Poslovni broj: P-4498/2022-65

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika AUS iz [adresa], Downey CA 90241, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Krpanu odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice-protutužiteljice AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Boži Kelavi odvjetniku iz Odvjetničkog društva Tušak Miletić i Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, po tužbenom zahtjevu i radi utvrđenja ništetnosti i brisanja prava zaloga, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. veljače 2025., dana 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužitelj-protutuženik s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Tuženik i to: AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti namirenje tražbine tužitelja i to: AUS iz [adresa], Downey CA 90241, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 335.679,34 kn zajedno s zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to: 2/3 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] V. u naravi kuća u [adresa], sagrađeno na 83/657 dijela katastarske čestice broj: [katastarska čestica] upisano u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom građanskog sudu u Zagrebu, te namirenje tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, pa sve do isplate i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. "

Sukladno odredbama čl. 78. Zakona o zemljišnim knjigama ovime se predlaže sudu donijeti slijedeće:

rješenje

Određuje se upis zabilježbe hipotekarne tužbe na slijedećoj nekretnini i to 2/3 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] V. u naravi kuća u [adresa] sagrađena na 83/657 dijela katastarske čestice broj: [katastarska čestica] upisano u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Provedba ovog rješenja nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu."

Prihvaća se protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice i sudi:

I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj: 09C/PN0716 od 16.07.2009.g. sklopljenim između AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i BRYANA ALEXIS CRUZA iz [adresa], Downey CA 90241, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da nakon pravomoćnosti ove presude izvrši upis brisanja prava zaloga koji je upisan rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-38795/09 na nekretnini tuženice-protutužiteljice i to na 2/3 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] V. u naravi kuća u [adresa], sagrađena na 83/657 dijela katastarske čestice broj: [katastarska čestica] upisano u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku IUS iz [adresa], Downey CA 90241, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženoj- protutužiteljici AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 15.000,00 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28.04.2025.g. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužitelj u tužbi navodi da je s tuženom sklopio Ugovor o zajmu broj:

09C/PN-0716 dana 16.07.2009.g,. potvrđen od strane javnog bilježnika Igora Martinovića pod poslovnim brojem OV-1346/09.

2.

Temeljem tog Ugovora o zajmu u korist tužitelja je u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana hipoteka na nekretnini tuženice AU i to u 2/3 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] V. u naravi kuća u [adresa], sagrađena na 83/657 dijela katastarske čestice broj: [katastarska čestica] u visini od 24.130,14 € s godišnjim kamatama od 6,54% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja s rokom otplate 16.04.2022.g. te eventualno ovršnim troškovima.

3.

Člankom 12. Ugovora o zajmu je ugovoreno da tražbina tužitelja dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rate za više od 5 dana. Kako tuženica nije podmirila svoju obvezu temeljem Ugovora o zajmu, to je tražbina dospjela u cijelosti pa tužitelj predlaže da se naloži tuženoj da je dužna trpjeti namirenje tražbine tužitelja iz njezine nekretnine za iznos glavnice od 24.130,14 € s pripadajućim kamatama i troškovima postupka.

4.

Također predložio je i da sud donese rješenje o upisu zabilježbe hipotekarne tužbe na nekretnini u vlasništvu tuženice i to u 2/3 dijela zk.č.br. 334/2, V u naravi kuća u [adresa] sagrađena na 83/657 dijela kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženo pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

5.

U odgovoru na tužbu tužena navodi da je sporni Ugovor o zajmu broj:

09C/PN-0716 od 16. srpnja 2009.g., a ovjeren kod javnog bilježnika Igora Martinovića pod poslovnim brojem OV-1346/09 obuhvaćen presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: P-1878/11 od 20. lipnja 2013.g., a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-7180/13 od 07. listopada 2014.g., a kojom presudom je utvrđena ništetnost pravnih poslova- slijedećih Ugovora koji su sklopljeni upravo na temelju ovog Ugovora, a koje Ugovore je tuženica-protutužiteljica sklapala sa tužiteljem-protutuženikom i sa ostalim pravnim i fizičkim osobama optuženim od stranke USKOK-a za kaznena dijela lihvarstva. Postupak se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem K-US-139/12, a u odnosu na tuženicu kao oštećenicu u optužnici se navodi: " IU je dostavila uputu da se plaćanja vrše na HZ-Sistem d.o.o. i Tramontana Nautica d.o.o., te uplatnice koje glase na HZ- Sistem d.o.o. na ime AU. Vještačenjem je utvrđeno da je AU sklopila više Ugovora o zajmu na ukupan iznos glavnice od 549.683,16 kn dok joj je u novcu stvarno isplaćeno 56.500,00 kn dakle isplaćeno joj je 493.183,16 kn manje od ugovorenih iznosa. Ukupna obveza AU izračunata na temelju isplaćenog i reprogramiranog iznosa uz obračun redovnih i zateznih kamata prema stvarnoj dinamici plaćanja iznosila je 100.330,49 kn, a AU je platila ukupno 369.487,00 kn pa slijedom toga proizlazi preplata od ukupno 269.156,51 kn. Za podmirenja dijela obveza priznata je vrijednost instrumenata osiguranja (nekretnina) u iznosu od 284.184,00 kn barem koliko iznosi i stvarno procijenjena vrijednost tog instrumenta osiguranja. Time je AU za stvarno pozajmljenih 56.500,000 kn podmirila u novcu i otuđenom novcu ukupno 369.487,00 kn pri čemu je oštećena za iznos od 269.156,12 kn.

6.

U odnosu na sam Ugovor o zajmu tuženica opisuje prirodu navedenog ugovora te ističe kako je u svojoj nevolji i očaju potpuno nekritično zbog teških imovinskih neprilika potpisala ugovor o zajmu na svotu od 24.130,14 eura s time da je za tu svotu zajma založila svoj suvlasnički dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7.

Pri tome je nije uopće niti vidjela navodnog zajmodavca, ovdje tužitelja IUS. Taj zajmodavac je tuženici izdao potvrdu o (prijevremenom) otplaćenom dugu dana 03.12.2010.g. po tom istom zajmu 09C/PN0716 na temelju kojega je i upisano pravo zaloga na navedenoj nekretnini. Navedenom potvrdom se potvrđuje da je tuženica tužitelju dana 03.12.2010.g. isplatila iznos od 189.656,00 kn prema Ugovoru o zajmu broj: 09C/PN0716 od 16.07.2009.g.

8.

Tuženica nadalje navodi da je dana 03.12.2010. potpisala čitav niz dokumenata kako tužitelju tako i drugim pravnim osobama u tom istom uredu.

9.

Tako je AU potpisala Potvrdu o prijevremenom otplaćenom dugu (list 59 spisa), tuženica je potpisala izvansudsku nagodbu s tužiteljem, tog istog dana potpisano je i pismeno nazvano Ugovor o kupoprodaji kojim je tuženica navodno prodala drugoj osobi Kaligrafija d.o.o., Jadranski trg 1 svoj suvlasnički dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], potpisala je Zapisnik o vrijednosti nekretnine, ugovorne strane su sačinile novi Ugovor o zajmu 10PN, potom Ugovor o leasingu te nekretnine, tako da je tuženica svoju nekretninu predala u vlasništvo zajmodavcu, a zajmodavac joj je počeo iznajmljivati njezinu vlastitu nekretninu za iznos najma od 1.150,00 kn mjesečno, dakle svi gore navedeni Ugovori su potpisani istoga dana 03.12.2010.g.

10.

Nadalje svi ovi Ugovori osim predmetnog Ugovora koji je predmet ove tužbe-Ugovor o zajmu broj: 09C/PN-0716 su pravomoćno utvrđeni ništetnim presudom Općinskog građanskog suda broj: P-1878/11.

