REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-445/2022-25
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], te II. VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Ivici Ureku, odvjetniku u Zagrebu, te protustranke JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Klari Jandroković, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po posebnoj skrbnici FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom, dana 28. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Osobni odnosi između mlt. ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2016. u [adresa] s predlagateljima SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], odvijati će se svaki drugi tjedan, srijedom od 17,00 do 18,30 sati.
II. Nalaže se protustranci da naknadi predlagateljima trošak postupka u iznosu od 520,22 eura (petstodvadeseteuradvadesetdvacenta), u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu do pune visine zahtjeva od 647,72 eura.
Obrazloženje
1. U ovoj pravnoj stvari predlagatelji su podnijeli prijedlog za ostvarivanje osobnih odnosa sa unukom ČZ iz čl. 120. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ). Predlagatelji navode da im nakon razvoda braka roditelja unuka (njihovog sina ŽZ i majke djeteta JZ), majka djeteta brani svaki kontakt s djetetom unatoč činjenici da im to pravo imaju po čl. 120. ObZ-a. S obzirom na jaku emocionalnu vezi unuka s predlagateljima, inicijalno je predloženo da se osobni odnosi odvijaju svaki vikend, od subote u 09,00 do nedjelje u 19,00 sati, na način da majka dovede dijete na adresu predlagatelja, te po isteku osobnih odnosa vrati dijete u svoju obitelj.
II. Protustranka se u odgovoru na prijedlog usprotivila prijedlogu i izričito izjavila da ne dopušta odvijanje osobnih odnosa predlagatelja sa mlt. djetetom. Naime, iako ne spori da je dijete određeni dio svog života živjelo s predlagateljima, istaknula je da su predlagatelji osobe teških naravi, te da su svojim postupanjem stvorili teške traume djetetu (introvertnost, strah od novih ljudi, anksioznost). Oporavak djeteta da je krenuo tek kad su se on i majka odselili. Da se ne radi o inatu, dodaje da ni otac djeteta i njegova nova partnerica ne dopuštaju svom djetetu odvijanje osobnih odnosa s predlagateljima, upravo kako bi zaštitili najbolji interes djeteta.
III. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Samobor (dalje u tekstu: Zavod) od 9. srpnja 2024. mlt. ČZ imenovana je posebna skrbnica FZ, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo s položenim pravosudnim ispitom.
IV. Dana 30. listopada 2024. zaprimljeno je mišljenje i prijedlog Zavoda u kojemu se, nakon uvida u postojeću dokumentaciju, razgovora sa oboje roditelja, izvješća iz škole, terenskog izvida, razgovora psihologinje s djetetom, te s bakom i djedom sa očeve strane (predlagateljima) predlaže da se osobni odnosi bake i djeda sa unukom odvijaju svaki drugi tjedan, srijedom od 17:00 do 18:30 sati uz prisustvo oca ŽZ.
V. Na ročištu usmene rasprave održanom 6. veljače 2025. predlagatelji su se suglasili s mišljenjem i prijedlogom, time da su stajališta da bi bilo svrsishodno da se osobni odnosi produlje na trajanje od 3 sata.
VI. Protustranka je na istom ročištu ustrajala u protivljenju odvijanja osobnih odnosa, no, ukoliko bi sud na temelju iskazanog mišljenja i prijedloga Zavoda usvojio prijedlog predlagatelja, protustranka se ne bi protivila predloženom trajanju i to uz prisutnost oca djeteta.
VII. Posebna skrbnica je nakon iznesenih navoda stranaka ocijenila svrsishodnim da se obavi razgovor s djetetom, nakon čega bi iznijela svoje očitovanje na prijedlog, sa čime su se stranke suglasile.
VIII. Podneskom Zavoda od 13. ožujka 2025. na zahtjev suda izneseno je pojašnjenje u svezi predložene prisutnosti oca djeteta osobnim odnosima s bakom i djedom. Naime, navodi se da je tako predloženo je zbog ozbiljnih sukoba u obiteljskoj kući u vrijeme kada su ŽZ, JZ, njihov mlt. sin ČZ te SZ i VZ živjeli u istoj kući. JZ navodi da su odnosi između nje i VZ narušeni, da je VZ konzumirao mnogo alkohola te bio nasilan prema svojoj supruzi a ponekad i prema njoj. ŽZ navodi da je njegov otac bio alkoholičar i da ga je u djetinjstvu tukao, no da sada više ne pije i da je u dobrom odnosu sa svojim roditeljima. Radi povijesti narušenih odnosa u obitelji, stručni tim smatra da je u interesu mlt. ČZ da se osobni odnosi s bakom i djedom odvijaju uz prisustvo oca ŽZ, nastavno na činjenicu da su otac i majka mlt. ČZ u dobrim odnosima te da je ŽZ izjavio kako bi on reagirao kada bi vidio da odnos njegovih roditelja i mlt. ČZ nije primjeren.
