Poslovni broj: UsI-3147/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega te Marijani Jurić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice: BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenici Mireli Blažević, odvjetnici u Zagrebu, Teslina 3/II, protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenik VŠ, diplomirani pravnik i zaposlenik, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon održane javne rasprave zaključene dana 28. ožujka 2025. u nazočnosti opunomoćenika tuženika, dana 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141- 02/23-01/03471922051, URBROJ: 341-99-05/3-23-914 od dana 11. travnja 2023. II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1.

U tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/23-01/03471922051, URBROJ: 341-99-05/3-23-914 od dana 11. travnja 2023. tužiteljica je, u bitnom, navela da se iz rješenja ne može razabrati zbog čega tuženo i prvostupanjsko javnopravno tijelo smatra da kod nje ne postoji trajni gubitak sposobnosti za rad, jer isto ne sadrži činjenice koje su relevantne pa da je ostalo nejasno na temelju čega su vještaci dali takvo mišljenje, jesu li cijenili medicinsku dokumentaciju pri donošenju odluke, koliko je osiguraniku radna sposobnost trajno smanjena, koje to poslove tužiteljica može obavljati s takvim teškim fizičkim posljedicama pretrpljene ozljede na radu i zdravstvenog stanja i kakav je opis poslova koje tužiteljica obavlja. Prvostupanjsko javnopravno tijelo da u obrazloženju rješenja navodi kako Vijeće vještaka smatra da bolesna stanja zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje kod nadležnih specijalista, a što da prihvaća i tuženo javnopravno tijelo navodeći kako ne prileže nalazi iz 2021. 2022. i 2023 o provedenom liječenju. Međutim da netočno vještaci ZOSl-a navode da bi se kod tužiteljice radilo o bolesnim stanjima, kao i što netočno navode da bolesna stanja iziskuju daljnje liječenje i praćenje po nadležnim specijalistima. Naime, iz Prijave o ozljedi na radu te medicinske dokumentacije da proizlazi da je tužiteljica na radnom mjestu pretrpjela teške tjelesne ozljede u vidu iščašenja lakta uz prijelom glave radijusa te rupture MCI lig. LCL-a te da je liječenje, nakon izvršenih operativnih zahvata i dugotrajne fizikalne terapije, završeno. U povijesti KBC Sestre milosrdnice od dana 13. srpnja 2020. da nadležni liječnik specijalist fizijatar utvrđuje „fiz. th. ex. stanje definitivno“. U povijesti bolesti KBC Sestre milosrdnice od dana 12. kolovoza 2020. da nadležni liječnik specijalist kirurg utvrđuje „liječenje završeno“. Tužiteljica da je podvrgnuta operativnom zahvatu, da je obavila sve RTG pretrage, UZV desnog lakta, nosila ortozu, obavila više od 80 fizikalnih terapija i sve kontrolne preglede kirurga i fizijatra, koji su utvrdili da je liječenje završeno. Dakle, da su nadležni liječnici specijalisti fizijatar i kirurg utvrdili da je provedeno kirurško liječenje, da je provedena fizikalna terapija, da je zdravstveno stanje definitivno i da je liječenje završeno. Liječnici specijalisti da nisu propisali daljnje liječenje pretrpljene ozljede, jer da je stanje definitivno i liječenje završeno. Stoga, da je nalaz i mišljenje vještaka ZOSI-a na temelju kojeg su tuženik i prvostupanjsko javnopravno tijelo donijeli pobijane odluke protivno činjenicama koje proizlaze iz medicinske dokumentacije. Tužiteljica kao pacijent da ne može samovoljno provoditi i određivati daljnje terapije i liječenje, a niti to mogu određivati vještaci ZOSl-a, budući da su liječnici specijalisti spec. kirur i spec. fizijatar utvrdili da je liječenje završeno i da je zdravstveno stanje definitivno. Dakle, nalaz i mišljenje vještaka ZOSl-a da je proturječan činjenicama koje proizlaze iz medicinske dokumentacije. Nadalje, da je mišljenje vijeća vještaka ZOSl-a, na koje se poziva tuženo i prvostupanjsko javnopravno tijelo, proturječno u pogledu nalaza kliničkog pregleda kada su mjerili pokretljivost kukova, koljena i ramena. Klinički pregled da nije proveden u skladu s pravilima struke, jer da tužiteljica nije zadobila ozljede kukova i koljena, a niti ramena, već da je kod tužiteljice zaostala kontraktura lakta odnosno ankiloza desnog lakta, umanjena pokretljivost podlaktice i gubitak snage u desnoj ruci uz konstantne bolove. Nadalje, da je tužiteljica zaposlena na radnom mjestu trgovca-voditelja prodavaonice, a što da uključuje konstantan rad s obje ruke. Kako je kod tužiteljice koja je dešnjak, izostala funkcija i mogućnost obavljanja rada s desnom (dominantnom) rukom to da ne može obavljati poslove na svom radnom mjestu. Zbog čega tuženo i prvostupanjsko javnopravno tijelo smatra da je tužiteljica radno sposobna, da nije jasno, jer da takvo što ne proizlazi iz medicinske dokumentacije. Dakle, da se tužiteljica ne može suglasiti s ocjenom liječnika vještaka ZOSI-, jer da očigledno nije pravilno cijenio sve iznimno teške tegobe, a što da je i razvidno iz proturječnog šturog obrazloženja pobijanih rješenja. Stoga, da je pogrešan zaključak da kod osiguranika nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti. Slijedom navedenog da tužitelj predlaže donijeti presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje te se tužiteljici, kod koje je zbog ozljede na radu nastao djelomični gubitak radne sposobnosti, priznaje, počevši od dana 12. kolovoz 2020. pravo na invalidsku mirovinu te se nalaže tuženiku da tužiteljici naknadi troškove spora u roku od 30 dana.

