Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

P-620/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) NA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i pod 4) CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ( tužitelji od pod 1) do pod 4) kao nasljednici pok. LA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]) svi zastupani po punomoćniku Vinko Ljubičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri u Splitu, protiv tuženika FA iz [adresa], zastupan po punomoćniku Nikola Božiković, odvjetnik u Splitu, radi prestanka uznemiravanja, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 19.ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika dana 28.travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" Nalaže se tuženiku da prestane s parkiranjem i ostavljanjem automobila na nekretnini označenoj kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 2660 K. O [katastarska općina] KO [katastarska općina] i to baš na dijelu koji je u Dopunskom vještačenju vještaka Tomislava Čipčića na skici lica mjesta – dodatak od 4.rujna 2020. koja dopuna vještva predstavlja sastavni dio ove presude označen slovima A-G-B-C-D-L-A, te na taj ili sličan način prestane uznemiravati tužitelja u ostvarivanju stvarnih prava na predmetnoj nekretnini." kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.293,68 eura u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a 01.01.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je vlasnik čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], nadalje, da je tužitelj posjednik kat. čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], nadalje, da tuženik uznemirava tužitelja u mirnom korištenju stvarnih prava nekretnina označene kao čest. zem [katastarska čestica] odnosno kat. oznake čest. zem [katastarska čestica] na način da vrlo često parkira automobil na predmetnoj čestici te ostavlja na predmetnoj čestici automobil na način da onemogućava prolaz i provoz tužitelju automobilom na javnu prometnu površinu, zbog čega da je u nekoliko navrata reagirala policija. Slijedom navedenog, predlaže kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije parkirao nikada na predmetnoj čestici te da na istoj nije moguće parkirati budući ista predstavlja kuću, ozidano dvorište i jednu pomoćnu prostoriju. Nadalje, da sporna nekretnina graniči sa javnim putem označenim kao čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te je navedena cesta jedini put kojim su kućama prilazili i njegovi preci i tuženik te da se nikada nitko nije žalio na uznemiravanje.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, izvatka iz posjedovnog lista, Uvjerenja Državne geodetske uprave od 27.siječnja 2020., Odobrenja Općine Dugi Rat od 18.siječnja 2016., Odluke Općine Dugi Rat o komunalnoj infrastrukturi, dokumentacije dostavljene uz podnesak tuženika od 21.2.2023., očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika, dopunskim saslušanjem vještaka Tomislava Čipčića, saslušanjem svjedoka NA, AA, ŠA, te tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

4. Očevidom na licu mjesta vještak je utvrdio da je tužitelj kao predmet spora pokazao završetak kolnog prolaza Ulice Vrilo sa Ulice Put Sv. Roka što je prikazao kao tijelo oznake A-B-C-D-E-F-A. Nadalje, da se pokazani predmet spora nalazi na dijelu čest. zem [katastarska čestica] koja se vodi u zemljišniku u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] kao put u površini od 327 m2 odnosno na dijelu kat. čest. zem [katastarska čestica] koja se vodi u katastarskom operatu u posjedovnom listu broj 1210 kao put u površini od 464 m2. Nadalje, da zemljišno knjižna čestica 4911/9 nije usklađena sa kat. čest. zem [katastarska čestica]. Nadalje, da predmet spora predstavlja dio javnog dobra na općoj uporabi odnosno dio Ulice Vrilo.

5. U dopuni nalaza i mišljenja vještak se očitovao na primjedbe tužitelja i tuženika te proizlazi da se vještak pri izradi svog nalaza i mišljenja koristio starom mapom za K. O [katastarska općina] na kojoj čest. zem [katastarska čestica] nije vidljiva. Nadalje, da nije imao na uvid kopiju dijela starog katastarskog plana na kojem je vidljiv položaj predmetne čestice, a koja je nastala formiranjem odnosno usklađenjem čest zem 4911/8 sa kat čest zem 7900 ( dvostruka numeracija) te je tim elaboratom nastala čest. zem [katastarska čestica] u površini od 55 m2 kojih nema na terenu te predstavlja prostor koji od davnina nije bio u funkciji posjeda osnovne čestice 4911/8. Nadalje, vještak navodi da uvidom u kopiju dijela starog katastarskog plana utvrđuje da upravo sjeverni dio predstavlja dio čest. zem [katastarska čestica].