11.

Tuženica-protutužiteljica navodi da je i u sudskom postupku pod brojem P- 1878/11 utvrđeno da se ovdje ne radi o poslovnom odnosu na temelju Ugovora o zajmu ili kupoprodaje nekretnine, nego o lihvarskim ugovorima koje je tuženica morala potpisati pod pritiskom dobro uhodane kriminalne organizacije protiv koje se postupak vodi po optužnici USKOK-a broj: K-US-139/12.

12.

Kći tužiteljice je nadležnom Državnom odvjetništvu i Policijskoj upravi Zagrebačkoj uputila kaznenu prijavu protiv tuženika.

13.

Tuženica-protutužiteljica je kada je shvatila da je prevarom za nikakav iznos prodala svoju nekretninu lihvarima doživjela psihički slom i bila je smještena u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče.

14.

Tuženica navodi da je predmetni Ugovor o zajmu ništetan pa stoga predlaže da sud utvrdi ništetnost Ugovora o zajmu uz nalog Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis brisanja prava zaloga.

15.

Time je tuženica-protutužiteljica sklopivši više pravnih poslova sa tužiteljem odnosno sa različitim zajmodavateljima, nominalno bila zadužena za povrat glavnice duga od 549.683,16 kn. Pri tome su joj različiti zajmodavci isplatili svega 56.500,00 kn i time su joj isplatili za 493.183,16 kn manje od ugovorenih iznosa zajma, to tuženica-protutužiteljica svojim protutužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi ništetnim ugovor o zajmu od 16.07.2009. pod brojem 09C/PN0716 uz brisanje prava zaloga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasničkom dijelu nekretnine tuženice-protutužiteljice.

16.

U dokaznom postupku sud je pročitao generalnu punomoć potpisanu po tužitelju (list 4 spisa), Ugovor o zajmu (list 5-8 spisa, list 52-55 spisa, list 178-181 spisa), zemljišnoknjižni izvadak (list 12-13 spisa), otplatni plan predmetnog zajma (list 14-15 spisa), pročitana je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1878/11, potvrđena presudom ŽS u Zagrebu broj Gž-7180/13 od 07. listopada 2014.g. (list 22-41 spisa), pročitan je izvadak iz optužnice USKOK-a i to dio optužnice koji se odnosi na tuženicu-protutužiteljicu AU pod rednim brojevima te optužnice 4156, 4157, 4158, s dokazima koji se nalaze na stranama 16622 do 16640 tog spisa (list 42-51 ovog spisa), pročitana je potvrda o (prijevremenom) otplaćenom dugu, (list 59 spisa), izvansudska nagodba od 03.12.2010. (list 64-65 spisa), Ugovor o kupoprodaji između AU i Kaligrafija d.o.o. (list 66-68 spisa), Ugovor o najmu 10PN od 03.12.2010. (list 69- 71 spisa), Zapisnik o vrijednosti nekretnine (list 72-73 spisa), Posebni dogovor o mogućnosti povratnog prava otkupa (list 74 spisa), pročitan je iskaz tuženice- protutužiteljice dan u predmetu P-1878/11 kao i iskaz FU (list 78-83 spisa), kaznena prijava protiv tužitelja-protutuženika (list 84-85 spisa), medicinska dokumentacija (list 86-87 spisa), punomoćnik tužitelja-protutuženika dostavio je ovjerenu punomoć za tužitelja ovjerenu kod američkog javnog bilježnika države Kalifornije (list 98-105 spisa, list 112-114 spisa), pročitana je izjava tužitelja-protutuženika dana za potrebe ovog postupka sačinjena pred američkim javnim bilježnikom (list 115-124 spisa), pročitana je isplatnica od 16.07.2009.g. (list 125 spisa), izjava korisnika zajma (list 126 spisa), pribavljeni su podaci Ministarstva pravosuđa RH u svezi polaganja aktorske kaucije, pročitan je dokaz o državljanstvu tužitelja kao i ovjerena preslika putovnice tužitelja s prijevodom na hrvatski jezik (list 141-143 spisa), pročitana je izjava uz prisegu koja je dana 16.12.2016.g. pred javnim bilježnikom Joe Steve Pena u Los Angelesu, a koju izjavu uz prisegu je dao tužitelj-protutuženik zajedno s prijevodom na hrvatski jezik (list 148-158 spisa), pročitano je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-1440/10 kojim je obustavljena ovrha vođena po Ugovoru o zajmu koji je predmet ovog postupka broj: 09C/PN0716 i prijedlog za tu ovrhu (list 173-177 spisa), pročitan je izvadak iz optužnice USKOK-a koji se odnosi konkretno na tuženicu-protutužiteljicu

AU (list 257 spisa).

17.

Pročitan je nalog USKOK-a za provođenje istrage u predmetu K-US 139/12 (list 261-275 spisa), pročitan je izvadak iz nalaza i mišljenja Ručević vještačenja d.o.o. izrađenog u predmetu USKOK-a broj K-US 139/12 koji se odnosi na tuženu-protutužiteljicu (list 293-332 spisa), te je saslušan sudski vještak dipl. ing. MU kao svjedok (list 352-354 spisa), provedeno je grafološko vještačenje po vještaku grafologu prof. UU čija zadaća vještačenja je bila utvrditi je li tužitelj IUS potpisao potvrdu o prijevremeno otplaćenom dugu (list 450-459 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o. na okolnost utvrđivanja visine tražbine tužitelja (list 472-479 spisa).

18.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika u cijelosti neosnovan, dočim je tužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice AU u cijelosti osnovan.

19.

O tužbenom zahtjevu tužitelja i protutužbenom zahtjevu tužiteljice odučivao je sud svojom presudom P-2341/16-32 od 28.11.2019., a koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-313/21 od 06.07.2022., s zadaćom prvostupanjskom sudu da navede okolnosti temeljem kojih je tuženica bila u teškom materijalnom stanju, te je potrebno jasno navesti u čemu se očituje nerazmjer između davanja stranka između onoga što je tužitelj dao tuženici i onoga što je tuženica vratila kao i da prvostupanjski sud provede dokaz grafološkim vještačenjem na okolnost je li tužitelj-protutužitelj potpisao potvrdu o vraćanju duga. Nadalje Županijski sud navodi da se podmirenje obveze to jest plaćanje određenih svota u pravilu dokazuje uplatnicama, a podaci iz elektroničke baze Državnog odvjetništva ne predstavljaju javne isprave.

20.

Među strankama je neprijeporno da su tuženica-protutužiteljica i tužitelj- protutuženik sklopili Ugovor o zajmu broj: 09C/PN0716 ovjeren kod javnog bilježnika pod brojem OV-1346/09 na iznos glavnice od 24.130,14 € s godišnjim kamatama od 6,54%. Neprijeporno je da je tužitelj temeljem tog Ugovora o zajmu knjižio pravo zaloga na nekretnini tužiteljice upisanoj u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

21.

Nije niti sporno da je tuženica-protutužiteljica isplatila tužitelju- protutuženiku po tom Ugovoru o zajmu iznos od 189.656,00 kn o čemu je od tužitelja dobila potvrdu od dana 03.12.2010.g. (list 59 spisa).

22.

Među strankama je prijeporno kakva je pravna priroda ovog Ugovora, je li tužitelj bio ovlašten zaključiti takav Ugovor, je li predmetni Ugovor zelenaški i je li Ugovor ništetan.

23.

