REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-4934/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Maje Lerge Smokrović, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljene LU koju brani braniteljica Ivana Raspović, odvjetnica u Zadru, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/23-5/2650 od 29. siječnja 2023., nakon provedenog žurnog postupka, 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

okrivljena LU, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći L i P, djev. A, rođena **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, SSS, kuhar, zaposlena, srednjeg imovinskog stanja, udana, majka dvoje djece, prekršajno neosuđivana

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da je:

1. dana 28.01.2023. godine u popodnevnim satima nakon postupanja policijskih službenika na adresi [adresa] u [adresa] u obiteljskoj kući došlo do psihičkog nasilja u obitelji od strane okrivljene LU na način da se ista svom suprugu PU, u prisutnosti njihove dvoje maloljetne djece Ć (2016) i Nike (2017) ničim izazvana u nekoliko navrata obratila pogrdnim riječima: "Đubre jedno, izmislit ću svašta da te zatvore" i drugim raznim pogrdnim riječima nakon čega se PU udaljio iz zajedničke kuće u nadi da će se situacija smiriti čime prestaje daljnje činjenje obiteljskog nasilja,

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. cit. Zakona,

2. dana 29.01.2023. godine u 06:20 sati na adresi [adresa] u [adresa] u obiteljskoj kući došlo do ekonomskog nasilja u obitelji onemogućavanjem korištenja zajedničke imovine na način da je okrivljena LU svom suprugu PU zaključala ulazna vrata njihove zajedničke obiteljske kuće te mu onemogućila ulazak i pristup istoj,

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. cit. Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je 29. siječnja 2023. podnijela protiv okrivljenice optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

2. S obzirom na to da je okrivljenica dovedena na ovaj sud po policijskim službenicima, uz izvješće o uhićenju, to je protiv iste proveden žurni postupak.

3. Ovosudskom presudom pod poslovnim brojem Pp-712/2023 od 6. veljače 2023. okrivljenica je proglašena krivom za učin utuženih prekršaja.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je, u povodu žalbe okrivljenice, rješenjem pod poslovnim brojem Ppž-2285/2024 od 10. srpnja 2024. ukinuo naprijed navedenu presudu Općinskog suda u Zadru te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

5. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaje koji joj se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, u ponovljenom postupku, okrivljenica se očitovala da se ne smatra krivom.

6. Na ročištu 4. veljače 2025. (list spisa 46) okrivljenica je iskazala da osporava da bi navedene prigode, 28. siječnja 2023., uputila svom suprugu PU riječi: "Đubre jedno, izmislit ću svašta da te zatvore" niti druge pogrdne riječi. Prije nego što je pozvao policiju, on je nad njom vršio psihičko nasilje prijeteći da će se ubiti. Imao je nož u rukama. Tražio je da bira koju će žilu presjeći, nakon čega je uzeo šaku tableta i popio s pivom, a što je snimila mobitelom. Nakon toga je otišao u svoj stan gdje je inače živio, a sutradan, 29. siječnja 2023., kada je došao na vrata obiteljske kuće u kojoj se nalazila s djecom, od straha mu nije htjela otvoriti vrata, a ne u namjeri počinjenja ekonomskog nasilja. PU i ona su još uvijek u postupku razvoda braka. Nadalje navodi da u cijelosti ostaje pri iskazu kojeg je dala pred ovim sudom 29. siječnja 2023.

7. U svom iskazu od 29. siječnja 2023. (list spisa 22-24) okrivljenica je iskazala da je 28. siječnja 2023. u popodnevnim satima njezin suprug bio u kući s njihovom malodobnom djecom, a kada je došla kući sa posla oko 15:30 sati, čula je kako djeci govori: "Dođite da vas pozdravim, ovo je zadnji put da vas vidim". Djeca su počela plakati pa su djecu poslali u sobu, a oni su ostali sami. Tada je uzeo nož i pitao je koju ruku će prerezati. Potom joj je davao u ruke nož da ona to napravi, a ona je nož stavila sa strane. Potom je ispred nje pio tablete i pivo i govorio da će se ubiti. Sve to je snimila i poslala njegovom bratu. Dok je pričala s njegovim bratom na telefon, suprug je nazvao policiju i policija je bila kod njih u kući. Rekli su mu da se otrijezni i da ode u stan u [adresa] gdje trenutno živi. Suprug i ona žive na odvojenim adresama od mjeseca rujna 2022. Ona živi u kući koju su zajedno izgradili s djecom, dok on živi u stanu u gradu kod njezinog rođaka i plaća stan. To su odlučili nakon sukoba koji se dogodio tijekom osmog mjeseca. Njezin suprug je pravomoćno osuđen zbog prijetnje koju je uputio djeci i njoj tijekom 2021. te mu je izrečena uvjetna kazna zatvora. Suprug inače vrši nad njom psihičko nasilje i to je razlog zašto su se razdvojili. Htjela se razvesti i otići u Slavoniju, ali je on od toga odgovorio i pristao živjeti u stanu kod njezinog rođaka. On je svakodnevno posjećivao djecu u kući, što mu nije branila, a to jutro nije mogao ući u kuću jer je ključ bio s unutarnje strane, a ona je spavala. On je zvonio, međutim nije htjela otvoriti vrata jer nije htjela sukob zbog njegovog ponašanja od dana ranije. 28. siječnja 2023. u niti jednom trenutku mu nije rekla: "Đubre jedno, izmislit ću svašta da te zatvore".

