Poslovni broj: P-638/2024-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u RijecI, po sucu toga suda Mirni Santini, u pravnoj stvari tužiteljice TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Maji Lakić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika :1. KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Predragu Dželajliji, odvjetniku iz Rijeke, 2. JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Frani Dobroviću, odvjetniku iz Rijeke, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene dana 11. ožujka 2025. g. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnika prvotuženika te zamjenika punomoćnika drugotužene, a koja presuda je objavljena 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ad 1. KS da isplati tužiteljici TS novčani iznos od 17.024,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 26. travnja 2013. g. do isplate po kamatnim stopama koje se određuju uvećanjem eskontne kamatne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje do 31. srpnja 2015. g. a od 01. kolovoza 2015. g. pa dalje prema stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. g. a od 01. siječnja 2023. g. pa dalje po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja na način da se u svakom narednom polugodištu primjenjuje ona referentna stopa koja je važeća na dan 1.1.odnosnoc 1.7. tekuće godine sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženu ad 2. JS.

III. Nalaže se prvotuženiku KS isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.765,77 eura u roku od 15 dana dok se za više zazraženi parnični trošak zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužiteljici ispaltiti drugotuženoj JS parnični trošak u iznosu od 625,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da su ona i pok. joj suprug ĆS kao vjerovnici – davatelji zajma sklopili Ugovor o zajmu od 25. travnja 2012. g. sa dužnikom - zajmoprimcem pok. ŽS, ocem prvotuženika KS i suprugom drugotužene JS te su mu pozajmili iznos od 15.200 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a a koji iznos je dužnik bio dužan vratiti do 25. travnja 2013.g. ugovor da je solemniziran kod javnog bilježnika Verice Lovrović iz Rijeke pod posl.br. OV-2081/2012. Vjerovnik IS da je preminuo **.**.2013. a jedinim nasljednikom da je proglašena njegova supruga JS nakon što joj je sin PS ustupio svoj dio nasljedstva. Dužnik pok. IS da je 09.11.2012. g. sklopio darovni ugovor sa sinom ovdje prvotuženikom kojim ugovorom mu je darovao 1/3 suvlasničkog dijela kč. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ovog suda,1/3 suvlasničkog dijela k. č. [katastarska čestica] , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ovog suda te 1/3 suvlasničkog dijela čest. 1765,2004,2010, i 2034 upisanih u posjedovni list 91 k. o. [katastarska općina]. Pok. IS da za života nije vratio pozajmljeni iznos od 15.200,00 eura niti je to učinila njegova nasljednica. Prvotuženik PS da se nije mogao upisati kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem darovnog ugovora od 09.11.2012. g. jer je taj darovni ugovor ništav jer nije bio solemniziran a radi se o raspolaganju bez prave predaje u posjed. Pok. IS da je i dalje upisan kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] te ona predstavlja dio ostavinske imovine – naknadno pronađene imovine koja se mora raspraviti u ostavinskom postupku među zakonskim nasljednicima kako onima koji su ustupili svoj dio tako i onima koji su ustup prihvatili sve temeljem odredbe čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju. Zato da tuženici kao zakonski nasljednici iza pok. IS odgovaraju za njegov dug. Predlažu da ih sud obveže na isplatu utuženog potraživanja prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 13. lipnja 2024. g. ( l.s. 55 ).

2. U svom odgovoru na tužbu tuženici osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navode da prvotuženik KS nije temeljem darovnog ugovora stekao vlasništvo nekretnine tj. 1/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija već je darovnim ugovorom sa pok. ocem stekao 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Drugotužena JS da nije ni bila stranka darovnog ugovora niti je temeljem istog stekla suvlasnički dio jer je bila upisana suvlasnikom tih nekretnina i prije darovnog ugovora. Prvotuženik da je suvlasnik nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] pa da je tužiteljica mogla namiriti svoju tražbinu prodajom istih. Tuženici dalje navode da imaju saznanja da je pok . IS u cijelosti isplatio dug pok . ĆS na način da je pok . ĆS od brodogradilišta " Uljanik " primio posredničku proviziju koja je temeljem obavljenog posla trebala biti isplaćena sada pok. IS. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U daljnjem tijeku postupka tužiteljica je ustrajala kod svog zahtjeva a tuženici kod svojih s tim što je drugotužena prigovorila da tužiteljica nema pravni interes za podnošenje ove tužbe jer je ugovor o zajmu ovršna isprava a i zato što je u postupku P- 3665/19 usvojen njezin zahtjev za pobijanje darovnog ugovora zaključenog između pok. IS i prvotuženika pa da tužiteljica može ostvariti svoju tražbinu po toj pravomoćnoj presudi .Ujedno je navela da ona od pok. IS nije naslijedila ništa pa da ne odgovara za njegove dugove. Prvotuženik PS da je po rješenju o naknadno pronađenoj imovini naslijedio svu imovinu pok. IS pa da tužiteljica ima pravni interes voditi ovaj postupak jedino protiv njega.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu te saslušao tužiteljicu i prvotuženika . Drugotužena nije pristupila na sud radi saslušanja. Odbijen je kao nepotreban dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem svjedoka OS.

5. Tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika KS je osnovan dok u odnosu na drugotuženu JS nije osnovan.

6.Neosnovano se prigovara nedostatku pravnog interesa tužiteljice. U sporu radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji vjerovnik ne traži isplatu duga nego traži da se određena pravna radnja dužnika ( npr. otuđenje imovine trećem ) proglasi nevažećem u odnosu na njega kao bi se mogao namiriti iz te imovine. To je drugačiji i osnov i cilj od ovoga kada vjerovnik tužbom traži isplatu dugovanog iznosa iz ugovora o zajmu. Tužbsa Actio Pauliana ima cilj učiniti imovinu dužnika ponovno dostupnom za izvršenje dok u ovoj predmetnoj tužbi tužiteljica traži namirenje svog potraživanja tj. isplatu. Nadalje neosnovano drugotužena prigovora i da se tužiteljica može namiriti jer posjeduje ovršnu ispravu -ugovor o zajmu kraj činjenice da su Ugovor o zajmu sklopili između ostalog i ĆS kao zajmodavac i IS kao zajmoprimac a oboje su sada pokojni.

7. Nije sporna aktivna legitimacija tužiteljice koja je i stranka Ugovora o zajmu sklopljenog 25.04.2012.g. a ujedno i jedina nasljednica pok. ĆS, također zajmodavca.

8. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za povratom novčanih sredstava koji su predmet ugovora o zajmu tj. iznosa od 15.200,00 eura na ime pozajmice te iznosa od 1.824,00 eura na ime ugovorne kamate do dana 25.04.2013. g. kao dana dospijeća.

9. Uvidom u Ugovor o zajmu sklopljen 25. travnja 2012. g. (l.s.5) sud utvrđuje da su zajmodavci ĆS i ovdje tužiteljica pozajmili zajmoprimcu IS iznos od 15.200,00 eura koji iznos se sukladno čl.2.ugovora zajmoprimac obvezao vratiti najkasnije od 25. travnja 2013. g. u čl. 3. su stranke ugovorile da se na iznos zajma određuje ugovorna kamata od 12 % .

10. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju za smrti pok. IS posl .br. O- 57/13 od 18. srpnja 2013. g. utvrđeno je da je nasljednicom proglašena supruga JS za cijelo te da su ostavinsku imovinu činile pokretnine i to polozi na štednoj knjižici kod Ljubljanske banke d.d.u neutvrđenoj visini, neisplaćena mirovina za siječanj te neisplaćena talijanska mirovina. Tuženici su učinili nespornim da je po prijedlogu za raspored naknadno pronađene imovine, svu nepokretnu imovinu koju je ostavitelj imao u trenutku smrti naslijedio prvotuženik KS. On je sam u svom iskazu naveo da je od oca naslijedio pola kuće u [adresa] i jedan stan u [adresa] odnosno da mu je otac to darovao te da ima u svom vlasništvu nekretnine u Benkovcu.

11. Tijekom postupka tuženici su isticali da je po njihovom saznanju dug tužiteljici i njezinom pok. suprugu vraćen i to na način da je pok. ĆS isplaćena posrednička provizija od brodogradilišta " Uljanik " koja je trebala biti plaćena sada pok . IS. Tuženici nisu dostavili nikakav dokaz o isplati tog iznosa posredničke provizije pok. ĆS. Tužiteljica je u svom iskazu navela da pok. IS nije vratio pozajmljeni iznos te da se ovdje radilo o privatnom zajmu. Prvotuženik KS je naveo da je znao za ovaj zajam, da mu je otac rekao kakao je dio zajma vratio pok . ĆS a dio da se prebio od provizije. Sud je pozvao jednom na ročište predloženog svjedoka OS koji uredno pozvan nije pristupio no kasnije je odbio ovaj dokazni prijedlog kao nepotreban. To stoga što se činjenica vraćanja privatnog duga po sklopljenom ugovoru o zajmu ne može dokazati iskazom svjedoka bez pisanog traga. Tuženici nisu dostavili nikakav dokaz u prilog svojih navoda da je dug vraćen. Navodi tuženika kako je dug vraćen isplatom provizije pok . ĆS od strane brodogradilišta " Uljanik " a koja provizija je trebala biti plaćena pok. IS također nije dokazan putem uplatnice i naloga za isplatu pok. ĆS.

12.Prema čl. 139. st .1. Zakona o nasljeđivanju nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove i to i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine ( st. 3. istog članka). Imovina se procjenjuje prema tržišnoj vrijednosti stvari u času smrti, pa kasnije promjene nastale u vrijednosti naslijeđenih predmeta ostavine ne utječu na veličinu i opseg nasljednikove odgovornosti. Kada ima više nasljednika, oni solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

13. Drugotužena je istaknula prigovor da nije dobila ništa od ostavitelja pok. IS. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok . IS posl .br. O-57/13 ( l.s. 15 ) utvrđeno je da ostavinsku imovinu iza smrti pok . IS čine pokretnine i to štedni ulozi kod Ljubljanske banke, te neisplaćene mirovine. S obzirom na visinu duga već je naoko jasno da drugotužena ne može odgovarati za dugove ostavitelja jer nije naslijedila ništa osim deklarativno račune ostavitelja te neisplaćene mirovine radi zatvaranja istih. Prvotuženik pak nije istaknuo takav prigovor slijedom čega je u obvezi temeljem čl. 139. st. 1. ZN-a u vezi podmiriti tužiteljici utuženi iznos. Osim toga sam je u odgovoru na tužbu naveo da ima u vlasništvu nekretnine u Benkovcu ali sud pazi na visinu naslijeđene imovine samo po prigovoru nasljednika a on nije istaknuo takav prigovor.

14. S obzirom da tuženik nije vratio utuženi iznos to je temeljem čl 139. st 1. ZN-a u vezi s čl. 499. Zakona o obveznim odnosima trebalo tužbeni zahtjev usvojiti u odnosu na prvotuženika a odbiti u odnosu na drugotuženu. Visina tužbenog zahtjeva nije posebno ni osporena. Iznos zajma slijedi iz sklopljenog ugovora o zajmu. Stranke ugovora o zajmu su fizičke osobe te su ugovorile klauzulu o plaćanju ugovornih kamata u čl. 3. st. 2. ugovora i sve su na nju pristale. Takva odredba nije suprotna prisilnim propisima niti je bilo tko isticao prigovor zelenaške kamate. Prema uredbi o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa koja je bila na snazi 2007. g. najviša dopuštena ugovorna kamatna stopa je u novčanim obvezama između fizičkih osoba bila 19%.

15. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljici je u odnosu na prvotuženika priznat trošak sastava tužbe u visini od 250 bodova, zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika na ročištima 23.01.2025. g. i 11.03.2025. u visini od po 250 bodova, na ročištima 03.03.2017. g., 14.02.2028. g. i 13.06.2024. g. u visini od po 125 bodova ( Tbr.9/2 jer se na tim ročištima nije raspravljalo o glavnoj stvari u smislu da su se izvodili dokazi ) te na ročištu 16.01.2017. g. u visini od 50 bodova ( Tbr.9/5 jer je odgođeno prije raspravljanja) što ukupno iznosi 2.350,00 eura. Tome treba pridodati i trošak pristojbe na tužbu 199,08 eura I na presudu 216,69 eura pa je ukupni trošak tužiteljice 2.765,77 eura. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška je odbijen jer joj nisu priznati troškovi zastupanja na svim ročištima po Tbr.9/1 niti sastav podnesaka nepotrebnih za raspravljanje. Kako je drugotužena uspjela u sporu priznat joj je trošak pristupa punomoćnika na ročište 11.03.2025. g. u visini od 250 bodova što sa PDV-om iznosi 625,00 eura.

U Rijeci, 28. travnja 2025.

S U D A C

Mirna Santini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud , pismeno u tri istovjetna primjerka.

D N A :

1. Tužitelju po pun. uz nalog za uplatu sudske pristojbe na presudu u iznosu od 216,69 eura

2. Tuženiku ad 1. po punomoćniku

3. Tuženoj ad .po punomoćniku

Nakon pravomoćnosti: pozvati tuženika pristojba na odgovor na tužbu 108,35 eura

U Rijeci, 28.04.2025.