Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-335/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB: 7667480107, protiv ovršenice EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi trećih osoba UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Silvija Kirin Palčić, odvjetnica iz Jastrebarskog, protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-727/2024-10 od 13. siječnja 2025., dana 28. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba trećih osoba UU i NU kao osnovana, preinačuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr- 727/2024-10 od 13. siječnja 2025. i rješava:
Odgađa se ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj Ovr-542/2017-3 od 30. ožujka 2017. na nekretnini opisanoj u rješenju o ovrsi do pravomoćnog okončanja parnice koja se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom pod poslovnim brojem P-961/2023.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se naknadno.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog trećih osoba UU i NU za odgodu ovrhe od 11. studenoga 2024.
2. Protiv tog rješenja žalbu su podnijele treće osobe iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) a koji se u ovom predmetu primjenjuje temeljem odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ) s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i vrati na ponovni postupak. Traže trošak žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud odbija prijedlog za odgodu polazeći od utvrđenja:
-da je pravomoćnim rješenjem o ovrsi ovoga suda posl. br. Ovr- 542/17-3 od 30. ožujka 2017. određena ovrha na nekretnini ovršenice radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja,
-da su podneskom od 11. studenoga 2024. treće osobe UU i NU podnijeli prijedlog za odgodu ovrhe u kojem navode da je presudom ovoga suda posl. br. P-961/23 od 28. listopada 2024. predmetna ovrha proglašena nedopuštenom, tvrde da predmetna nekretnina čini cjelinu s kućom u kojoj žive pa da bi stoga provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pa predlažu da sud odgodi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod posl. br. P-961/23,
-da se ovrhovoditelj podneskom od 5. prosinca 2024. očitovao na prijedlog u bitnom navodeći kako je protiv presude na koju se pozivaju treće osobe izjavio žalbu pa da se radi o nepravomoćnoj sudskoj odluci koja u ovom trenutku ne proizvodi nikakve učinke pa predlaže nastaviti s postupanjem u ovršnom postupku,
-da će sukladno čl. 67. st. 1. OZ-a na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena,
-da je nepravomoćnom presudom toga suda prihvaćen tužbeni zahtjev trećih osoba za proglašenje ovrhe nedopuštenom, pa je ocjena prvostupanjskog suda da su treće osobe učinile vjerojatnim postojanje svoga prava,
-da je međutim stav prvostupanjskog suda da treće osobe ni na koji način nisu učinile vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjele nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu,
-da iz zapisnika o očevidu i provedenog građevinskog vještačenja proizlazi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja zatravljenu površinu na kojoj se nalaze temelji kuće i druge zgrade, kao i gospodarska zgrada starije građe i izgradnje,
-da imajući u vidu da bi u svojoj kući nastavili stanovati i po provedbi ovrhe, da navodi trećih osoba iz prijedloga za odgodu o tome da predmetna nekretnina predstavlja cjelinu sa kućom u kojoj žive, sami po sebi ne znače da bi treće osobe provedbom ovrhe trpjele nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu, a da se prema katastarskom planu na listu 50 spisa nekretnina trećih osoba nalazi neposredno uz javni put pa da im zbog toga čestica koja je predmet ovrhe nije potrebna za pristup njihovoj nekretnini, dok u odnosu na navode trećih osoba da na predmetnoj nekretnini drže poljoprivredne strojeve valja odgovoriti da treće osobe za tu svrhu mogu pronaći drugu nekretninu,
-da treće osobe ni na koji način nisu učinili vjerojatnim da eventualnu štetu koja bi im nastala ne bi mogli naknaditi od ovrhovoditelja, odnosno nisu učinio vjerojatnim da bi naknađivanje te štete bilo povezano s iznimnim teškoćama, što je nužan uvjet za odgodu ovrhe propisan čl. 67. st. 1. OZ-a.
5. Odredbom čl. 67. st. 1. OZ-a propisano je da će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).
6. Nije sporno da su treće osobe UU i NU upućeni da pokrenu parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (stranica 80 spisa) i da je nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj P-961/2023-11 od 28. listopada 2024. ovrha proglašena nedopuštenom (stranica 188 spisa), ali je sporno da li je ispunjen uvjet koji mora biti kumulativno ispunjen sa objektivnim razlogom, odnosno da li su treće osobe učinile vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
7. Vjerojatnost podrazumijeva niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica. Vjerojatnost je takvo uvjerenje koje ima više argumenata u prilog postojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezina postojanja, pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja.
8. Prvostupanjski sud je, polazeći od utvrđenja da se prema katastarskom planu na listu 50 spisa nekretnina trećih osoba nalazi neposredno uz javni put pa da im zbog toga čestica koja je predmet ovrhe nije potrebna za pristup njihovoj nekretnini, a da za poljoprivredne strojeve mogu pronaći drugu nekretninu, ocijenio da navodi trećih osoba da predmetna nekretnina predstavlja cjelinu sa kućom u kojoj žive ne znače da bi provedbom ovrhe treće osobe pretrpjele štetu. Međutim, imajući u vidu da je presudom poslovni broj P-961/2023-11 utvrđeno da se radi o nekretninama koje čine cjelinu sa kućom u [adresa] gdje isti žive, odnosno da čk.br. [katastarska čestica] (na kojoj je kuća) i čk.br. [katastarska čestica] (koja je predmet ovrhe) čine jedinstvenu životnu i gospodarski neodjeljivu cjelinu, da je pristup nekretnini čk.br. [katastarska čestica] moguć jedino kroz nekretninu čk.br. [katastarska čestica], da se treće osobe nalaze u posjedu predmetnih nekretnina, da bi im prijenos vlasništva onemogućio pristup nekretninama, da za potrebe obavljanja gospodarskih radova moraju traktorom prolaziti kroz predmetne nekretnine, da je životno da nije upisana služnost u zemljišnim knjigama ili na drugi način formalno uređen način korištenja jer se radi o najbližim srodnicima, a iz kojeg razloga je odlukom suda ovrha u predmetu posl. br. Ovr-542/17 proglašena nedopuštenom, kako to proizlazi iz obrazloženja poslovni broj P-961/2023-11, te imajući u vidu da vjerojatnost podrazumijeva niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica, prema uvjerenju ovog suda treće osobe su učinile vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjele nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer bi bile onemogućene obavljati gospodarsku (poljoprivrednu) djelatnost, što bi predstavljalo teško nenadoknadivu štetu s obzirom na općepoznatu činjenicu da obavljanje radova na zemlji zahtijeva kontinuitet u postupanju u skladu sa godišnjim dobima. Pri tome okolnost da se nekretnina trećih osoba nalazi neposredno uz javni put ne dokazuje da prijenos vlasništva ne bi onemogućio treće osobe pristup nekretninama, jer je sporna mogućnost obavljanja gospodarskih radova, a nepravomoćnom presudom je utvrđeno da treće osobe moraju traktorom prolaziti kroz predmetne nekretnine.
9. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 380. st. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a preinačiti prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci.
10. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se naknadno.
U Zagrebu 28. travnja 2025.
Sutkinja
Mirela Mijoč Kramar