8. Sud je u dokaznom postupku pročitao izvješće o pruženoj intervenciji u povodu dojave o nasilju u obitelji (list spisa 3-5), zapisnik o ispitivanju svjedoka PU od 1. veljače 2023. (list spisa 27-28) i, uz suglasnost braniteljice, zapisnik o ispitivanju svjedoka PU od 13. ožujka 2025. (list spisa 54-56). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenicu (list spisa 59-60).

9. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio dokazanim da bi okrivljenica počinila prekršaje koji joj se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

10. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

11. U označeno vrijeme počinjenja prekršaja, 28. siječnja 2023. i 29. siječnja 2023., na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.) koji je člankom 22. stavkom 3. propisivao novčanu kaznu od najmanje 920,00 EUR i alternativno kaznu zatvora do 45 dana. Do donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju cit. Zakon je izmijenjen novelom iz 2024. ("Narodne novine" broj: 36/2024.) kojom se novčana kazna izmijenila u pogledu visine pa je sada propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 1.100,00 eura i alternativno kazna zatvora do 45 dana.

12. Iz tog je razloga sud u postupku primjenjivao odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenicu u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

13. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

14. Člankom 10. točkom 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da je nasilje u obitelji ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.

15. Člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se onaj tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 920,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

16. U postupku nije bilo sporno da su okrivljenica i svjedok PU u označeno vrijeme počinjenja prekršaja bili supružnici i da imaju dvoje malodobne djece Ć (2016) i C (2017).

17. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenica 29. siječnja 2023. u 6:20 sati u [adresa] u [adresa] zaključala ulazna vrata zajedničke obiteljske kuće i tako onemogućila ulazak i pristup suprugu PU.

18. U postupku je bilo sporno je li se okrivljenica u nazočnosti malodobne djece Ć i T suprugu PU obratila riječima: "Đubre jedno, izmislit ću svašta da te zatvore" i, ako je, je li time prouzročila povredu dostojanstva i uznemirenost kod supruga i time ostvarila bitno obilježje prekršaja psihičkim nasiljem u obitelji počinjenim u prisustvu djece.

19. U postupku je bilo sporno i je li okrivljenica ključanjem ulaznih vrata zajedničke obiteljske kuće počinila ekonomsko nasilje u obitelji na štetu supruga PU.

20. Prvenstveno treba reći da je prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, stoga je sud u postupku trebao utvrditi je li okrivljenica suprugu PU izgovorila inkriminirane riječi u prisutnosti djece i, ako je, jesu li izgovorene riječi imale težinu psihičkog nasilja odnosno jesu li imale potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod PU ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž- 4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

21. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

22. Svjedok PU je u svom iskazu od 1. veljače 2023. (list spisa 27-28) naveo da je 28. siječnja 2023. prijavio policiji svoju suprugu jer mu je prijetila da će mu zatvoriti kuću i da neće ući u kuću te je otišao iz kuće u kojoj zajedno žive s djecom Š i C. Prije nego je otišao iz kuće, vikala je na njega pred djecom: "Đubre jedno, izmislit ću svašta da te zatvore" i slično. Policijski službenici su mu po dolasku rekli da je ona dužna njemu otvoriti vrata kuće koju su zajedno stekli u braku, međutim kada je ujutro 29. siječnja 2023. u 6:20 sati pokušao ući u kuću, ona je zaključala vrata i ostavila ključ iznutra zbog čega nije mogao ući, a nije mu se javljala na telefon niti otvarala vrata, iako je bila u kući s djecom. Njihovi odnosi su se poremetili prije pet, šest godina jer im je briga oko djece dosta teško pala. Supruga želi razvod braka, dok on ne želi, ali ga je voljan potpisati. Problem je što nema gdje živjeti jer nema financijskih mogućnosti plaćati alimentaciju niti najam stana u [adresa]. Moli sud da supruzi ne izrekne novčanu kaznu s obzirom na to da bi istom zapravo kaznio vlastitu djecu, već ako je moguće da se odredi samostalno kakva mjera. Navodi da je osuđen zbog prijetnji supruzi i da ona sada koristi tu presudu i stalno mu prijeti da će ga zatvoriti.