Sud je pročitao kompletnu dokumentaciju koja je u svezi ovog predmeta i o kojemu su već vođeni sudski postupci i gdje su pravomoćno utvrđeni ništetnim svi Ugovori koji su rezultat ovog Ugovora, te je i pročitao potvrdu koju je izdao tužitelj tuženici, a iz koje proizlazi da je tuženica dana 03.12.2010.g. tužitelju u cijelosti otplatila dugovanje po Ugovoru o zajmu broj: 09C/PN0716 koji je potvrđen od strane Javnog bilježnika pod brojem ovjere OV-1346/09.

24.

U odnosu na ništetnost Ugovora o zajmu sud je pročitao Zapisnik ovog suda u predmetu P-1878/11 u kojem je tužena dala detaljan iskaz i opisala u kakvoj situaciji se nalazila, a taj isti iskaz je i sadržan u pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem: P-1878/11 te je u tom predmetu sa sigurnošću utvrđeno da se tužena nalazila u teškoj financijskoj situaciji jer je prodala stan i gradila je kuću u [adresa], angažirala je majstore koji su je prevarili, više nije mogla dobiti kredit u banci, a već je prije toga dignula kredit 2008.g. kod osoba poput tužitelja, pa su počeli na nju veliki pritisci te su dolazili raznorazni ljudi predstavljajući se kao zaposlenici banke, potom su nazivali i njezinu kćer i djecu i prijetili, a sve iz razloga jer su tvrdili da tuženica-protutužiteljica kasni s otplatama rata i da su svi zajmovi dospjeli i da se imaju odmah vratiti.

25.

Uvidom u izvadak iz optužnice u predmetu USKOK-a (list 257 spisa), sud je utvrdio da je tužena sklopila više Ugovora o zajmu na ukupan iznos glavnice od 549.683,16 kn dok joj je u novcu stvarno isplaćeno 56.500,00 kn (isplaćeno je 493.183,16 kn manje od ugovorenih iznosa). Ukupna obveza AU na temelju isplaćenog i reprogramiranog iznosa uz obračun redovnih i zateznih kamata prema stvarnoj dinamici plaćanja iznosila je 100.330,49 kn, a kako je AU vratila ukupno 369.487,00 kn (povrat glavnice 369.200,02 kn, kamate 286,98 kn), proizlazi preplata od ukupno 269.156,51 kn. Za podmirenje dijela obveza priznata je vrijednost instrumenata (nekretnina) u iznosu od 284.184,00 kn, barem koliko iznosi i stvarno procijenjena vrijednost tog instrumenta osiguranja. Sveukupno je AU za stvarno pozajmljenih 56.500,00 kn podmirila u novcu i otuđenom imovinom ukupno 369.487,00 kn pri čemu je oštećena za iznos od 269.156,12 kn.

26.

Na zahtjev ovog suda vještak Ručević vještačenja d.o.o. je dostavio Izvadak iz nalaza i mišljenja izrađenog u predmetu USKOK-a broj K-US-139/12 (koji se odnosi na tuženu-protutužiteljicu (list 293-332 spisa), te je taj izvadak iz nalaza i mišljenja dao kao svoj nalaz i mišljenje u ovom predmetu za potrebe razrješenja prijepornih činjenica u ovom spisu.

27.

Vještak je naveo da je svoj nalaz utemeljio na podacima koji su spremljeni u elektroničkom obliku i pronađene pretragom dokumentacije čitavog niza kreditnih ureda, te je USKOK svu tu financijsku dokumentaciju pohranio u elektroničkom obliku u bazi podataka kako bi se moglo proanalizirati sve podatke vezane za zaduživanje, instrumente osiguranja, naplatu, odobravanje reprograma plaćanja duga ili sklapanje novih zajmova na ime zatvraranja postojećeg duga za svakog pojedinog korisnika zajma, a ta elektronička baza podataka je sadržavala sve pronađene podatke o zajmovima sklopljenim u razdoblju od 2005. do 2012. godine, uključujući pri tome zajmove odobrene u kreditnim uredima u Zagrebu, Velikoj Gorici, Rijeci, Varaždinu, Sisku, Karlovcu, Osijeku, Zadru, Pazinu i drugdje.

28.

Stoga ovaj prvostupanjski sud na ovom mjestu navodi da je doista postojala kriminalna organizacija izvrsno organizirana i zamišljena tako da se sakrivaju podaci da se stalno mijenjaju zajmodavatelji, a sve kako bi se zamaglile činjenice.

29.

Stoga se svi ti poslovi i ta dokumentacija može sagledati jedino kroz sveobuhvatno pribavljene podatke kako je to učinio USKOK te potom sveobuhvatnom analizom svih podataka od kreditnih ureda premreženih kroz cijelu Hrvatsku, i samo u situaciji kada su svi ti dokumenti koji su fizički pribavljeni akcijom USKOKA pohranjeni u elektroničke baze isti su usporedivi i mogu se detektirati.

30.

Stoga podaci iz elektroničke baze Državnog odvjetništva predstavljaju dokaze o uplatama, isplatama, uplatnicama i isplatnicama, a ti podaci iz elektroničke baze Državnog odvjetništva nisu nekakvi nevažni elektronički podaci kako to Županijski sud u Dubrovniku umanjuje u točci 21 svoje odluke Gž-313/21 i koji podaci ne predstavljaju javnu ispravu.

31.

Elektronička baza podataka USKOK-a vezana za konkretan slučaj nije javna isprava, ali su ti podaci zbir uplatnica i isplatnica i dokaza o tome što je koji dužnik preplatio i upravo taj zbir uplatnica i isplatnica dokazuje podmirenje obveze.

32.

Vještak MU u svom nalazu od 18.12.2018. u svom zaključnom mišljenju navodi da je analizom elemenata ugovora o zajmu, te ugovorima o zajmu, te uplatnicama i isplatnicama utvrdio ne samo u odnosu na AU nego i u odnosu na čitav niz osoba da su im na ime glavnica zajma isplaćeni značajno niži iznosi od iznosa navedenih u ugovorima o zajmu, pri čemu je Pregled stvarno ugovorenih elemenata svih ugovora o zajmovima za svaku pojedinu osobu prikazan:

-u kolonama 1-12 „podaci preuzeti iz baze podataka BOS+PU20120517“ u kojima su navedeni podaci kako su preuzeti iz Baze

-u koloni 15 „stvarne isplate i isplate u novcu“ u kojoj su navedeni stvarni iznosi glavnice utvrđeni vještačenjem, a koji su 50%-60% niži od iznosa navedenih u ugovorima o zajmu, dok kod reprogramiranih ugovora temeljem preuzetih nekretnina (reprogramirani RE i REL ugovori) u većini slučajeva nisu isplaćeni

-u kolonama 16 „preračun mjesečne stope“ i 17 „preračun godišnje stope“ u kojima je naveden iznos mjesečne i godišnje efektivne kamatne stope, a koje su značajno više od kamatnih stopa navedenih u ugovora o zajmovima i kreću se u rasponu od 0,1%-25% mjesečno što iznosi 12%-300%, a prosječno 12% mjesečno odnosno 144% godišnje dok se kamatne stope navedene u ugovorima o zajmu kreću od 0,4%-44% godišnje, a prosječno 6,02% godišnje

-u kolonama 18-21 „otplatni plan uz kamatnu stopu iz ugovora o zajmu“ u kojima je naveden otplatni plan utvrđen vještačenjem temeljem stvarnih elemenata ugovora o zajmovima

-u kolonama 39 „vrsta instrumenata osiguranja“ i 40 „opis instrumenata osiguranja“ u kojima u navedeni instrumenti osiguranja pojedinih zajmova odobrenih pojedinim osobama.

33.