2. Na ročištima održanim kod ovog Suda opunomoćenica tužiteljice je navela da predlaže da se u daljnjem tijeku postupka provede medicinsko vještačenje po vještaku specijalisti medicine rada sve na okolnosti iz čl. 39. Zakona o mirovinskom osiguranju tj. na okolnosti gubitka radne sposobnosti tužiteljice i uzroka smanjenja radne sposobnosti smatrajući navedeno vještačenje nužno za pravilno provođenje ovog upravnog spora. Ustrajala je u svim navodima i prijedlozima na način kako je to sadržano u tužbi.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno da nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, odnosno iz razloga navedenih u nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 891373 od dana 6. travnja 2023., a kojim je potvrđeno da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022, dalje: ZOMO). Postupak vještačenja da je pravilno proveden sukladno odredbama ZOMO-a i Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/2017, 56/2018 i 16/2022) te da je vijeće vještaka svoj nalaz i mišljenje donijelo nakon obavljenog pregleda i temeljem priložene medicinske dokumentacije. Smatra da je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 891373 od dana 6. travnja 2023., a čije obrazloženje je citirano u pobijanom rješenju, ispravno obrazloženo te da nije potrebno sudsko medicinsko vještačenje. Slijedom navedenog da predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

4. Opunomoćenik tuženika je na ročištima održanim kod ovog Suda naveo da ostaje pri navodima iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja. Na nalaz i mišljenje ovlaštene sudske vještakinje da nema primjedbi te da predlaže zaključiti raspravu, a nadopunu nalaza i mišljenja usmeno na ročištu da smatra nepotrebnim. Potom, da nema primjedbi ni na usmeni iskaz te da se protivi daljnjem izvođenju dokaza po sudskim vještacima sa područja Županijskog suda u Zagrebu. Predlaže zaključiti raspravljanje i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/23-01/03471922051, URBROJ: 341-99-05/3- 23-914 od dana 11. travnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu KLASA: UP/I 141-02/21-01/03471922051, URBROJ: 341-25-05/3-21-142586 od dana 12. siječnja 2023., a kojim rješenjem osiguranici BŠ, ovdje tužiteljici, nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

6. Izvedeni su dokazi uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora u kojem je izvedeno i vještačenje po sudskom vještaku medicine rada, dok su odbijeni dokazni prijedlozi tužiteljice da se ista sasluša u svojstvu stanke u ovom upravnom sporu te da se provede dokaz po drugom sudskom vještaku medicine rada s područja Upravnog suda u Zagrebu, cijeneći da se obzirom na stanje spisa i raspoloživost dokaza pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja tog dokaza.

