Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Poslovni broj: Pp-2110/2024-12

Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Šarac, u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Gradski radio d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi UN, koje zastupa branitelj Domagoj Rešetar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rešetar & partneri d.o.o. u Osijeku, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23) i članka 172. stavka 2. točke 4. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) pokrenutog na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-02/24-01/2052, Urbroj: 443-02-01-10-24-08 od 28. svibnja 2024., nakon završene glavne i javne rasprave održane 23. travnja 2025. u prisutnosti branitelja okrivljenika Roka Rešetara, odvjetnika u Odvjetničkom Rešetar i partneri u Osijeku, a u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika i punomoćnika ovlaštenog tužitelja, javno objavljene 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

1. okr. pravna osoba: Gradski radio d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 50476040913, za propagandnu djelatnost, prekršajno nekažnjavana,

2. okr. odgovorna osoba: UN, sin U, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, prekršajno kažnjavan,

k r i v i  su

I/ što kao poslodavci nisu podatke o početku osiguranja dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i to za radnicu ĐN podatke o početku osiguranja nisu dostavili nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle u Osijeku najkasnije 15. lipnja 2022. budući da je imenovana započela s radom 15. lipnja 2022., već su isti podatak dostavili nakon propisanog roka 20. lipnja 2022.

čime su postupili suprotno odredbi članka 112. stavka 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 172. stavka 2. točke 4. i stavka 3. istoga zakona,

II/ što kao poslodavci u Osijeku, evidenciju o radnom vremenu radnika nisu vodili na propisani način, u skladu s odredbom članka 5. Zakona o radu u vezi s odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i to tako da evidencija o radnom vremenu za ožujak 2024. za radnicu IN-Čarapina nije sadržavala sve podatke iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i to podatke iz članka 8., stavka 2., odnosno podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa i to ostvarena sate prekovremenog rada i ostvarene sate rada nedjeljom, tj. utvrđeno je da imenovana radnica radila u tjednu od 4. ožujka 2024. do 10. ožujka 2024. od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati i nedjelju 10. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati, u tjednu od 11. ožujka 2024. do 17. ožujka 2024. od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati i subotu 23. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati, u tjednu od 25. ožujka 2024. do 31. ožujka 2024. od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati i subotu 23. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati, odnosno u navedenim tjednima radila je ukupno 45 sati tjedno, odnosno u svakom tjednu ukupno 5 sati prekovremeno što je u ožujku 2024. ukupno 15 sati prekovremenog rada, te 5 sati rada nedjeljom, a poslodavci nisu evidentirali ostvarene sate rada nedjeljom, već su u navedenim tjednima subote 09. ožujka 2024. i 23. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati i nedjelju 10. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati evidentirali kao sate pripravnosti iako je navedena radnica u te dane radila, slijedom čega evidencija o radnom vremenu za ožujak 2024. za radnicu UNN sastavljena u Osijeku 31. ožujka ne sadrži podatak o 15 sati prekovremenog rada i 5 sati rada nedjeljom, a što je suprotno odredbi članka 5. Zakona o radu u svezi članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu,

čime su postupili suprotno odredbi članka 5. Zakona o radu u svezi članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu,

III/ pa se okrivljenicima za navedene prekršaje temeljem citiranih članaka navedenih zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, u t v r đ u j u

I. okrivljenom

- za prekršaj opisan pod točkom I/ izreke

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.050,00 eura (slovima: jedna tisuća pedeset eura).

- za prekršaj opisan pod točkom II/ izreke

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.050,00 eura (slovima: jedna tisuća pedeset eura).

i

II. okrivljenom

- za prekršaj opisan pod točkom I/ izreke

NOVČANA KAZNA u iznosu od 130,00 eura (slovima: jedna stotina trideset eura).

- za prekršaj opisan pod točkom II/ izreke

NOVČANA KAZNA u iznosu od 320,00 eura (slovima: tri stotine dvadeset eura).

pa im se temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona i z r i č e I. okrivljenom

ukupna NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.100,00 eura (slovima: dvije tisuće jedna stotina eura).

II. okrivljenoj

ukupna NOVČANA KAZNA u iznosu od 450,00 eura (slovima: četiri stotine pedeset eura).

IV/ Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.