Analizom uplata i isplata po svim ugovorima po zajmovima za svaku pojedinu osobu te sučeljavanjem stvarnih otplatnih planova izračunatih temeljem stvarno isplaćenog iznosa glavnice utvrđenog vještačenjem sa podacima sa stvarnim uplatama i isplatama dostupnih u Bazi izrađen je stvarni obračun plaćanja za svaku pojedinu osobu, kako je naznačeno u kolonama 22-30 „Obračun plaćanja“, te je utvrđeno da u gotovo svim slučajevima postoji preplata duga, a u slučajevima gdje postoji otvoreni iznos duga, isti je značajno niži od iznosa duga koji proizlazi iz zajmodavčevog načina obračuna duga temeljem podataka iz Baze.

34.

Gotovo u svim slučajevima je otuđivanjem nekretnina i automobila i nepriznavanjem stvarne procijenjene vrijednosti instrumenata osiguranja pojedinim osobama nanesena materijalna šteta u iznosu koji odgovara zbroju iznosa preplaćenog duga i iznosa nepriznate vrijednosti otuđenog instrumenta osiguranja, umanjeno za neotplaćeni iznos glavnice i pripadajućih kamata, prema stanju potraživanja na kraju svibnja 2012. što predstavlja najmanji iznos materijalne štete koja je nanesena pojedinim osobama.

35.

Analizom načina naplate i dostupnih informacija o instrumentima osiguranja izrađen je pregled instrumenata osiguranja koji su preuzeti u zamjenu za nenaplaćena potraživanja s naznakom preostale vrijednosti instrumenata osiguranja koju je zajmodavac zadržao po naplati nenaplaćenog potraživanja, kako je to naznačeno u kolonama 31-33 „izračun preostale vrijednosti instrumenata osiguranja“ te je utvrđeno da je stvarna procijenjena vrijednost instrumenata osiguranja najmanje jednaka iznosu koji je naveden kao najviši iznos visine zajma u ugovorima o zajmovima. Stoga i iznos preostale vrijednosti instrumenata osiguranja koji je zajmodavac zadržao po naplati nenaplaćenog potraživanja najmanje jednak iznosu koji je naveden u koloni 33 „razlika priznate i stvarne vrijednosti“.

36.

Analizom podataka o investitorima s kojima su sklapani ugovori o zajmovima vještak nije bio u mogućnosti pouzdano utvrditi izvore financiranja u novcu po pojedinom investitoru, budući da podaci o isplati zajmova uključuju i podatke o bezgotovinskim isplatama. Kako gotovo u svim slučajevima investitori nisu bili prisutni kod ugovaranja zajmova niti su predavali novac pojedinim osobama, a tijekom trajanja ugovora o zajmovima investitori su često mijenjani tako vještak nije bio u mogućnosti pouzdano utvrditi da li izvori financiranja stvarno potječu od navedenih investitora.

37.

Stoga vještak zaključno navodi da je AU sklopila više Ugovora o zajmu na ukupan iznos glavnice od 549.683,16 kn, da joj je isplaćeno samo 56.500,00 kn. AU je za stvarno pozajmljenih 56.500,00 kn podmirila u novcu i otuđenom imovinom ukupno iznos od 369.487,00 kn pri čemu je oštećena za iznos od 276.877,50 kn.

38.

Vještak MU iz Ručević vještačenja d.o.o. je saslušan i kao svjedok na ročištu od 16.10.2019.g. te je sudu pojasnio sve ono što je našao i utvrdio i u predmetu vještačenja, te je u tom nalazu i mišljenju na temelju elektroničke baze podataka koja mu je dostavljena od strane Državnog odvjetništva kao i temeljem papirnatih Ugovora utvrdio modus operandi, a koji je bio da su davani Ugovori o zajmovima, da su ti Ugovori o zajmu zatvarani te da su nastajali novi prolongati te nove obveze te su time nastajale nove obveze koje su naravno bile veće u odnosu na prethodnu.

39.

Vještak MU saslušan kao svjedok pokazao je na samom ročištu na listu 311 spisa da je tužena dana 03.12.2010.g. uplatila tužitelju svotu od 189.656,00 kn, a što u cijelosti odgovara podacima s potvrde o prijevremenoj otplati Ugovora o zajmu (list 59 spisa) i svjedok je ukazao da su se sve obveze tužene vodile pod internom oznakom REL 50325-1. Ova interna oznaka se odnosila na tuženicu u svim njezinim kreditnim obvezama pa je tako vještak naveo da se pod oznakom REL 50325-1 vidi da je tuženica dana 03.12.2010.g. zatvorila zajam 09C/PN0716 (podaci list 311 spisa), te se ova oznaka REL 50325-1 ponovno vidi na listu 318 spisa i ta interna oznaka sada predstavlja novo zaduženje tuženice ali sada u iznosu od 200.000,00 kn sa brojem rata 239 i visinom anuiteta od 1.150,00 kn. Dakle iz ovih povezanih podataka, a sve pod oznakom REL 50325-1 se vidi da je bilo neprestano zatvaranje i otvaranje novih kreditnih obveza, a dužnik po svim tim kreditnim obvezama je stalno bila ovdje tuženica. Tuženica je pri tome bila uvijek vođena sa istim imenom i prezimenom i istim brojem, broj 273 jer se ona vodila kao dužnik broj 273, a bez obzira na to tko je bio davatelj zajma po tim Ugovorima.

40.

U svezi stvarnog iznosa za koji je tuženica oštećena svjedok je kao i u svom nalazu i mišljenju sa sigurnošću potvrdio i objasnio da je tuženica od strane tužitelja oštećena za iznos od 276.877,50 kn, a to stoga jer je ona kod svih tih davatelja zajmova bila navedena kao dužnik broj 273, a njezina obveza se vodila kao obveza REL 50325-1.

41.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka MU jer je on vrlo detaljno objasnio sudu cijeli mehanizam lihvarskih Ugovora koji su različiti davatelji zajmova i tužitelj FUS primijenili prema tuženoj kako bi je zadužili preko svake mjere i oteli joj sve što ima od imovine, a za stvaran dug koji je bio cca. 100.000,00 kn i koji svaki dužnik u RH s prosječnim primanjima može otplatiti u 199 rata koliko je rata imao ovaj predmetni Ugovor o zajmu broj: 09C/PN0716 jer bi rata za njezino stvarno zaduženje od cca. 100.000,00 kn iznosila cca. 500,00 kn mjesečno.

42.

Nerazmjer u davanjima postoji jer je u trenutku vraćanja AU bila dužna vratiti iznos od 189.656,00 kn što u eurima iznosi 25.171,67 € , a u stvarnosti je na taj isti dan na ime glavnice i redovnih kamata bila dužna 24.086,75 €. Da bi vratila dug po ugovoru o zajmu u iznosu kojega je odredio tužitelj u svoti od 25.171,67 €, morala je sklopiti Ugovor o kupoprodaji sa Kaligrafijom d.o.o. za iznos od 200.000,00 kn i istodobno je i zadužena za dug od 200.000,00 kn kako je to utvrđeno u nalazu i mišljenu vještaka Ručević vještačenja d.o.o. koje vještačenje je izrađeno za potrebe predmeta USKOK-a. Taj Ugovor o kupoprodaji sa Kaligrafijom d.o.o. za iznos od 200.000,00 kn je pravomoćno utvrđen ništetnim presudom Općinskog suda u Zagrebu pod brojem: P-1878/11 od 20.06.2013.g.

43.