7. U sporu su održane rasprave da bi se strankama, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24, dalje: ZUS-a), dala mogućnost očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

10. Odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19, dalje: ZOMO), mjerodavnog u konkretnom slučaju, propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema tom Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka propisano je da Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, dok je stavkom 4. istog članka propisano da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

11. Iz spisa tuženog tijela KLASA: UP/II 141-02/23-01/03471922051 proizlazi: da je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika pokrenut u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od dana 14. srpnja 2020.; da je, na temelju nalaza i mišljenja Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreba KLASA: 141-02/20- 01/7694, URBROJ: 426-04-08/28-22-10, evidencijski broj vještačenja: 847516 od dana 28. prosinca 2022., utvrđeno da kod osiguranika ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz čl. 39. ZOMO-a, jer kod osiguranika ne postoji trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, a niti je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, da je Vijeće vještaka mišljenja da navedena bolesna stanja, zahtjevaju daljnje praćenje i liječenje kod nadležnih specijalista, no u postojećem stupnju razvijenosti da ne umanjuju trajno radnu sposobnost za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja; da je temeljem navedenog doneseno prvostupanjsko upravno rješenje.

12. Povodom tužiteljičine žalbe pribavljen je Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, evidencijski broj vještačenja: 891373 od dana 6. travnja 2023., u kojem je navedeno da je, prema priloženoj dokumentaciji, žaliteljica rođena 1983., po zanimanju da je SSS prodavač senior-voditelj poslovnice, da je ostvarila oko 17 godina mirovinskog staža, na neprekinutom da je bolovanju od dana 19. srpnja 2019. s dijagnozom S56.8 (Laesio musculorum et tendinum regionis antebrachi ceterorum non signatorum). Padom da je na radnom mjestu 19. srpnja 2019. zadobila luksaciju desnog lakta, prijelom glavice palčane kosti i leziju kolateralnog ligamenta, da je liječena i operativno dana 2. kolovoza 2019. (repozicija lakta i osteosinteza glavice palčane kosti uz fiksaciju ligamenta). Potom procedurama fizikalne terapije. Priložen preslik Prijave ozljede na radu od dana 25. srpnja 2019. s dijagnozama S 56.8; S71.1; S33., koji da nije ovjeren od strane HZZO-a. Spisu da ne prileže nalazi iz 2021., 2022. kao niti 2023. o provedenom liječenju. Vijeće vještaka da je osnovom kliničkog pregleda (samostalno uredno pokretna, ruke pokretne iza glave, iza leđa, pokus kažiprst provodi uredno, op ožiljak na desnom laktu potpuno ispravljanje desne podlaktice u laktu limitirano za 20-tak stupnjeva, noge uredno pokretne u kukovima i koljenima) kao i priložene medicinske dokumentacije, utvrdilo kako ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti jer da još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti. Vijeće viših vještaka da u postupku žalbe osnovom nedostatne medicinske dokumentacije ne može potvrditi navode žalbe. Ocjena vijeća vještaka da je pravilna.