V/ Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda svaki ponaosob u iznosu od 20,00 eura (slovima: dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa podnio je 28. svibnja 2024. optužni prijedlog, Klasa: 116-02/24-01/2052, Urbroj: 443- 02-01-10-24-08 protiv 1. okr. pravne osobe Gradski radio d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe UN zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Okrivljenici su u svojoj vlastoručno potpisanoj pisanoj obrani zaprimljenoj u ovome sudu 12. veljače 2025. naveli da prekršaj za koji se terete nisu počinjeni s namjerom, niti iz nehaja, već je riječ o izvanrednim okolnostima i pukoj omašci koja je odmah bila ispravljena. U odnosu na točku 1. optužnog prijedloga naveli su da knjigovodstvo društva u navedenim periodima nije radilo u očekivanom radnom vremenu, niti u očekivanim okolnostima iz razloga što je vladala pandemija COVID-a. Istaknuli su da niti jedna od navedene dvije radnice nije imala posljedica zbog navedenog, niti je istima uskraćeno bilo kakvo pravo, već su obje radnice prijavljene dana kada su započele s radom i priznata su im prava iz Mirovinskoga osiguranja od dana kada su zaposlene te se stoga ne smatraju krivima za počinjenje prekršaja iz točke 1. optužnog prijedloga. U odnosu na točku 2. optužnog prijedloga naveli su da se dogodila omaška u programu u kojem se vodila evidencija, odnosno u Excel-u u kojem se dogodila pogreška u koloni za radnje nedjelje zbog čega se dogodila omaška u pisanju prekovremenih sati. Također su naveli da je svakoj radnici uredno i ispravno obračunata plaća te niti jedna radnica nije ostala neplaćena za svoj rad pa budući da se omaška odmah ispravila naveli su da se ne smatraju krivima za počinjenje prekršaja pod točkom 2. optužnog prijedloga smatrajući da u počinjenju prekršaja iz optužnog prijedloga nije bilo krivnje. Slijedom navedenog, a s obzirom da u postupanju pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi nije bilo namjere ili nehaja zamolili su sud da uvaži okolnosti u kojima su pogreške napravljene, kao i vremenski period pandemije u kojemu su napravljene te da im izrekne najblažu moguću kaznu.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik od 22. svibnja 2024. (stranica 3 do 7 spisa), zapisnik od 9. svibnja 2024. (stranica 10 do 13 spisa) i zapisnik o ispitivanju svjedoka LN i FN od 12. veljače 2025. (stranica 37 do 40 spisa), izvršio uvid u obavijest po članku 109. a stavku 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika (stranica 8 do 9 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 14 do 23 spisa), izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika od 23. travnja 2025.

4. Ispitana na ročištu održanom 12. veljače 2025. svjedokinja LN je navela da je 9. svibnja 2024. provela inspekcijski nadzor na adresi sjedišta 1. okr. te uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane poslodavca utvrdila da okrivljenici kao poslodavci nisu podatke o početku osiguranja dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u propisanom roku i to za radnike TN nisu dostavili podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije 6. srpnja 2020. budući da je imenovana toga dana započela s radom, već su isti podatak dostavili nakon propisanog roka 7. srpnja 2020. Također za radnicu ĐN nisu dostavili podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno najkasnije 15. lipnja 2022. budući da je ista tada započela s radom, već su isti podatak dostavili 20. lipnja 2022. Također je navela da je utvrđeno da okrivljenici kao poslodavci nisu evidenciju o radnom vremenu radnika vodili na propisan način u skladu sa Zakonom o radu i odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i to za radnicu UNN za ožujak 2024. jer su istoj za navedeni mjesec obračunati prekovremeni sati rada subotom i prekovremeni sati rada nedjeljom te je utvrđeno da je imenovana radnica radila u tjednu od 4. ožujka 2024. do 10. ožujka 2024., u tjednu od 11. ožujka 2024. do 17. ožujka 2024. i u tjednu od 25. ožujka 2024. do 31. ožujka 2024. ukupno 45 sati tjedno, odnosno u svakom tjednu ukupno 5 sati prekovremeno, što je u ožujku 2024. ukupno 15 sati prekovremenog rada te 5 sati rada nedjeljom, a okrivljenici nisu evidentirali ostvarene sate prekovremenog rada i ostvarene sate rada nedjeljom, već su u navedenim tjednima subote 9. ožujka 2024. i 23. ožujka 2024. i nedjelju 10. ožujka 2024. evidentirao sate pripravnosti odnosno slijedom toga je utvrđeno da evidencija o radnom vremenu za ožujak 2024. za navedenu radnicu ne sadrži podatak o 15 sati prekovremenog rada i 5 sati rada nedjeljom, već je to evidentirano kao sati pripravnosti iako je radnica u navedene dane radila a nije bila pripravna te je na obračunu plaće razvidno da su ti sati isplaćeni kao prekovremeni rad i rad nedjeljom.