Iz navedenog je evidentno da je AU sklopila više Ugovora o zajmu na ukupan iznos glavnice od 549.683,16 kn, da joj je isplaćeno samo 56.500,00 kn, a da je pri tome AU je za stvarno pozajmljenih 56.500,00 kn podmirila u novcu i otuđenom imovinom ukupno iznos od 369.487,00 kn pri čemu je oštećena za iznos od 276.877,50 kn.

44.

Nadalje ovaj sud svakako na temelju iskaza vještaka i njegovog nalaza i mišljenja za predmet USKOK-a K- US 139/12, a koji nalaz bez obzira što je sačinjen za potrebe drugog predmeta nije bez važnosti, već ga je ovaj sud dužan ocijeniti kao svaki drugi dokaz sa sigurnošću utvrđuje da su tužitelj, a i drugi zajmodavci u ugovoru naveli kamatu (konkretno u ovom ugovoru 6,54% godišnje), a interno su mjesečne obveze svojih dužnika obračunavali po kamatnoj stopi koja je iznosila do 300% mjesečno, a prosječno 144% godišnje.

45.

U takvoj situaciji jasno je da rate zajma postanu neotplative. Pri tome i IUS dana 03.12.2010. sklapa izvansudsku nagodbu su tuženicom- protutužiteljicom, utvrđuje koliko iznosi njegova tražbina i odjednom nastaju neke zatezne kamate u svoti od 22.376,00 kn (bez ikakvog traga od kada su računate i po kojoj stopi), tužiteljici se kao njezina obveza utvrđuju troškovi ovrhe i odvjetnika u svoti od 4.950,00 kn (nema dokaza o kojoj ovrsi je riječ, niti je navedeno na što se odnosi odvjetnički trošak), potom se navode troškovi opomena i uručenja opomena u svoti od 2.500,00 kn (koje troškove je zabranjeno naplaćivati u RH još od 2003. godine kada je donesen Zakon o zaštiti potrošača i nema dokaza da je IUS ikada nastao trošak neke opomene, a kamoli da je taj trošak platio.

46.

Dakle iz te nagodbe je vidljivo da je dug po kreditu na dan 03.12.2010., pored redovnih anuiteta narastao za neopravdanih 29.826,00 kn.

47.

Naime mjesečne rate su iznosile 199,00€ počevši od 16.08.2010. Od 16.08.2010 da 03.12.2010. tuženica je na ime rata trebala uplatiti 1.499,37 kn x15 mjeseci što daje svotu od 22.490,55 kn, a prema sadržaju nagodbe je platila 17.070,00 kn što znači da je da dana 03.12.2010 platila manje i to u svoti od 5.420,55 kn. obzirom da je cijeli ugovor trajao 15 mjeseci jasno je da je do zatezne kamate od 22.376,00 kn na iznos od 5.420,55 kn kako si to IUS računa moglo doći samo ako je ta zatezna kamata 300% dnevno. Ne treba ni spominjati da zatezna kamata nije niti ugovorena.

48.

To istog dana 03.12.2010. kada je IUS utvrdio da mu je tužena dužna 189.656,00 kn u tom istom uredu tužena svoju nekretninu čija vrijednost nije objektivno utvrđena prodaje Kaligrafiji d.o.o za iznos od 200.00,00 kn.

49.

Kaligrafija d.o.o. je jedno,u nizu trgovačkih društava za sklapanje ugovora pod lihvarskim uvjetima gdje jedna ugovorna strana ugovara za sebe korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je za drugoga dao ili učinio, a što je jasno vidljivo iz sadržaja USKOKOV-e optužnice (izvadak iz optužnice koji se odnosi samo na AU list 42-51 spisa).

50.

U ovom predmetu je potrebno utvrditi na temelju navodnih nespornih potpisa tužitelja koji se nalaze na listovima 105, 124 i 158, je li ista osoba čiji se potpisi nalaze na navedenim listovima potpisao potvrdu o prijevremeno otplaćenom dugu, te je potrebno usporediti potpise na listovima 59, 105, 124 i 158 spisa.

51.

U svom nalazu i mišljenju vještak grafolog profesorica UU je analizirali sporni materijal i nesporne materijale za koje je navedeno po tužitelju da su nesporni potpisi, no isti su svi u preslici i ne postoje originalni potpisi niti je doista sud mogao provjeriti koji bi potpis bio originalan, a niti je sud u tijeku cijelog ovog postupka mogao na bilo koji način utvrditi identitet tužitelja, pa niti to da li taj čovjek doista postoji i živi u [adresa]. Vještakinja je dakle pregledala „sporne“ materijale na listu 59 spisa, potom „nesporne“ materijale na listu 105, 124, 158, na listu 52-55 spisa, na listu 64-65 spisa, na listu 92 spisa, na listu 178- 181 spisa itd. Vještačenje potpisa izvršeno je primjenom suvremene grafičke metode vještačenja rukopisa koja se temelji na proučavanju općih i posebnih karakteristika rukopisa, te komparaciji utvrđenih elemenata rukopisa u spornom u odnosu na nesporni materijal. Najprije je izvršena detaljna analiza spornog potpisa, zatim nespornih potpisa, te na kraju međusobna komparacija utvrđenih relevantnih karakteristika.

52.

Analiza spornog materijala:

53.

Sporni potpis u rubrici primatelj: na fotokopiji "potvrde" (prijevremenom) otplaćenom dugu izdane u Zagrebu, 03.12.2010. ispisan je sitnijim vezanim rukopisom u vidu grafičke varijacije koja bi mogla predstavljati inicijalni grafem imena B, a valoviti izduženi završni potez mogao bi se tumačiti kao zamjena za skupinu grafema R-Y-A-N.

54.

Analizirajući nesporni materijal vještakinja je utvrdila da je nesporni potpis IUS ispisan u vidu reduciranog imena IUS s završnim silaznim potezom lučne baze, te grafičkih varijacija koje vrlo vjerojatno predstavljaju inicijalni grafem imena "A" (" FUS") i inicijalni grafem prezimena "C" (" IUS").

55.

Detaljnom analizom po sudu određenom komparativnom materijalu utvrđeno je da potpis koji prileži na listu 65 spisa (potpis o izvansudskoj nagodbi od 03.12.2010.), pripada skupini jednostavnijih parafnih potpisa te po općem grafičkom izgledu ne nalikuje potpisima koji prileži na listovima 8, 55,181, 229, 235 i 242. Potpisi na listu 8, 55, 181, 229, 235, 242 i 248 ispisani su u vidu reduciranog imena " IUS", te grafičke varijacije K bi mogle predstavljati inicijalne grafeme (i ili – ne može se sa sigurnošću utvrditi) "A" "C".

56.

Usporedbom potpisa koji prileže na listovima 105, 124 i 158 spisa sa potpisima na listovima 8,55, 181, 229, 235, 242, 248 utvrđeno je da kod svih analiziranih potpisa reducirano ime "Bryan" završava sa silaznim završnim potpisom te da završni grafičko varijaciju koje bi mogle predstavljati inicijalne grafeme, A i C pa proizlazi zaključak da su vjerojatno ispisani rukom jednog (istog skriptora), osim potpisa koji se nalazi na listu 65 spisa.

57.

Usporedbom spornog potpisa sa "svim dostavljenim nespornim potpisima" utvrđene su konstantne razlike na slici označene plavim strelicama u činjenici što potpis u rubrici "primatelj" na fotokopiji "potvrde" o prijevremenom otplaćenom dugu izdane u Zagrebu 03.12.2010. ne sadrže završni silazni potez kao ni grafičku varijaciju koja predstavlja inicijalne grafeme (i-ili) imena i prezimena "A" i "C". Vještakinja ne može sa sigurnošću i decidirano dati svoj nalaz i mišljenje zato jer je vještačila fotokopije.