13. Sud je u predmetnom upravnom sporu prihvatio prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza vještačenjem te je izveden dokaz medicinskog vještačenja po mr. sc. Milani Varinac-Barač, dr. med., spec. medicine rada, stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada (sa liste stalnih sudskih vještaka Županijskog suda u Splitu), a sve na okolnost postoji li kod tužiteljice na dan 28. prosinca 2022. (kada je donesen Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom upravnom postupku) u smislu odredbe čl. 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19, dalje: ZOMO), smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti pri čemu vještačenje valja provesti pridržavajući se odredaba Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ br. 67/17 i 56/18, dalje: Uredba). Rješenjem ovog Suda pod poslovnim brojem: Usl-3147/2023-10 od dana 12. kolovoza 2024. određeno je izvođenje tog dokaza i nakon što je dana 25. rujna 2024. ovom Sudu dostavljeno pisano vještvo isto je dostavljeno strankama radi očitovanja.

14. U Nalazu i mišljenju provedenog sudsko medicinskog vještačenja po mr. sc. Milani Varinac-Barač, dr. med., spec. medicine rada, stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada, pored ocjene priložene medicinske dokumentacije te uvida u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu tuženog tijela, sadržano je i detaljno obrazloženje u kojem je navedeno da kod tužiteljice BŠ, na dan 28. prosinca 2022. (kada je donesen Nalaz i mišljenje vještaka HZMO-a u prvostupanjskom postupku) u smislu odredbe čl. 39. ZOMO-a da ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, a niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti jer kod nje još nisu nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem i njena radna sposobnost nije smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Iz pregledane dokumentacije u spisu da je razvidno da je tužiteljica dana 19. srpnja 2019. padom na poslu ozlijedila desnu ruku i zadobila prijelom glavice desnog radiusa. Navedena ozljeda da je prema podacima njenog obiteljskog liječnika priznata ozljedom na radu od strane nadležnog tijela HZZO-a. Zbog navedene ozljede da je tužiteljica liječena konzervativnom, operativnom i fizikalnom terapijom od strane nadležnih specijalista u bolničkom i ambulantnom tretmanu po svim principima medicinske struke. Nakon provedenog liječenja, kao trajna posljedica predmetne ozljede, da je kod tužiteljice zaostalo oštećenje funkcije u smislu smanjene ekstenzija u desnom laktu u blagom stupnju, a što da je razvidno iz nalaza fizijatra od 13. srpnja 2020., nalaza kirurga od 12. kolovoza 2020. te kliničkog pregleda tužiteljice koji je obavljen od strane vještaka HZMO-a u prvostupanjskom postupku dana 28. prosinca 2022. Navedeni stupanj oštećenja funkcije da nije od utjecaja na obavljanje poslova radnog mjesta tužiteljice opisanog u obrascu 2 IN (opis poslova). Zdravstveno stanje tužiteljice s osnova predmetne nezgode da zahtjeva daljnje praćenje i eventualno liječenje po nadležnim specijalistima. Sukladno podacima iz medicinske dokumentacije, koja je priložena spisu tuženog tijela, te nakon što su vještaci u prvostupanjskom postupku izvršili i klinički pregled tužiteljice, a uzimajući u obzir poslove i radne zadatke koje obavlja tužiteljica te odredbe Uredbe o metodologijama vještačenja, sa motrišta specijaliste medicine rada, da su vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, pravilno ocijenili radnu sposobnost tužiteljice sa osnova predmetne ozljede na radu. Za potrebe očitovanja na naprijed zatražene okolnosti da nije bilo potrebe da osobno izvrši klinički pregled tužiteljice jer da je ista klinički pregledana od nadležnih specijalista fizijatra i kirurga-traumatologa te vještaka HZMO-a u prvostupanjskom postupku, a što da je dostatno za njezino očitovanje na zatražene okolnosti.