IX. Dana 25. ožujka 2025. zaprimljen je podnesak posebne skrbnice povodom obavljenog razgovora sa mlt. djetetom. Mlt. ČZ da je izrazito veseo dječak i otvoreno pristupa razgovoru. Navodi kako on stanuje sa tatom dok kod mame ide vikendom. Lijepo mu je i kod tate i mame. Kod mame ima brata S s kojim se voli igrat, ali koji ga malo gnjavi. Kod tate ima V te se s njom voli igrati. Navodi kako se mama i tata lijepo dogovaraju te je on sretan zbog toga. Često ide kod bake i djeda i po mami i tati. Na moj upit navodi da se svi prema njemu lijepo ponašaju. I baka J i Č fino kuhaju. Navodi kako on voli ići kod bake i djeda, F i VZ. Kada on kaže tati da bi išao kod bake Č i djeda P onda mu tata to i dopusti, dok mu mama ne da da ide kod bake F i djeda VZ. Navodi kako on sada zna boraviti kod njih i prespavljivati te da tata nije uvijek s njima. Nikada se nije dogodilo da su bili loši prema njemu kada je bio nasamo s njima. Volio bi i dalje ići kod njih. Ako netko ne bi bio dobar prema njemu onda bi on to odmah rekao mami i tati. Žao mu je što mama nije dobra sa bakom i djedom, J i VZ. Volio bi da svi zajedno dobro slažu. Na moj upit da li je možda s nekim od roditelja razgovarao prije nego što je došao na razgovor a vezano za baku i djeda, odgovara da nije. Na moj upit da li bi volio da je tata uvijek s njim kada je kod bake i djeda, F i VZ odgovara kako to nije potrebno. Navodi kako i sada zna biti kod njih kada tata radi ili mora negdje ići te mu je do sada uvijek bilo dobro. Mlt. ČZ navodi kako ide na hrvanje, te se voli dužiti sa svojim prijateljima. Ide u 2. razred osnovne škole.
X. Podnesak posebne skrbnice sa utvrđenim mišljenjem djeteta dostavljen je strankama i Zavodu uz poziv za ročište usmene rasprave za dan 31. ožujka 2025.
XI. Na ročište usmene rasprave koje je određeno za dan 31. ožujka 2025. nije pristupila protustranka, niti je opravdala izostanak; punomoćnica je priopćila sudu da ne zna koji je razlog izostanka protustranke, te da je bez uspjeha pokušala stupiti u kontaktu s njom na dan ročišta. Prethodni tjedan pak,
da su se dogovorile naći povodom ročišta.
XII. Što se tiče merituma postupka, predlagatelji su u odnosu na mišljenje i prijedlog Zavoda istaknuli da je jedino sporno pitanje nadzora. Naime, sam predlagatelj da ne konzumira alkohol već godinama. Predlagatelji se stoga protive prisutnosti oca pri odvijanju osobnih odnosa.
XIII. Punomoćnica protustranke izjavila je da se protustranka ne protivi osobnim odnosima s obzirom na iskazano mišljenje djeteta i njegovu želju za odvijanjem osobnih odnosa s predlagateljima. Imajući međutim u vidu navode samog ŽZ o tome da je predlagatelj konzumirao alkohol i bio nasilan prema njemu, smatra da je ipak potrebno da netko bude prisutan
osobnim odnosima.
XIV. Posebna skrbnica ostala je kod navoda iz podneska, te iskazala žaljenje što protustranka nije pristupila, jer se nadala mogućem sporazumu stranaka nakon iskazanog mišljenja djeteta. Što se tiče očeve prisutnosti izjavila je da se osobni odnosi djeteta s bakom i djedom već odvijaju, bez ikakvih problema. U odnosu na sam prijedlog Zavoda istaknula je da bi se u praksi mogao pojaviti problem same kontrole očeve prisutnosti, pa bi stoga potencijalno mogao proizići konflikt između roditelja djeteta. U ovom trenutku smatra da prisutnost treće osobe nije nužna, da je mogla vidjeti da su odnosi između roditelja dobri što je za pohvaliti, pa budući da odluka koju sud donosi nije nepromjenjiva, da bi možda u ovom trenutku bilo primjerenije da se krene s osobnim odnosima bez prisutnosti treće osobe. Dječak da je dovoljno velike kronološke dobi da može iskazati svoje nezadovoljstvo nekim potencijalnim neprimjerenim ponašanju, pa i vjeruje da bi to učinio ako bi se nešto takvoga
dogodilo.