58.

Stoga u svom zaključnom mišljenju vještakinja navodi da skriptor spornog potpisa koji se nalazi u rubrici "Primatelj" na fotokopiji "potvrde" o (prijevremenom) otplaćenom dugu izdane u Zagrebu 03.12.2010. vjerojatno nije osoba koja je ispisala potpise koje se nalaze na listovima 105,124, 158, 8, 55, 181, 229, 235, 242 i 248 (IUS).

59.

Na nalaz i mišljenje vještaka grafologa niti jedna od stranaka nije imala primjedaba pa ga je sud prihvatio jer je dan stručno i nepristrano, na temelju analize potpisa u spisu koji se nalaze u preslici i za koje je tužitelj tvrdio da su nesporni potpisi i usporedbom nespornih potpisa sa potvrdom o prijevremenoj otplati duga (na listu 59 spisa).

60.

Nadalje, sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnim sudskim vještakinjama Centru za financijska vještačenja prema prijedlogu tužiteljice i zadaća vještačenja je bilo utvrditi temeljem pregleda cjelokupne dokumentacije u ovom spisu koliko iznosi tužiteljeva tražbina temeljem Ugovora o zajmu od 16.07.2009. (list 5-8 i list 178-181 spisa), imajući u vidu da glavnica zajma iznosi 24.130,14 €, da godišnja kamatna stopa iznosi 6,54%, te činjenicu da je tužena izvršila dio uplata po kreditu prema podacima o uplatama koji se nalaze na listovima 14-15 spisa) i koja je izdana po tuženiku.

61.

Vještakinje su trebale utvrditi koliko je po tom Ugovoru o zajmu iznosila tražbina tužitelja do dana 03.12.2010. imajući u vidu Potvrdu o prijevremenom otplaćenom dugu koji se nalazi na listu 59 spisa. Konačno vještakinje su trebale dati nalaz u dvije inačice i to koliko iznosi tražbina tužitelja temeljem Ugovora o zajmu ukoliko se od te tražbine odbije uplaćeni iznos od 189.656,00 kn od dana 03.12.2010. odnosno koliko iznosi tražbina tužitelja temeljem Ugovora o zajmu bez odbijanja uplaćenog iznosa od dana 03.12.2010.

62.

U svom nalazu i mišljenju vještakinje navode da se u čl. 2. Ugovora o zajmu navodi da se ugovoreni iznos zajma vraća u 199 mjesečnih rata, svaka rata u iznosu od 199,00 €. Prva rata dospijeva na naplatu dana 16.08.2009., a ostalih 198 rata po 199,00 € dospijeva na naplatu svakog 16-tog u mjesecu, tako da zadnja rata dospijeva na naplatu 16.02.2026. Ugovorene mjesečne rate korisnik zajma je obvezan plaćati na tekući račun zajmodavca ili na žiro račun pravne osobe koju zajmodavac ovlasti za zaprimanje uplata u njegovo ime sukladno čl. 6. predmetnog Ugovora.

63.

U članku 3. Ugovora o zajmu se kao osiguranje vraćanja zajma sa svim dodatnim pravima iz Ugovora navodi zalog nekretnine u cijelosti suvlasnički dio upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U članku 12. Ugovora o zajmu se navodi da zajmodavac može odstupiti od Ugovora i zahtijevati od korisnika zajma trenutno vraćanje ukupnog zajma s kamatama, te realizirati sva dana osiguranja ako korisnik zajma kasni s plaćanjem bilo koje rate za više od 5 dana, ako je korisnik zajma dao lažne podatke o sebi.

64.

S obzirom da je u utuženom razdoblju službena valuta u Republici Hrvatskoj bila kuna, a na dan izrade nalaza i mišljenja je službena valuta euro, vještakinje su sve izračune informativno izvršili u valuti kune i preračunali je u euro primjenom odredbe čl. 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne Novine" 57/22 i 88/22), kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne Novine" 85/22) koji iznosi 7,53450 za 1,00 €.

65.

Vještakinje su izvršile izračun visine duga te su navele da se u spisu na listu 125 nalazi kopija dokumenta isplatnica broj 09C7PN0716 od dana 16.07.2009. na iznos od 176.900,00 kn s opisom isplata po Ugovoru 09C/PN0716 na kojoj nije razvidan isplatitelj. Nadalje na dnu isplatnice je nečitak potpis pod rubrikom: blagajnik i primatelj.

66.

Slijedom navedenog vještak iz navedenog dokumenta ne može utvrditi da je tužitelj isplatio iznos od 176.900,00 kn dana 16.07.2009. budući se ime tužitelja niti ne navodi na predmetnom dokumentu. Dodatno vještak ne može utvrditi tko je blagajnik, a tko primatelj sredstava budući su u navedenim rubrikama samo nečitki potpisi. U spisu ne prileži promet po tekućem računu tužitelja ili žiro računu pravne osobe ovlaštene za zaprimanje uplata iz koje bi se moglo utvrditi da li je bilo plaćanja po predmetnom Ugovoru i u kojem iznosu, a uzevši u obzir da se u čl. 6. Ugovora navodi da je korisnik zajma obvezan ugovorene mjesečne rate uplaćivati na tekući račun zajmodavca ili na žiro račun pravne osobe koju zajmodavac ovlasti za zapirmanje uplata u njegovo ime.

67.

Također u spisu predmeta ne prileži dokumentacija iz koje bi proizlazilo da je zajmodavac odredio i ovlastio pravnu osobu koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svojoj blagajni ili žiro-računu sukladno čl. 6. predmetnog Ugovora.

68.

Nadalje u spisu prileži ispis tablice (listovi 14 i 15 spisa), a koje tužitelj naziva Izvadak iz otvorenih stavki, a koji dokument ne sadrži datum sastavljanja, niti je ovjeren od strane tužitelja ili tuženika.

69.

Uvidom u dostavljeni dokument je razvidno da isti navodi da se ugovoreni iznos zajma vraća u 199 mjesečnih rata, a svaka rata u iznosu od 1.459,00 kn, dok je Ugovorom o zajmu ugovorena otplata u 199 jednakih mjesečnih rata koje dospijevaju svakog 16-tog dana u mjesecu u iznosu od 199,00 €. Stoga vještak ne može potvrditi da bi se dokument na listu 14 i 15 spisa, a koji tužitelj naziva Izvadak iz otvorenih stavaka odnosio na predmetni Ugovor o zajmu broj 09C/PN0716.

70.

Slijedom navedenog vještak je za potrebe nalaza i mišljenja dana 28. studenog 2022. zatražio od punomoćnika tužitelja dostavu bankovnih izvoda po računu tužitelja kao zajmodavca, kao i eventualnu drugu dokumentaciju kako bi mogao utvrditi kada i u kojem iznosu isplaćena glavnica zajma odnosno da li su tužena kao korisnik zajma i ili TU kao jamac izvršavali uplate prema ugovorenoj dinamici povrata kredita prema zajmodavcu. Dana 05.12.2022. punomoćnik tužitelja je na traženje vještaka za dostavom dodatne dokumentacije naveo kako predlaže izvršiti zadatak vještačenja uvažavajući dokumentaciju koja prileži spisu.

71.