15. Na ročištu kod ovog Suda dana 17. siječnja 2025. usmeno je saslušana sudska vještakinja koja je, u odnosu na prigovore opunomoćenice tužiteljice iz podneska od dana 15. studenoga 2024., navela da bi prije svega odgovorila na prigovor da nije izvršila klinički pregled tužiteljice te da je mišljenje dala na temelju nedostatnih elemenata. U svom nalazu i mišljenju od dana 24. rujna 2024. da je navela da nije izvršila klinički pregled tužiteljice jer da su prethodni pregled obavili za to nadležni specijalisti fizijatar i kirurg traumatolog, a čija nadležnost proizlazi iz pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koje da je navela u nalazu i mišljenju. Nadalje, da može kazati da samo specijalist medicine rada sukladno svom znanju i educiranosti pa tako i u svojstvu vještaka može kazati što je potrebno odnosno kakvu dokumentaciju i elemente mora imati da bi mogao dati vještački nalaz i mišljenje, a što samim tim ne može odrediti niti punomoćnica tužiteljice kada konstatira da je njezin nalaz i mišljenje manjkav i da je donesen na temelju nedostatnih elemenata. Punomoćnica tužiteljice da dalje navodi da kod tužiteljice postoji kontraktura lakta bolovi i gubitak snage te da zbog toga ne može obavljati poslove trgovca - voditelja kod tužiteljice postoji kontraktura desnog lakta izražena u blagom stupnju u prilog čega da govori i nalaz fizijatra od dana 13. srpnja 2020. u kome je naveden funkcijski status desnog lakta koji govori da postoji blago oštećenje ekstenzije koje zaostaju 30 stupnjeva u odnosu na puni pokret opsega dok je supinacija 60 stupnjeva, a normalni opseg pokreta je od 0-90 stupnjeva. Dakle, da nema dvojbe da se radi o blagom funkcijskom oštećenju sa kojim tužiteljica može obavljati navedene poslove svog radnog mjesta jer da istom nije označeno kao posao s posebnim uvjetima rada po točki 16. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (fizički poslovi). Punomoćnica tužiteljice navodi da tužiteljica ne može ispraviti ruku te da rad na blagajni zahtjeva ispružene desne ruke radi prihvata artikala na blagajničkoj traci, a posebno imajući u vidu da rad u jednoj smjeni na blagajni zahtjeva tisuću takvih pokreta. Upravo suprotno, da se prihvatanje predmeta na blagajničkoj traci ne obavlja nužno desnom rukom, a što da ovisi o položaju blagajne, a niti artikli koji se preuzimaju na blagajni da nemaju takvu masu (težinu) da bi tužiteljici sa navedenim statusom funkcije desnog lakta predstavljali nemogućnost za obavljanje istih. Nadalje, da bi naglasila također da se tijekom fizikalne terapije odnosno provođenja statodinamičkih vježbi u cilju poboljšanja funkcije u ovakvim slučajevima upravo rade vježbe koje po načinu izvođenja odgovaraju naizmjeničnim pokretima fleksije i ekstenzija koji da su zastupljeni i kod preuzimanja artikala s blagajničke trake. U odnosu na prigovor opunomoćenice tužiteljice da tužiteljica u smjeni prenosi 1500 kg da može kazati da predmeti koji se na radnom mjestu tužiteljice prenose ručno nemaju veliku težinu, a da se u slučajevima kada je ona veća koriste kolica, a neki od predmeta da se i guraju dok se ručno prenošenje tereta obavlja na najdalju udaljenost od 2 m i to predmeta do 15 kg (što da je sve opisano u poslovnim i radnim zadacima tužiteljice) i što da sve tužiteljica može obavljati sa blagom kontrakturom u desnom lakatnom zglobu. Iz prigovora opunomoćenice tužiteljice da proizlazi da tužiteljica čitavu smjenu radu na blagajni ili pak slaže artikle na polici što da ne odgovara priloženom opisu poslova iz kojega da je razvidno da ista obavlja i druge poslove tijekom radne smjene pa da nije jasno kako onda može i njih obavljati ako čitavo vrijeme radi na blagajni i prenošenju i slaganju robe. Mora također naglasiti da se poslovi na radnom mjestu tužiteljice obavljaju u slobodnom ritmu rada za vrijeme obavljanja kojih nema prisilnog i dugotrajnog položaja ruku pri radu. I na koncu da radiološki verificirani kalcifikati u laktu nisu od značaja za radnu sposobnost tužiteljice na navedenom radnom mjestu jer da isti ne dovode nužno do subjektivnih tegoba kako ih navodi punomoćnica tužiteljice u prigovoru.

