REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-669/2024-16

[adresa] F 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice FŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Borna Tafra, odvjetnik u Povezanom odvjetničkom uredu K Tafra i Borna Tafra, u Zagrebu, Gundulićeva 23, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. KŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. SŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], i 3. DŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po opunomoćeniku Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, Prolaz M. K. Kozulić 1/III, radi građevinske dozvole, 28. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/23-02/513, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 1. veljače 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

III. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranim osobama nadoknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 EUR (slovima: dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/513, URBROJ: 531- 03-4-24-2 od 1. veljače 2024., povodom žalbe KŠ, SŠ i DŠ, poništena je građevinska dozvola Primorsko – goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u [adresa], KLASA: UP/I-361-03/18-06/77, URBROJ: 2170-03-02/5-23-53 od 17. srpnja 2023. Navedenom građevinskom dozvolom dozvoljava se tužiteljici kao investitoru rekonstrukcija i nadogradnja stambene zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake 340/17, ovjerenom po glavnom projektantu, ovlaštenom inženjeru građevinarstva ČŠ, ing.građ., broj ovlaštenja G 1084.

2. Tuženik je utemeljio svoju odluku na utvrđenju da za postojeću građevinu (koja se dokazuje uporabnom dozvolom) nije utvrđena građevna čestica, te da je stoga jedan od sastavnih dijelova glavnog projekta morao biti i geodetski projekt (koji zahtjev nije ispoštovan), kao i na okolnosti da je glavni projekt ovjerio glavni projektant ČŠ, ing.građ., broj ovlaštenja G 1099, dok je u građevinskoj dozvoli navedeno da je broj ovlaštenja imenovanog G 1084.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi i kasnijem tijeku spora ističe da za glavni projekt u ovom postupku nije bilo potrebno izrađivati i posebni geodetski projekt, te da je tuženik pogrešno primijenio odredbu čl. 70. Zakona o gradnji. Navodi da geodetski projekt predstavlja sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom građevinskom dozvolom se određuje formiranje (nove) građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. Ukazuje da se u konkretnom slučaju građevinska dozvola izdaje za rekonstrukciju i nadogradnju već postojeće stambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te istom nije određeno formiranje građevne čestice niti je za istu bilo potrebno prema posebnim propisima ishoditi lokacijsku dozvolu. Postojeća građevina se na temelju predmetne dozvole rekonstruira i nadograđuje, ali ne mijenja svoje tlocrtne gabarite, na čestici ne postoji slobodni dio dvorišta ili slobodni komad zemljišta, jer je cijela čestica pokrivena postojećom kućom, a sama katastarska čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je već usklađena sa stanjem u naravi i zemljišnoj knjizi. Poziva se na mišljenje tuženika objavljeno na internetskim stranicama, kao i čl. 6. i čl. 10. Pravilnika o geodetskom projektu. Ističe da se u konkretnom slučaju ne određuje formiranje građevne čestice niti je potrebno uskladiti stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi (jer je isto već napravljeno), pa stoga nije osnovan zaključak tuženika da bi geodetski projekt trebao biti sastavni dio građevinske dozvole za rekonstrukciju postojeće i već upisane građevine. U odnosu na navode tuženika kako je u građevinskoj dozvoli upisan krivi broj ovlaštenja projektanta, smatra da isto predstavlja omašku u pisanju, te ne može utjecati na zakonitost izdane građevinske dozvole. Zaključno, vezano uz navode zainteresiranih osoba, ističu da ishođenje novih posebnih uvjeta u slučaju izmjene dozvole ili glavnog projekta nije potrebno budući da izmjena glavnog projekta u ovom konkretnom slučaju nema nikakvog utjecaja na ishođene posebne uvjete priključenja.

4. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika, te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. Zainteresirane osobe KŠ, SŠ i DŠ, po čijoj je žalbi donijeto pobijano rješenje tuženika, u dostavljenom odgovoru na tužbu i kasnijem tijeku spora osporavaju osnovanost tužbenih navoda. Ističu da je tuženik pravilno utvrdio da u glavnom projektu nije navedeno da je njegov sastavni dio geodetski projekt, koji je investitor bio dužan sačiniti budući da za postojeću građevinu nije formirana građevna čestica, a uporabna dozvola ne može zamijeniti akt kojim se formira građevna čestica. Također navode da je tuženik pravilno utvrdio da je dvojben broj ovlaštenja glavnog projektanta budući da su navedeni različiti brojevi njegovog ovlaštenja u obrazloženju te građevinske dozvole. Nastavno ističu da su zainteresirane osobe u podnesenoj žalbi isticale i brojne druge razloge koje dovode do nezakonitosti građevinske dozvole. Ukazuju da su sve potvrde glavnog projekta izdane u 2018. godini, a da je glavni projekt ispravljen u siječnju 2023., pa je na temelju tog glavnog projekta izdana predmetna građevinska dozvola, iako javnopravna tijela nisu izdala potvrde na ovaj ispravljeni glavni projekt, već na neispravljeni projekt koji je sačinjen još 2017. Nastavno navode da se predmetni glavni projekt uopće nije izmijenio sukladno uputama sadržanim u prethodnom poništavajućem rješenju tuženika od 14. ožujka 2022., pa je i zbog navedenog bilo nužno poništiti i novu građevinsku dozvolu. Zaključno ističu da su u žalbi naveli i druge razloge zbog kojih je predmetnu građevinsku dozvolu valjalo poništiti, i to zbog nedostatka statičkog proračuna za objekt zainteresirane osobe KŠ, zbog toga što nije dokazano da je objekt za koji se traži nadogradnja i rekonstrukcija izgrađen prije 15. veljače 1968., te što bi se predmetnom nadogradnjom i rekonstrukcijom zadiralo u zid objekta zainteresirane osobe KŠ te bi taj nadograđeni i rekonstruirani objekt i zbog svoje visine ograničio zračnost i količinu svjetlosti njenog objekta. Predlažu da Sud odbije tužbeni zahtjev te da tužiteljicu obveže na naknadu troškova spora zainteresiranim osobama.

7. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 3. travnja 2025., u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice te opunomoćenika zainteresiranih osoba, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS), koji se zakon na predmetni upravni spor primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. tog Zakona, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je u smislu čl. 6. ZUS-a strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

8. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

9. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom tužiteljice podnesenim 30. travnja 2018., a poništena građevinska dozvola predstavlja treću po redu donesenu dozvolu, u (po drugi put) ponovljenom postupku, nakon što su prethodnim rješenjima tuženika od 18. studenog 2019. i 14. ožujka 2022. poništene građevinske dozvole od 4. travnja 2019. i od 8. ožujka 2021.

11. Donoseći pobijano rješenje, tuženik pravilno utvrđuje da je (i treća po redu) građevinska dozvola nezakonita, budući da glavni projekt ne sadrži geodetski projekt, a koji je sukladno čl. 70. Zakona o gradnji valjalo izraditi i koji je trebao biti sastavni dio te dozvole.

12. Sukladno čl. 70. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17), koji se zakon primjenjuje s obzirom na vrijeme pokretanja postupka, sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz projekte iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt (st. 1.). Geodetski projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i ovjerava na isti način te ima isti sadržaj i značenje kao i geodetski projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje (st. 2.). Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom (st. 3.). Geodetski projekt izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta (st. 4.). Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar (st. 5.).

13. Naime, iako se zahtjev tužiteljice nije odnosio na izgradnju nove građevine, već rekonstrukciju i nadogradnju postojeće, svojstvo "postojeće građevine" u smislu čl. 3. st. 1. t. 14. Zakona o gradnji u postupku je dokazivano Uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968., a koju citiraju i prvostupanjsko tijelo i tuženik. Međutim, navedenom dozvolom, koja se izdaje sukladno čl. 185. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17), ne utvrđuje se građevna čestica, niti ista sadrži geodetski projekt formiranja građevne čestice, već izreka iste u tom smislu sadrži samo navođenje imena katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je građevina izgrađena. Pojam "katastarske čestice" nije istovjetan pojmu "građevne čestice", budući da se katastarska čestica određuje sukladno katastarskim i geodetskim propisima, dok se građevna čestica određuje sukladno prostorno planskim odrednicama, te sukladno čl. 3. st. 1. t. 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji predstavlja u načelu jednu katastarsku česticu čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

14. Stoga se ne može smatrati da je samim time što je izdana uporabna dozvola za postojeću građevinu izgrađenu do 15. veljaču 1968. ujedno i određeno da katastarska čestica na kojoj je izgrađena ta zgrada predstavlja građevnu česticu, već je istu potrebno odrediti u postupku izdavanja građevinske dozvole za rekonstrukciju te zgrade, te u tu svrhu sačiniti geodetski projekt.

15. Budući da glavni projekt koji čini sastavni dio građevinske dozvole od 17. srpnja 2023. nesporno ne sadrži geodetski projekt, to je zakonito tuženik već iz navedenog razloga poništio predmetnu građevinsku dozvolu.

16. Međutim, osim navedenog razloga, zainteresirane osobe su u žalbi istaknule i brojne druge žalbene navode, a o kojima se tuženik nije očitovao. Stoga je potrebno da prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku iste razmotri, te ukoliko iste ne prihvati, to u obrazloženju (nove) građevinske dozvole detaljno obrazloži. Naime, zainteresirane osobe istaknule su, između ostalog, da glavni projekt nije usklađen s uputama ranijeg rješenja tuženika od 14. ožujka 2022., da predmetna zgrada zbog načina gradnje i materijala ne može biti predmet nadogradnje, da se potvrde glavnog projekta odnose na izvorni glavni projekt iz 2017., a ne izmijenjeni glavni projekt iz 2023., da glavni projekt nije usklađen s prostorno – planskom dokumentacijom, da se planiranim radovima zadire u zid objekta zainteresirane osobe KŠ etc. Navedeni prigovori od tuženika nisu razmotreni, pa je stoga isto dužno učiniti prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku.

17. Budući da je pobijanim rješenjem tuženika zakonito ocijenjeno da izdana građevinska dozvola nije zakonita iz razloga što ne sadrži geodetski projekt, to Sud nije imao razloga isto poništiti, pa je stoga na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci.

18. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Budući je tužiteljica izgubila u predmetnom upravnom sporu, to istoj ne pripada zatražena naknada troškova spora (t. II.), već je ista dužna nadoknaditi troškove zainteresiranim osobama, koje su u ovome sporu uspjele, te postavile zahtjev za naknadu troškova. Zainteresiranim osobama priznat je kao opravdan i nužan trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava odgovora na tužbu, te prilikom pristupa na ročište za raspravu održano 3. travnja 2025., za svaku radnju u iznosu od po 1.000,00 EUR, dakle u iznosu od 2.000,00 EUR (Tbr. 27.1. i Tbr. 27.2. u svezi Tbr. 52.2. Tarife), uvećano za pripadajući iznos PDV-a po stopi od 25% (500 EUR - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom iznosu od 2.500,00 EUR.

19. Stoga je riješeno kao u izreci.

U Rijeci 28. travnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Borni Tafri, odvjetniku u Povezanom odvjetničkom uredu Sanja Tafra i Borna Tafra, u Zagrebu, Gundulićeva 23

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

- opunomoćeniku zainteresiranih osoba Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci,

Prolaz M. K. Kozulić 1/III