XV. Suglasnošću stranaka otac mlt. djeteta ŽZ saslušan
je na istom ročištu. Potvrdio je da su u mišljenju i prijedlogu Zavoda njegovi navodi točno zabilježeni. Stajališta je da njegova prisutnost za vrijeme osobnih odnosa njegovih roditelja s djetetom nije nužna; zadnje tri do četiri godine da su u dobrim odnosima Izričito je izjavio da kod njega ne postoji bojazan da bi se djetetu moglo dogoditi nešto (neprimjereno) od strane njegova oca. Dodao je da iz nove veze ima dijete koje također posjećuje njegove roditelje i to bez prisutnosti treće osobe. Štoviše, njegovi roditelji da čuvaju njegovu kćer dok on i njegova partnerica (majka novog djeteta) rade, pa nekad i prespava kod njih. Sam mlt. ČZ da kod njegovih roditelja dolazi često, praktički osti kad ga nema tko čuvati. TO da ovisi o obvezama, budući da (on i partnerica) rade i preko vikenda, pa njegovi roditelji pokupe dijete nakon škole. U načelu, dijete ne boravi kod roditelja vikendom ako su on i partnerica slobodni. ČZ da k njima zna otići kad zaželi; s majom djeteta da nema komunikaciju, nego sam
dječak majci priopći da ide kod bake i djeda.
XVI. Slijedom stanja spisa, pribavljenog mišljenja i prijedloga Zavoda,
mišljenja djeteta, te neopravdanog izostanka protustranke sud je s obzirom na stanje spisa ocijenio svrsishodnim dovršiti postupanje bez formalnog
saslušanja stranaka.
XVII. Osobni odnosi mlt. djeteta s bakom i djedom regulirani su
odredbom čl. 120. ObZ-a. Ograničenja pak, kao i u odnosu na ostale osobe,
regulirani su odredbom čl. 123. i 124. (u pogledu nadzora).
XVIII. Iako se protustranka inicijalno protivila prijedlogu, u završnoj fazi
postupka, nakon pribavljenog mišljenja djeteta, suglasila se sa odvijanjem osobnih odnosa, ali isključivo uz prisutnost treće osobe (oca djeteta). Valja naglasiti da ni u jednom trenutku postupka nije bilo prijedloga da bi se provodio nadzor stručne osobe. Na izričito traženje suda Zavod je pojasnio da se prisutnost oca (što po odredbi čl. 123. ObZ-a jest vid ograničenja osobnih podnosa) predložen "zbog ozbiljnih sukoba u obiteljskoj kući u vrijeme kada su ŽZ, JZ, njihov mlt. sin ČZ te SZ i
VZ živjeli u istoj kući".
XIX. Odredbom čl. 123. ObZ-a propisano je da se pravo na ostvarivanje
osobnih odnosa s djetetom može ograničiti ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta. Pri tome, sud je dužan ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta, voditi računa da ograničenje bude razmjerno potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i obrazložiti nužnost ograničenja. Iz prethodno iznesenog stanja spisa sud ne nalazi postojanje razloga iz čl. 123. ObZ-a, budući da je iz više neproturječnih izvora utvrđeno da se osobni odnosi bake i djeda s djetetom već odvijaju, da istima nije (nužno) prisutan otac djeteta, niti sam otac djeteta to smatra potrebnim a kamoli nužnim, jer ne vidi nikakvu ugrozu za dijete. Kako je potvrdio da su odnosi i komunikacija s njegovim roditeljima zadnjih 3 do 4 godine uredni, to sud drži da sukladno i utvrđenom mišljenju djeteta valja usvojiti prijedlog Zavoda – osim u dijelu koji
se odnosi na prisutnost treće osobe.
XX. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 366. ObZ-a
prema kojoj sud o troškovima postupka odlučuje slobodno, ovisno o okolnostima slučaja i ishodu postupka. Odredbom Tbr.52. toč. 4. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023) za postupke iz Tbr.7. toč. 3. primjenjuje se Tarifa koja je bina na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. U vrijeme podnošenja prijedloga 15. lipnja 2022. na snazi je bila Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/22; dalje: Tarifa), koja o nagradi za parnične radnje poduzete u predmetima obiteljske naravi u Tbr. 7. toč. 2. Tarife propisuje pravo na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak, neovisno o broju poduzetih radnji u visini od 200 bodova, time da je vrijednost boda (Tbr.50) Izmjenama i dopunama Tarife (Narodne Novine 126/2022) određena u iznosu od 15,00 kuna/1,99 eura[1] . Imajući u vidu da su predlagatelji u osnovi uspjeli s postavljenim zahtjevom, istina u manjem opsegu od zatraženog, to je valjalo odmjeriti naknadu troškova postupka u iznosu od 398,00 eura, što uvećano za PDV po stopi od 25% iznosi 497,50 eura, te za trošak sudske dostave od 171,20 kuna/22,72 eura sveukupno 520,22 eura. U preostalom dijelu do pune visine zahtjeva od 647,72 eura, zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka valjalo je odbiti.
U Zagrebu, 28. travnja 2025.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
I. Pun. predlagatelja, odvj. Ivica Urek
II. Pun. protustranke, odvj. Klara Jandroković
III. Posebna skrbnica FZ
IV. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor, Savke Dabčević
Kučar 2