16. Na temelju ocjene dokaza izvedenih u ovom predmetu, pregleda medicinske (i druge) dokumentacije koja se nalazi u spisu, kao i dostavljenom spisu tuženog tijela, nakon provedenog sudskog postupka i provedenog sudsko medicinskih vještačenja te održanih javnih rasprava, ovaj Sud je utvrdio da tužiteljica svojim prigovorima iznesenim u tužbi i tijeku upravnog spora nije dovela u sumnju zakonitost i pravilnost osporenog rješenja tuženika.

17. Naime, ovaj Sud je u cijelosti poklonio vjeru te prihvatio izrađeni pisani Nalaz i mišljenje imenovane stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr. sc. Milane Varinac-Barač, dr. med. (od dana 25. rujna 2024.) kao i usmeni nalaz i mišljenje kojim je navedena sudska vještakinja u cijelosti odgovorila na sve prigovore koje je iznijela tužiteljica u predmetnom upravnom sporu, budući da je isti izrađen na temelju raspoložive medicinske (i druge) dokumentacije koja je priložena spisu tuženog tijela, radi čega je ovaj Sud ocijenio da je navedeno vještvo sačinjeno po pravilima medicinske struke te valjano, jasno i argumentirano obrazloženo kao i da je sudska vještakinja na isti način uvjerljivo i argumentirano otklonila prigovore tužiteljice na raspravi održanoj kod ovog Suda dana 17. siječnja 2025.

18. Kako je u konkretnom slučaju Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, evidencijski broj vještačenja: 891373 od dana 6. travnja 2023. (pribavljen u drugostupanjskom upravnom postupku) kao i Nalaz i mišljenja Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb KLASA: 141-02/20- 01/7694, URBROJ: 426-04-08/28-22-10, evidencijski broj vještačenja: 847516 od dana 28. prosinca 2022. (pribavljen u prvostupanjskom upravnom postupku), sukladan provedenom sudsko medicinskom vještačenju po vještakinji medicine rada u ovom upravnom sporu, a koji dokaz je Sud izveo na prijedlog tužiteljice, po ocjeni ovog Suda, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice te je jasno i nedvojbeno utvrđeno i u ovom upravnom sporu da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti s preostalom radnom sposobnosti, a niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti sukladno s gore citiranom odredbom čl. 39. ZOMO, jer kod nje još nisu nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem i njena radna sposobnost nije smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Prigovori koje je tužiteljica iznijela na pisani nalaz i mišljenje sudske vještakinje medicine rada u cijelosti su na jasan i nedvojben način otklonjeni usmenim saslušanjem sudske vještakinje te je ovaj Sud našao suvišnim prijedlog tužiteljice da se provede dokaz sudskim vještačenjem po vještaku medicine rada s područja Upravnog suda u Zagrebu držeći isti nepotrebnim jer je vještačenje po vještaku medicine rada provedeno po sudskoj vještakinji s područja nadležnosti Upravnog suda u Splitu, a pored toga valja istaći i da je protekom vremena od pregleda tužiteljice na dan 28. prosinca 2022. (kada je donesen Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom upravnom postupku) sasvim izvjesno nastupila daljnja promjena u zdravstvenom stanju tužiteljice o čemu ista zasigurno raspolaže novom medicinskom dokumentacijom koju je potrebno priložiti u privitku novog zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti koji ista može podnijeti.

19. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), a na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

20. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude pod točkom I.

21. Kako tužiteljica nije uspjela u predmetnom upravnom sporu to je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti zahtjev iste za naknadom troškova ovog upravnog spora te odlučiti kao u izreci pod točkom II.

U Splitu, 28. travnja 2025.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).

DN-a:

- opunomoćenici tužitelja Mireli Blažević, odvjetnici u Zagrebu, Teslina 3/II

- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, Mihanovićeva 3

- u spis