Također vještak je od punomoćnika tužitelja zatražio dostavu dokumentacije potrebne za izradu nalaza i mišljenja i to između ostalog bankovnih izvoda sa računa iz kojih bi bile razvidne uplate u svrhu povrata zajma, odnosno eventualno drugu dokumentaciju vezanu za odnos tužitelja i tuženika. Punomoćnik tužitelja je vještaka putem elektroničke pošte obavijestio kako se u konkretnom slučaju radilo o isplati zajma u gotovini te da stoga tužitelj ne raspolaže zatraženom dokumentacijom. Nadalje punomoćnik tužitelja navodi kako je zadatak vještaka u konkretnom predmetu određen temeljem rješenja suda od 27.12.2023. iz kojeg proizlazi da se vještačenje ima izvršiti temeljem dokumentacije koja prileži spisu na listu 5-8, 178, 181, 14-15 i 59, te uzimajući u obzir navedeno tužitelj smatra kako zatražena dokumentacija nije niti potrebna za izradu financijskog nalaza i mišljenja.

72.

Slijedom navedenog, a pod pretpostavkom da je tuženik izvršio uplate, kako tužitelj navodi u svom dokumentu koji naziva Izvadak iz otvorenih stavki (list 14-15 spisa), u nastavku je vještak dao izračun duga tuženika.

73.

Prilikom izračuna vještak je uzeo u obzir odredbe Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanih sredstvima ("Narodne Novine" 47/20), Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti te temeljem odluke o produženju roka trajanja posebnih okolnosti ("Narodne Novine" 83/20).

74.

Iz dokumenta kojeg tužitelj naziva izvadak iz otvorenih stavki (list 14-15 spisa), razvidno je da po Ugovoru o zajmu broj: 09C/PN0716 od dospijeća pete rate dana 16.12.2009. postoji kašnjenje u plaćanju dospjele rate duže od 5 dana, te je sukladno čl. 12. Ugovora korisnik kredita u ovom predmetu tuženik bio dužan vratiti ukupan zajam dana 21.12.2009.

75.

Stoga vještak nakon provedenih izračuna utvrđuje da ukupno dugovanje po kreditnom odnosu na dan 03.12.2010. iznosi 24.794,33 € od kojeg iznosa se na obračunate zakonske zatezne kamate na dospjelu glavnicu odnosni iznos od 707,58 € na iznos redovnih dospjelih kamata iznos od 95,59 €, te na dospjelu neotplaćenu glavnicu iznos od 23.994,16 €.

76.

Ukoliko bi se uzela u obzir da na listu 59 spisa postoji kopija dokumenta Potvrda o (prijevremenom) otplaćenom dugu od dana 03.12.2010. tada pod pretpostavkom da je tuženik izvršio uplatu kako se to navodi u dokumentu, tada dugovanje tuženice prema tužitelju po kreditnom odnosu iznosi 0,00 €. Vještak je na listu 7 svog nalaza i mišljenja (list 478 spisa), sačinio Tabelu 2 i naveo da temeljem iskazanog u Tabeli 2 proizlazi da je iznos uplate koji se navodi u dokumentu Potvrda o (prijevremenom) otplaćenom dugu (list 59 spisa), za 766,81 € veći od utvrđenog ukupnog dugovanja po kreditnom odnosu na dan 03.12.2010. Razlikom iznosa od 766,81 € su moguće podmireni troškovi nastali iz kreditnog odnosa.

77.

Stoga u zaključnom mišljenju na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije vještak navodi da se temeljem dostupne dokumentacije ne može utvrditi da je tužitelj po Ugovoru o zajmu broj 09C/PN0716 isplatio iznos od 24.130,14 € u kunskoj protuvrijednosti 176.900,00 kn i ne može se utvrditi iznos provedenih uplata po predmetnom Ugovoru kao niti visina potraživanja tužitelja. Pod pretpostavkom da sud zauzme stav da su uplate iskazane u dokumentu koju tužitelj naziva izvadak iz otvorenih stavki koje je tužena izvršila po predmetnom kreditu iznos tražbine tužitelja temeljem Ugovora o zajmu na dan 03.02.2010. po osnovu dospjele glavnice iznosi 23.994,16 €, dospjelih redovnih kamata iznosi 92,59 €, obračunatih zakonskih zateznih kamata na dospjelu glavnicu iznosi 707,58 € što čini ukupnu tražbinu tužitelja u iznosu od 24.794,33 €.

78.

Pod pretpostavkom da je tuženik izvršio dana 03.12.2010. uplatu u iznosu kako se navodi u dokumentu Potvrda o (prijevremenom) otplaćenom dugu od dana 03.12.2010. ukupna tražbina tužitelja temeljem Ugovora o zajmu na dan 03.12.2010. iznosila bi 0,00 €.

79.

Na nalaz i mišljenje financijskog vještaka tuženica nije stavila primjedbe, te je navela da se nedvojbeno radi o lihvarenju u kojem je sudjelovao tužitelj, a koji zbog nedostupnosti tijelima progona nije obuhvaćen kaznenom presudom hrvatskog suda. Bitna činjenica u ovoj pravnoj stvari na koju ukazuje vještak jest da isprave na kojima tužitelj temelji svoje potraživanje nisu vjerodostojne isprave, niti je tekući, odnosno žiro račun tužitelja bio odobravan nakon uplate tuženice. 80.

Potpuno ispravno zaključuje vještak da potvrda o prijevremenoj otplati zajma koje su parnične stranke potpisale upućuje na to da ne postoji potraživanje tužitelja.

81.

Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je naveo da nema primjedaba na matematički izračun visine potraživanja prema kojem ukupno potraživanje tužitelja na dan 31.12.2010. iznosi 24.794,33 €. U odnosu na sam izrađeni nalaz i mišljenje osporava sve druge navode vještaka i tužitelj tvrdi da vještak ulazi u ocjenu vjerodostojnosti priležeće dokumentacije.

82.

Nadalje tužitelj tvrdi da je tužena zaprimila ugovoreni iznos kako se to navodi u čl. 1. Ugovora o zajmu jer tu isplatu potvrđuje isplatnica. U odnosu na navod vještaka da ne može utvrditi da je tužitelj isplatio ugovoreni iznos s obzirom da spisu ne prileži promet po računu tužitelja iz kojeg bi bilo vidljivo provedeno plaćanje, tužitelj ovim ističe kako je predmetni zajam, zajam između fizičkih osoba te u vrijeme sklapanja istog nije postojala obveza isplate putem bankovnog računa već je isplata vršena u gotovini. Okolnost što je isplata izvršena u gotovini, a ne putem bankovnog računa, ne može rezultirati zaključkom da isplata nije izvršena.

83.

Stoga tužitelj predlaže da sud odredi novo financijsko vještačenje koje vještačenje ima provesti DARFIN d.o.o.

84.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Centra za financijska vještačenja d.o.o. jer je dan stručno i nepristrano temeljem pregleda cjelokupne dokumentacije u spisu, te je zatražena od tužitelja i dodatna dokumentacija koju tužitelj nema i ne raspolaže.

85.

Sud je odbio izvođenje dokaza novim financijskim vještačenjem po vještaku DARFIN d.o.o. kako to tužitelj predlaže iz razloga što tužitelj nije nalaz i mišljenje vještaka uspio učiniti upitnim osim što tužitelj navodi da se vještak upuštao u pravne ocjene, a što vještak svakako nije učinio.

86.

Stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Centra za financijska vještačenja d.o.o., a odbio tuženikov dokazni prijedlog da se izvede dokaz novim financijskim vještačenjem.

87.

Temeljem nalaza i mišljenja vještaka kojega ovaj sud u cijelosti prihvaća proizlazi da se ne može utvrditi da je tužitelj isplatio iznos od 176.900,00 kn dana 16.07.2009. budući se ime tužitelja niti ne navodi na predmetnom dokumentu. Dodatno ne može se niti utvrditi tko je blagajnik, a tko primatelj sredstava, budući su u navedenim rubrikama samo nečitki potpisi.

88.