6. Iz pisane dopune nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je predmet spora dijelom na čest. zem [katastarska čestica] ( A-G-B-C-D-L-A), a dijelom na čest. zem [katastarska čestica] ( A-L-D-E-F-A) dok obje čest zem predstavljaju dio katastarske čestice [katastarska čestica] ( put).

7. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da sporna nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] oznake "neplodno" te površine 55 m2 je upisanog vlasništva tužitelja.

8. Čitanjem izvatka iz posjedovnog lista 1152 utvrđeno je da tužitelj upisani posjednim u katastru nekretnine kat oznake 8092/1 za ½ dijela u naravi kuća, zgrada, dvorište.

9. U konkretnom slučaju tužitelj tvrdi da ga tuženik uznemirava parkiranjem i zaustavljanjem automobila ispred vrata njegove kuće na njegovoj nekretnini, a tuženik se brani navodeći da je predmetna nekretnina javni put - opće dobro te kao takva upisana u katastar.

10. Odredba članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09) određuje da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario to svoje pravo, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo, i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Identično pravo ima i predmnjevani vlasnik, tj. onaj koji dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja posjeda stvari.

11. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je tužitelj vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] evidentirane kao „neplodno“, dakle, bio bi aktivno legitimiran za podnošenje vlasničke tužbe protiv tuženika za prestanak uznemiravanja, a tuženik ne osporava parkiranje automobila na predmetnom putu pa je isti pasivno legitimiran u ovoj parnici.

12. Očevidom na licu mjesta vještak je utvrdio da se predmet spora nalazi dijelom na čest. zem [katastarska čestica], a dijelom na čest zem 4911/9.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da tuženik parkira kombi i automobil ispred njegove kuće te da se istome tuženik obraća grubim riječima i psovkama. Nadalje, da je predmetni prostor bio slobodan za prolaz, ali da ne dozvoljava parkiranje. Nadalje, da u kuću ulazi sa predmetnog puta te istome smeta kada netko parkira automobil ispred vrata.

14. Iz iskaza tuženika proizlazi da istina parkira automobil na javnom [adresa] obzirom se istome kuća nalazi na toj adresi te da nije točno da se radi o nekretnini tužitelja već o javnom putu koji završava slijepo kojim dolazi do svoje kuće koja se nalazi odmah iza kuće tužitelja što mu nitko ne osporava zadnjih 100 godina. Nadalje, da ne parkira tako da onemogućava tužitelju ulaz u kuću te da i drugi ( zetovi tužitelja) parkiraju na istom mjestu. Nadalje, da se predmetni put oduvijek koristio kako se i danas koristi te da nitko nikome nije zabranjivao parkiranje niti prolaženje.

15. Iz iskaza svjedoka NA, sina tužitelja proizlazi da tu prije nitko nije mogao parkirati jer su postojale stepenice koje je strina uklonila i betonirala da bi sebi napravila parking i ulaz u kuću preko tog parkinga. Nadalje, da ni njegovi roditelji nemaju drugi pristup u kuću osim preko predmetnog dvora. Nadalje, da je jednom parkirao na mjestu na kojem parkira tuženik, a da ga je ovaj zagradio.

16. Iz iskaza svjedoka AA proizlazi da se " dvor" koristio kao put oduvijek te da su zajednička prava na tom dijelu imali prednici stranaka. Nadalje da tuda prolazi cijelo selo, da se automobilom dolazi do "dvora" od kada je zabetonirala skale 1992. Nadalje, da su prostor gdje tužitelj parkira oduvijek zvali "dvor".

17. U ovom postupku je utvrđeno da se tuženik parkira na dijelu nekretnine koja se naziva "dvor" kuda prolazi cijelo selo, s tim da se dijelom parkira i na tužiteljevoj nekretnini 4911/20.

18. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se radi o završetku kolnog prilaza anagrafske oznake Put Vrila sa ulice Put Sv.Roka, na dijelu gdje završava kolni prilaz, a u smjeru sjevera i zapada se račvaju pješačke skale.

19. U ovom postupku donijeta je prvostupanjska presuda kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, a ista je ukinuta drugostupanjskim rješenjem poslovni broj Gž- 834/2022 od 11.travnja 2022. jer da bi bilo sporno predstavlja li predmetna nekretnina čest. zem [katastarska čestica] nerazvrstanu cestu, bez obzira na postojeći upis u zemljišnoj knjizi.

20. Naime, vještak je u svom nalazu i mišljenju od 30.siječnja 2020. naveo da predmet očevida ( u Prilogu na licu mjesta tijelo označeno slovima A B C D E F A) predstavlja dio javnog dobra na općoj uporabi odnosno dio Ulice Vrilo, a u prilog tome je Odluka Općine Dugi Rat o komunalnoj infrastrukturi.

21. Uvidom u Odluku Općine Dugi Rat o komunalnoj infrastrukturi (javno dostupna) objavljene u Službenom glasniku Općine Dugi Rat broj 11/2019 utvrđeno je da se komunalnom infrastrukturom Općine Dugi Rat, kao javnim dobrom na općoj uporabi proglašava [adresa] k. o [katastarska općina] koja da predstavlja javno prometnu površinu na kojoj nije dostupan promet motornim vozilima.

22. Uvidom u rješenje zemljišnoknjižnog odjela u Omišu poslovni broj Z-53633/2022 utvrđeno je da je povodom dostavljenog geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava Omiš evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste Klasa: 932-06/2022-02/573 od 20.prosinca 2022. temeljem čl. 131,132, i 133 Zakona o cestama u zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] dopušta se upis – promjena površine kčbr. [katastarska čestica] put 327 m2 tako da sada glasi kčbr. [katastarska čestica] put 255 m2. Nadalje, da se u zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] dopušta upis promjene površine kčbr. [katastarska čestica] neplodno 55 m2 tako da sada glasi k. č. br. [katastarska čestica] neplodno 39 m2 ( manje za 16 m2). Nadalje, da se u novonastalnom zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] dopušta upis novonastalih kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta 366 m2 i kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta 103 m2.

23. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista broj 1800 utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] naziva Vrilo kategorije nerazvrstana cesta, površine 103 m2 upisanog posjednika i vlasnika Općina Dugi Rat- javno dobro u općoj uporabi.

24. Uvidom u identifikaciju čestica utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] upisana u PL 1800 k. o [katastarska općina] odgovara zk. čest. zem [katastarska čestica] upisane u ZU 3855 površine 103 m2.

25. Dakle, iz navedenog proizlazi da čest.zem oznake 4911/20 koja se spornim dijelom nalazila na 7889 ( put Vrilo) sada tim dijelom nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] (u površini od 16 m2), a koja nekretnina je upisana kao nerazvrstana cesta Vrilo.

26. Dakle, proizlazi da je dio nekretnine upisanog vlasništva tužitelja predstavljao najprije dio puta oznake 7889, a sada nerazvrstanu cestu oznake 8936 odnosno da sporni dio ( gdje parkira tuženik) sada se nalazi na nerazvrstanoj cesti oznake 8936.

28. Naime, u ovom postupku već iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da predmet spora se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] (odnosno dio 4911/20) koja da predstavlja dio javnog dobra na općoj uporabi odnosno dio Ulice Vrilo, a što proizlazi i iz Odluke Općine Dugi Rat o komunalnoj infrastrukturi.

