenično stanje u provedenom prvostupanjskom postupku potpuno je i točno utvrđeno te neosnovano okrivljenici u žalbi ističu okolnost da je oštećeni radnik u trenutku postavljanja zahtjeva već iskoristio fond sati za predmetnu godinu, jer iz dostavljenih podataka proizlazi da je u tom trenutku radnik iskoristio samo 2, od ukupno 5 dana na koja je imao pravo po toj osnovi, pa navedena okolnost, da je nakon toga koristio navedeno pravo te do kraja te kalendarske godine potrošio maksimalan fond sati, ne isključuju njihovu krivnju. Stoga je prvostupanjski sud izveo pravilan zaključak da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, odnosno da ih razlozi koje su isticali u svojoj obrani, a u bitnom ih ponavljaju i sada u žalbi, ne mogu ekskulpirati od odgovornosti za počinjeni prekršaj te ih je proglasio krivima i kaznio, a koji je zaključak relevantno i dostatno obrazložen, te ga okrivljenici žalbenim navodima nisu argumentirano doveli u sumnju.

    9. Ispitujući odluku o prekršajno pravnim sankcijama, ovaj sud je ocijenio da je kazna svakom od okrivljenika odmjerena razmjerno težini djela i stupnju njegove odgovornosti, pri čemu prvostupanjski sud na njihovoj strani nije našao otegotne okolnosti, te im je kazne izrekao u visini ispod zakonom propisanog posebnog minimuma za tu vrstu prekršaja, pa izrečene kazne ovaj sud ne smatra prestrogima.

    10. Prvostupanjski sud je za svoju odluku o izboru vrste i visine kazne, dao razloge koje prihvaća i ovaj Sud koji nije našao osnove za daljnje ublažavanje izrečenih novčanih kazni, budući da na strani okrivljenih ne postoje naročito olakotne okolnosti koje bi isto opravdavale, te smatra da će se izrečenim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenike da se ubuduće klone činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja, odnosno da će se izrečenim novčanim kaznama postići kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije. Također, žaliteljima je ostavljena mogućnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, u skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    11. Nadalje, ispitujući odluku o troškovima, ovaj sud smatra da je odluka prvostupanjskog prekršajnog tijela pravilna i zakonita.

    12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je valjalo, na temelju članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezati okrivljenike na naknadu paušalnih iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj. 18/13).

    13. Zbog navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 29. travnja 2025.

    Zapisničarka:

    Predsjednica vijeća:

    Ivana Vorel Mikša, v. r.

    Jasna Momirović, v. r.

    Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.