Uvidom u isplatnicu koja prileži na listu 125 spisa doista je razvidno da se iz isplatnice ne može utvrditi kome je isplata izvršena jer nečitak potpis pod rubrikom primatelj ne svjedoči da je netko primio novac.

89.

Također u spisu ne prileži promet po tekućem računu tužitelja ili žiro računu pravne osobe ovlaštene za zaprimanje uplata po kome bi se moglo utvrditi da je bilo ikakvog plaćanja, a isto tako u spisu nema niti dokumentacije iz koje bi proizlazilo da je zajmodavac koji živi u [adresa] odredio i ovlastio pravnu osobu koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svojoj blagajni ili žiro računu sukladno čl. 6. Ugovora o zajmu jer je jasno navedeno da je tužena trebala plaćati dospjele mjesečne anuitete na tekući račun zajmodavca ili na žiro račun pravne osobe.

90.

Isto tako sud prihvaća utvrđenje vještaka da tablice na listu 14 i 15 spisa, a koje tužitelj naziva Izvadak iz otvorenih stavki ne sadrži u sebi niti podatke o datumu sastavljanja, niti je ovjeren od strane tužitelja, niti tuženika.

91.

Stoga sud nalazi da je vještak sasvim opravdano od tužitelja tražio dostavu dodatne dokumentacije na okolnost isplate ili na okolnost dokaza što je primio, kako je primio od tuženice AU kada već tvrdi da je određene iznose kredita primio.

92.

Uvidom u potvrdu o prijevremenom otplaćenom dugu koji prileži na listu 59 spisa, proizlazi da primatelj koji se potpisao IUS nije osoba čiji potpisi se nalaze na drugim dokumentima u ovom spisu, pa se doista ne može sa sigurnošću utvrditi tko je stavio svoj potpis u potvrdi o primitku iznosa od 189.656,00 kn u cijelosti.

93.

Na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužitelj uopće nije dokazao da bi tuženici isplatio iznos od 176.900,00 kn, ali isto tako s obzirom da potvrdu o (prijevremenom) otplaćenom dugu nije potpisao osoba IUS uz tvrdnju koji su njegovi navodno nesporni potpisi, ne može se zaključiti niti da bi AU vratila neki iznos tužitelju.

94.

Međutim kao ključno valja navesti da pod pretpostavkom da tuženica nije vratila dug u iznosu od 189.656,00 kn odnosno 24.794,33 €, tada bi teoretski postojao njezin dug prema tužitelju IUS, da istodobno ne postoji izvansudska nagodba od 03.12.2010. (list 64-65 spisa), gdje su IUS i AU temeljem izvansudske nagodbe ustanovili da joj je s osnova Ugovora o zajmu isplaćen iznos od 176.900,00 kn, a da njezin ukupni dug iznosi 189.656,00 kn i da taj iznos treba podmiriti najkasnije u roku od 7 dana od sklapanja izvansudske nagodbe. U svrhu isplate duga od 189.656,00 kn temeljem nagodbe od 03.12.2010. tog istog dana u tom istom uredu AU prodaje svoju kuću za iznos od 200.000,00 kn, sada Kaligrafiji d.o.o. a u čl. 2. Ugovora o kupoprodaji se navodi da se cijena za njezinu nekretninu od 200.000,00 kn ugovara na temelju činjenica između prodavatelja i kupca utvrđenih u izvansudskoj nagodbi od 03.12.2010.

95.

Stoga je evidentno da se ne može utvrditi da bi IUS išta na ime Ugovora o zajmu dao AU, ali se isto tako i sa sigurnošću može utvrditi da je tuženica AU sporazumno utvrđen dug u svoti od 189.656,00 kn podmirila prodajom svoje kuće ( koja evidentno vrijedi više) za iznos od cca. 26.500,00 € koliko je iznosila tražbina tužitelja IUS na način da je sklopljen Kupoprodajni ugovor od istog dana 03.12.2010. kada je i sklopljena izvansudska nagodba (sve na listovima 64-68 spisa). Time je više nego jasno da se Kaligrafija d.o.o., na temelju nagodbe IUS za stvarno dani iznos zajma od 56.500,00 kn što je preračunato po fiksnom tečaju 7.500,00 € domogla tuženicine kuće u [adresa].

96.

Tog istog dana kada je tuženica AU tužitelju u cijelosti vratila dugovanje za koji su sporazumno utvrdili koliko je ona dužna IUS tuženica je tog istog dana 03.12.2010. postala podstanar u vlastitoj nekretnini i ugovorila da će pored toga što je tu nekretninu prodala u bescjenje za 200.000,00 kn, odnosno za 26.500,00 €, pored toga što je podmirila u cijelosti dug po Ugovoru zajmu još se obvezala i plaćati mjesečni najam u iznosu od 1.150,00 kn, a ta mjesečna najamnina je ugovorena samo za određeno vrijeme od 239 mjeseci počevši od 03.12.2010. uz naknadu za najam u iznosu od 1.150,00 kn mjesečno (a sve na listovima 69-71 spisa).

97.

Time je sud utvrdio da postoji evidentan nerazmjer između davanja stranaka jer je tuženica od tužitelja dobila iznos od 56.500,00 kn, a za taj dobiveni iznos je tuženica tužitelju vratila 369.487,00 kn, što znači da mu je dala 6,5 puta veći iznos od primljenog. Takav ugovor o zajmu je suprotan odredbama čl. 4., čl .6., čl. 7., čl. 8., ZOO-a jer krši sva osnovna načela obveznih odnosa, pa je slijedom toga protivan moralu i kao takav ništetan kako to propisuje odredba čl. 322. ZOO-a.

98.

Stoga je protutužbeni zahtjev tuženice prihvaćen te je utvrđeno da je ništetan Ugovor o zajmu.

99.

Pravne posljedice ništetnosti su propisane u odredbi čl. 323. ZOO-a koja odredba propisuje da je u slučaju ništetnosti Ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva Ugovora, a ako to nije moguće ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke ako Zakon što drugo ne određuje.

100.

Stoga kako je dobrovoljno založno pravo dio ništetnog Ugovora o kreditu valjalo odrediti da će se po pravomoćnosti ove presude izvršiti upis brisanja prava zaloga koji je upisan rješenjem Zk. odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: Z-38795/09 na nekretnini tuženice i to na 2/3 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] V. u naravi kuća u [adresa], sagrađena na 83/657 dijela katastarske čestice broj: [katastarska čestica] upisano u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

101.

Tužitelj pri tome nije dokazao niti da je tuženici dao neki iznos novčanih sredstava, niti osnovanost, niti visinu svoje tražbine, slijedom čega je njegov tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan.

102.

Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.

103.

Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500 bodova, troška sastava protutužbe u iznosu od 500 bodova, trošak zastupanja na 6 ročišta (16.10.2017., 10.10.2018., 08.04.2019., 16.10.2019., 03.05.2023., 11.02.2025.), svako po 500 bodova i troška sastava 2 podneska (18.11.2016., 07.01.2019.), svako po 50 bodova i troška sastava 3 podneska (14.04.2023., 23.11.2023. i 10.07.2024.), svako po 500 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, 8/3 , 9/1 i Tbr 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.

104.

Zbrojeno parnični trošak tuženice iznosi 5600 bodova / 11.200,00 €.

105.

Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 2.800,00 €, trošak plaćenog predujma za grafološko vještačenje u iznosu od 500,00 € i troška financijskog vještačenja u iznosu od 500,00 €, čime je tuženiku sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 15.000,00 €.

106.

Sud je tuženiku dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

107.

Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. do III. izreke i u rješenju.

U Zagrebu, dana 28. travnja 2025. godine

Sutkinja:

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tužene