29. Prema Zakonu o cestama („Narodne novine“, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22., - dalje: ZC) određeno je pojam nerazvrstane ceste, što se smatra nerazvrstanom cestom te tko je vlasnik iste. U čl. 2. ZC definiran je izraz javne ceste u smislu tog zakona na način da su to ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom zakonu koji svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim zakonom i drugim propisima, a nerazvrstana cesta je cesta koja se koristi za promet vozilom koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određeno tim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona (čl. 2. st. 1. točka 1. i točka 6. ZC).

30. U odredbi čl. 98. st.1. ZC određeno je što se smatra nerazvrstanom cestom ( ... su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: - ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), - ceste koje povezuju naselja, - ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, - terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, - pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, - druge ceste na području naselja i gradova.)

31. Odredbom čl. 99. ZC regulirano je što čini nerazvrstanu cestu (cestovna građevina (....), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).

32. Prema čl. 3. st. 1. ZC javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Razvrstavanje javnih cesta određeno je čl. 6. st. 1. ZC na način da se one razvrstavaju u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Prema čl. 7. st. 1. ZC javne ceste se razvrstavaju na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada, a prema st. 2. odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje: Ministar), a koja odluka se objavljuje u „Narodnim novinama“. Prema st. 4. razvrstavanjem nerazvrstane ceste u javnu cestu navedenom odlukom nerazvrstana cesta postaje javna cesta (isto tako prema st. 3. javna cesta koja prestane biti razvrstana odlukom Ministra postaje nerazvrstana cesta, osim u slučaju iz čl. 5. tog zakona, što ovdje nije slučaj).

33. Odredba čl. 126. st. 2 ZC određuje da nekretnine koje su prema Zakonu o cestama javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske. Sporne čestice nisu prema Zakonu o cestama javne ceste jer kao takve nisu razvrstane kao javne ceste i stoga je neodlučan njihov raniji karakter - jesu li prije 1. siječnja 1997. bile javne ili nerazvrstane ceste.

34. Za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužitelja relevantno je utvrđenje u postupku da su sporne nekretnine statusa - nerazvrstana cesta. Iz sadržaja spisa ne proizlazi da bi se radilo o javnoj cesti koja bi kao takva u smislu čl. 7. ZC bila razvrstana odgovarajućom odlukom Ministra. Stoga nije ni bilo mjesta ispitivanju pretpostavki iz čl. 126. st. 2. ZC jer status nerazvrstane ceste sporne nekretnine nisu ni stekle temeljem odredbe čl. 126. st. 2. ZC.

35. Ovdje je mjerodavna odredba iz čl. 131. ZC, prvenstveno st. 1., u kojoj je određeno da ceste koje se na dan stupanja tog zakona na snagu koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona (a to je upravo u konkretnom slučaju sporna ulica Vrilo, cesta, na dijelovima nekretnina tužitelja), da te ceste postaju nerazvrstane ceste.

36. Potom u daljnjim stavcima ta odredba regulira upise u zemljišnim knjigama i evidentiranje u katastru. Sadašnjim st. 7. (ranije 6. - u vrijeme stupanja na snagu tog zakona), nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste, prije 1. siječnja 1997., (a ovdje su te nekretnine bile u uporabi kao nerazvrstane ceste, i prema Zakonu o cestama su i sada nerazvrstane ceste, kao i u momentu stupanja na snagu tog Zakona) su - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu JLS na čijem se području nalaze. Time je definiran njihov pravni status.

37. U ovom postupku utvrđeno je da se predmetnim kolnikom Ulice Vrilo koristi za prolaženje čitavo selo vozilima odnosno da se predmetna nekretnina koristi kao opće dobro u javnoj uporabi. Sporno je parkiranje tuženika vozilima na jednom dijelu tog općeg dobra ( ispred ulaza u kuću tužitelja) te predstavlja li isto čin uznemiravanja tužitelja.

38. Naime, iz iskaza svjedoka ŠA proizlazi da se tuženik koristi nekretninom koja predstavlja dvor između dviju kuća te onemogućava im korištenje tog dvora na dosadašnji način ( intimni prostor između kuća gdje su se kao djeca igrali).