23. Svjedok PU je u ponovljenom postupku pred ovim sudom uskratio svjedočenje na temelju članka 285. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku.

24. Stoga iz analiziranih dokaza proizlazi da okrivljenica izričito i ustrajno osporava da bi suprugu PU navedene prigode uputila riječi "Đubre jedno, izmislit ću svašta da te zatvore" u prisustvu djece Ć i T, dok je svjedok PU pred sudom u iskazu od 1. veljače 2023. tvrdio da mu je okrivljenica u prisustvu njihove djece uputila te riječi. S obzirom na to da je svjedok PU u ponovljenom postupku uskratio svjedočenje, sud nije bio u mogućnosti provesti dokaz suočenjem okrivljenice i svjedoka, a čijim bi provođenjem, i kasnije ocjenom, otklonio kontradiktornosti u njihovim iskazima u odnosu na odlučne činjenice. Zbog uskrate svjedočenja, sud nije mogao ispitati svjedoka PU niti na okolnosti jesu li inkriminirane riječi kod njega prouzročile povredu dostojanstva ili uznemirenost, a što je bitno obilježje terećenog djela i na što upire Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju kojim je predmet vratio na ponovno suđenje.

25. Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.) "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret okrivljeniku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

26. Stoga kako po provedenom dokaznom postupku sud nije sa izvjesnom sigurnošću odnosno izvan svake razumne sumnje utvrdio da je okrivljenica suprugu PU u prisutnosti njihove malodobne djece Ć i T uputila inkriminirane riječi, koje da bi kod istog prouzročile povredu dostojanstva ili uznemirenost, dakle da bi počinila nasilje u obitelji psihičkim nasiljem na štetu svog supruga PU u prisutnosti djece, to je sud okrivljenicu za djelo prekršaja opisano u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po članku 22. stavku 3. cit. Zakona na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

27. U odnosu na počinjenje nasilja u obitelji ekonomskim nasiljem na štetu supruga PU, prvenstveno treba reći da je ekonomsko nasilje oblik nasilja u obitelji koji se odnosi na kontrolu ili zloupotrebu financijskih resursa kako bi se izvršio pritisak, kontrola ili dominacija nad žrtvom. To može uključivati uskraćivanje financijskih sredstava, oduzimanje imovine, kontrolu nad bankovnim računima ili prisiljavanje žrtve da za financijsku podršku ovisi o nasilniku.

28. Dakle, prema članku 10. točki 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ekonomsko nasilje podrazumijeva zabranu ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, kontrolu nad financijskim resursima, uskraćivanje sredstava za održavanje kućanstva ili skrbi o djeci. Bitno obilježje ovog djela prekršaja je namjera, i to namjera počinitelja da izvrši kontrolu, pritisak ili dominaciju nad žrtvom kroz kontrolu financijskih resursa. U konkretnom slučaju, sam čin zaključavanja vrata obiteljske kuće, iako bi mogao izgledati kao ekonomsko nasilje u smislu onemogućavanja pristupa zajedničkoj imovini, ne znači a priori čin kojim je počinjeno ekonomsko nasilje. Naime, sud je po provedenom dokaznom postupku zaključio da okrivljenica nije poduzela inkriminirane radnje u svrhu kontrole ili dominacije nad suprugom PU budući da joj je, prema navodima okrivljenice, svjedok PU prethodnog dana prijetio samoubojstvom, držao nož u rukama i prijetio joj da će se ozlijediti, što je kod nje izazvalo veliki strah, a koje navode je sud cijenio istinitim. Ove okolnosti upućuju na to da je okrivljenica idućeg dana suprugu PU zaključala vrata iz straha, a ne iz namjere da ostvari kontrolu ili dominaciju nad njim. Stoga je, po mišljenju ovog suda, za ocjenu postojanja namjere okrivljenice da počini ekonomsko nasilje u obzir trebalo uzeti psihološki kontekst radnji, a ne usredotočiti se isključivo na same radnje, jer bi se u protivnom radilo o pukom pravnom formalizmu. Po ocjeni ovog suda, ponašanje okrivljenice se ne može smatrati ekonomskim nasiljem, jer nije bilo usmjereno prema ostvarivanju ekonomske dominacije, već je predstavljalo životnu i razumnu reakciju na ranije uznemirujuće ponašanje okrivljenika. S obzirom na okolnosti u kojima je okrivljenica postupala, izostanak namjere za počinjenje ekonomskog nasilja jasno ukazuje da nisu ostvarena zakonska obilježja tog djela prekršaja, zbog čega ju je sud na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

29. Budući da je sud okrivljenicu oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 28. travnja 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Petra Barać

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenici

3. Braniteljici

4. U spis