5. Ispitan na ročištu održanom 12. veljače 2025. svjedok FN je iskazao da je poslovođa i direktor operative za tri radija pa između ostalog i za Gradski radio, te može reći da mu je poznato da su napravljene greške koje je uočila inspektorica, odnosno da za radnice TN i ĐN nisu dostavljeni podaci o početku osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u propisanom roku. Također može reći da mu je poznato da do tih propusta nije došlo namjerno, već omaškom iz razloga jer su postojale posebne okolnosti u vidu pandemije Covid virusa te mu je također poznato da navedene radnice nisu trpjele nikakve štetne posljedice niti su na bilo koji način oštećene. Što se tiče vođenja evidencije o radnom vremenu za ožujak 2023. za radnicu UNN naveo je da mu je poznato da je vanjsko knjigovodstvo dalo Excel tablicu u kojoj se izbrisala kolona 9 u kojoj je bilo evidentirano radno vrijeme nedjeljom i praznikom te su se ti sati rada evidentirali u drugoj koloni kao sati rada subotom, a također može reći da mu je kao direktoru operative poznato da je sve to ispravljeno nakon što je inspektorica utvrdila propuste.

6. Materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu sud cijeni vjerodostojnom jer su je izdala nadležna tijela u propisanom obliku, a također nitko tijekom postupka nije imao primjedbi na izvedene materijalne dokaze, niti je dovodio u pitanje vjerodostojnost istih pa sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost istih.

7. Sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim iskaz svjedokinje LN jer je isti detaljan, logičan, životno uvjerljiv, potkrijepljen relevantnim odredbama primjenjivih propisa te svjedokinja iskazuje dosljedno, a njezin iskaz je u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Navedena primjedba branitelja okrivljenika da je iskaz navedene svjedokinje usmjeren ka šikanoznom postupanju prema okrivljenicima ne dovodi u pitanje vjerodostojnost iskazana navedene svjedokinje iz svih već gore navedenih razloga. Također sud cijeni vjerodostojnim i iskaz svjedoka FN jer je isti logičan i životno uvjerljiv te u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

8. Analizirajući obranu okrivljenika te ju dovodeći u vezu s ostalim izvedenim dokazima sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavci nisu podatke o početku osiguranja dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i to za radnicu ĐN podatke o početku osiguranja nisu dostavili nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle u Osijeku najkasnije 15. lipnja 2022. budući da je imenovana započela s radom 15. lipnja 2022., već su isti podatak dostavili nakon propisanog roka 20. lipnja 2022. čime su postupili suprotno odredbi članka 112. stavka 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 172. stavka 2. točke 4. i stavka 3. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.

8.1. Također sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavci u Osijeku, evidenciju o radnom vremenu radnika nisu vodili na propisani način, u skladu s odredbom članka 5. Zakona o radu u vezi s odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i to tako da evidencija o radnom vremenu za ožujak 2024. za radnicu UNN nije sadržavala sve podatke iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i to podatke iz članka 8., stavka 2., odnosno podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa i to ostvarena sate prekovremenog rada i ostvarene sate rada nedjeljom, tj. utvrđeno je da imenovana radnica radila u tjednu od 4. ožujka 2024. do 10. ožujka 2024. od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati i nedjelju 10. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati, u tjednu od 11. ožujka 2024. do 17. ožujka 2024. od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati i subotu 23. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati, u tjednu od 25. ožujka 2024. do 31. ožujka 2024. od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati i subotu 23. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati, odnosno u navedenim tjednima radila je ukupno 45 sati tjedno, odnosno u svakom tjednu ukupno 5 sati prekovremeno što je u ožujku 2024. ukupno 15 sati prekovremenog rada, te 5 sati rada nedjeljom, a poslodavci nisu evidentirali ostvarene sate rada nedjeljom, već su u navedenim tjednima subote 09. ožujka 2024. i 23. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati i nedjelju 10. ožujka 2024. od 8,30 do 13,30 sati evidentirali kao sate pripravnosti iako je navedena radnica u te dane radila, slijedom čega evidencija o radnom vremenu za ožujak 2024. za radnicu UNN sastavljena u Osijeku 31. ožujka ne sadrži podatak o 15 sati prekovremenog rada i 5 sati rada nedjeljom, a što je suprotno odredbi članka 5. Zakona o radu u svezi članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, čime su postupili suprotno odredbi članka 5. Zakona o radu u svezi članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.

9. Sud je iz činjeničnog opisa terećenog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 4. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju izostavio dio kojim se okrivljenici terete da kao poslodavci nisu podatke o početku osiguranja dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju za radnicu TN, a to sve iz razloga jer je vidljivo iz činjeničnog opisa prekršaja da se okrivljenicima stavlja na teret da navedene podatke nisu dostavili najkasnije 6. srpnja 2020., već su iste podatke dostavili 7. srpnja 2020. pa je u odnosu na navedenu radnicu nastupila zastara prekršajnog pogona sukladno članku 13. u vezi članka 13. a Prekršajnog zakona. Stoga je sud iz činjeničnog opisa terećenog prekršaja izostavio dio u odnosu na koji je nastupila zastara prekršajnog progona.

10. Sve navedeno proizlazi iz materijalne dokumentacije koja prileže spisu, vjerodostojnog iskaza svjedokinje LN, kao i iz obrane okrivljenika koji zapravo priznaje počinjenje terećenih prekršaja, ali navode da su isti počinjeni omaškom, a ne iz namjere ni nehaja. Analizirajući sve izvedene dokaze i dovodeći ih u međusobnu vezu sud smatra da se u radnjama okrivljenika stječu sva obilježja prekršaja koji im se stavljaju na teret u optužnom prijedlogu, za koje prekršaje ih je sud oglasio krivim, kako je to opisano u izreci presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njihovu prekršajno-pravnu odgovornost te ne nalazeći mjesta primjeni članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, niti primjeni članka 24. a istoga zakona, već je sve navedene okolnosti koje okrivljenici navode u svojoj obrani uzeo u obzir kao olakotne okolnosti prilikom odmjeravanja kazne i slijedom toga uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenicima ublažio novčane kazne. Dakle, prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje opisane u izreci presude sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti na strani 1. okr. i 2. okr. sud je cijenio njihovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost za istovrsne prekršaje, kako proizlazi iz izvadaka prekršajne evidencija Ministarstva pravosuđa na ime 1. okr. i 2. okr., okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja prekršaja, odnosno činjenicu da je vladala pandemija Corona virusa te je stoga sud uvažavajući težinu počinjenog prekršaja i stupanj prekršajne odgovornosti okrivljenih svakom okrivljeniku ponaosob, na temelju članka 37. Prekršajnog zakona, ublažio propisane novčane kazne, odnosno iste je izrekao ispod propisanog posebnog minimuma za navedenu vrstu prekršaja, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom prema svakom okrivljeniku ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije. Slijedom navedenog, a poštujući pravila za ublažavanje kazne propisana člankom 37. stavkom 3. točkom 1. i 2. u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona, sud je 1. okr. pravnoj osobi za prekršaj opisan pod točkom I/ izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 1.050,00 eura i za prekršaj opisan pod točkom II/ izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 1.050,00 eura, dok je 2. okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi za prekršaj opisan pod točkom I/ izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 130,00 eura i za prekršaj opisan pod točkom II/ izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 320,00 eura pa im je temeljem članka 39. stavka.

1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu i to 1. okr. ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 2.100,00 eura i 2. okr. ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 450,00 eura. Izrečenim novčanim kaznama će se, po mišljenju ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, a također sud smatra da su izrečene novčane kazne razmjerne težini počinjenih prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenih.

11. Sud je 1. okr. pravnu osobu i 2. okr. odgovornu osobu UN obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka.

Osijek, 28. travnja 2025.

Zapisničar

S U D A C

Silvija Šarac

Snježana Marijanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVITI:

1. 1. okr. i 2. okr.,

2. Branitelju okrivljenika,

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Arhivi.