39. S druge strane svjedoci iskazuju da se otkada je strina ( svjedok AA) betonirala skale ( prije 25 godina) predmetnim "dvorom" prolazi kolima te da prolazi cijelo selo, što proizlazi iz iskaza tužitelja da nikome ne smeta, osim što se tuženik nedozvoljeno parkira na jednom dijelu kolnika.

40. Dakle, iz iskaza samih stranaka i svjedoka proizlazi da se predmetna nekretnina i faktično koristi kao put do njihovih kuća te da istim prolazi cijelo selo pa proizlazi da predmetna nekretnina ( prije dio kčbr. [katastarska čestica], a sada dio kčbr. [katastarska čestica]) osim što ima status nerazvrstane ceste odnosno javnog dobra u općoj uporabi doista se koristi kao put kroz naselje.

41. Dakle, sporna nekretnina kao nerazvrstana cesta javno je dobro u općoj uporabi vlasništvo jedinice lokalne samouprava Općine Dugi Rat.

42. Naime, stupanjem na snagu ZOC-a dana 28. srpnja 2011. jedinice lokalne samouprave stekle su pravo vlasništva na nekretninama koje imaju status nerazvrstanih cesta ex lege (originarno) i to na temelju odredbe čl. 131. st. 1. ZOC-a, na koju okolnost nije od utjecaja činjenica da li su iste provele upis svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama, jer akt upisa u zemljišne knjige, kod stjecanja prava vlasništva na temelju Zakona, nema konstitutivni učinak.

43. Dakle, za pravni status nerazvrstane ceste nije bitno da li se nekretnine, na kojima se ista nalazi i dalje vode upisane kao vlasništvo neke fizičke ili pravne osobe, već je za utvrđivanje tog statusa bitno utvrditi da li se zaista radi o cesti koja se na dan stupanja na snagu tog Zakona koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika, a koja nije razvrstana kao javna cesta.

44. Odredom čl. 167. st. 2. ZV-a propisano je da za slučaj da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1. tog članka, tj. da ga treća osoba bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegove ovlasti u pogledu stvari, ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

44.1. Imajući u vidu naprijed citiranu zakonsku odredbu razvidno je da sud tužitelju pravnu zaštitu može pružiti jedino u slučaju da isti dokaže da je nekretnina, u odnosu na koju tu zaštitu traži, njegovo vlasništvo. Tužitelj svoje vlasništvo dokazuje zemljišnoknjižnim izvatkom.

45. Međutim, očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika utvrđeno je da se predmet spora ( dio čest. zem [katastarska čestica]) nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] koja je Odlukom o komunalnoj infrastrukturi općine Dugi rat utvrđena javnim dobrom u općoj uporabi na kojoj se formirala cesta oznake 8936 te se prema čl. 131 ZC radi o nerazvrstanoj cesti vlasništvo jedinice lokalne samouprave, slijedom čega tužitelj nema aktivnu legitimaciju naložiti zabranu parkiranja vozila tuženika.

46. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

47. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 13/23) i to za zastupanje na ročištu od 9.svibnja 2016. 100 bodova, 15.lipnja 2016. 100 bodova, sastav podneska od 22.svibnja 2020. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 2.lipnja 2020. 100 bodova, 3.rujna 2020. 100 bodova, sastav podneska od 1.svibnja 2021. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 23.rujna 2021. 100 bodova, sastav žalbe 125 bodova, sastav podneska od 28.travnja 2024. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 30.rujna 2024. 100 bodova, ročištu od 3.prosinca 2024. 100 bodova te ročištu od 19.ožujka 2025. 100 bodova, te pristup ročištu za objavu odluke 50 bodova odnosno sveukupno 1275 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda ( Tbr 54) iznosi 2.550,00 eura, uvećano za PDV 25% iznosi od 637,50 eura iznosi 3.187,50 bodova, te uvećano za trošak sudske pristojbe za žalbu protiv presude u iznosu od 106,18 eura sveukupno iznosi 3.293,68 eura. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

48. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 28. travnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Splitu pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis