Poslovni broj: P-420/2023-31

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu Jasenki Pavišić Čačić kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović iz Rijeke, Školjić 8, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "KOBAC", Lovran, Šetalište maršala Tita 84, OIB: 43913577520, zastupanog po Marku Puhovcu, odvjetniku iz Rijeke, Šime Ljubića 4, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po Antoniu Šćulcu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate 862,70 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 13. ožujka 2025. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Snježane Jovanović Pucek, odvjetnice iz Rijeke, zamjenika punomoćnika tuženika Iris Čargonja Tičić, odvjetnice iz Rijeke i punomoćnika umješača na strani tuženika ČŠ, odvjetnika iz [adresa], a objavljene dana 28. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 862,70 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 769,79 EUR od 4. studenoga 2021. godine do isplate, a na iznos od 92,91 EUR od 11. studenoga 2021. godine do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2 (ostali odnosi) ZOO-a koja se od dospijeća do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 829,64 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2 (ostali odnosi) ZOO-a, a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljev zahtjev za nadoknadom parničnih troškova u iznosu od 500,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2 (ostali odnosi) ZOO-a, a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi od 14. kolovoza 2023. godine naveo da je izvršio isplatu osigurnine zbog imovinske štete koja je nastala na vozilu marke Renault Megane reg. oznake [registarska oznaka] u vezi police osiguranja automobilskog kaska, a sve u vezi štetnog događaja koji se dogodio dana 27. listopada 2021. godine oko 12:00 sati na županijskoj cesti ŽC 5049 kod kms 0+500 m. Naveo je da je u vrijeme štetnog događaja vozilom upravljao JŠ kojem je na prometnicu iskočila divljač (srna) s desne strane kolnika, da je došlo do udara divljači u vozilo i da je od naleta srna uginula na mjestu događaja. Na vozilu da je nastala imovinska štete koju je tužitelj naknadio isplativši, nakon izvršenog izvida i procjene štete osiguraniku, iznos od 862,70 EUR i to u dva navrata; iznos od 769,79 EUR dana 4. studenoga 2021., a iznos od 92,91 EUR dana 11. studenoga 2021. godine. Isplatom štete po ugovoru o osiguranju tužitelj da je stekao pravo regresno potraživati isplaćeni iznos od tuženika kao osobe koja snosi odgovornost za nastali štetni događaj pozivom na odredbe Zakona o obveznim odnosima, Zakona o lovstvu te Zakona o cestama. Odgovornost tuženika temelji na činjenici da gospodari lovištem kojim prolazi predmetna dionica ceste. Predložio je provođenje dokaza saslušanjem svjedoka JŠ, provođenjem prometnog i procjeniteljskog vještačenja uz očevid na licu mjesta, saslušanjem svjedoka KŠ te pribavu cjelokupnog spisa PP Opatija u vezi štetnog događaja kao i pribavu podataka od Ministarstva poljoprivrede o granicama lovišta te po potrebi mjerničko vještačenje.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev kako po osnovu tako i visini. Istaknuo je prigovor nedostatka pasivne legitimacije. Naveo je da se mjesto nastanka štetnog događaja nalazi unutar naseljenog mjesta Dobreć i da to područje izlazi izvan granice predmetnog lovišta kojim tuženik kao lovoovlaštenik gospodari. Istaknuo je da javna cesta ne ulazi u lovište i da tužitelj nije dokazao porijeklo divljači. Pozvao se na odredbu čl. 50. st. 1 Zakona o cestama po kojoj je propisana subjektivna odgovornost za štetu nastala trećim osobama nastaloj na cesti zbog naleta na divljač. Predložio je da se o parnici obavijesti društvo Euroherc osiguranje d.d. s obzirom na postojanje police osiguranja od odgovornosti.

3. U podnesku od 13. studenoga 2023. godine tužitelj je naveo da pasivnu legitimaciju tuženika temelji na podacima PP Opatija od 3. studenoga 2021. godine, da se radi o javnoj ispravi i da je divljač na cestu došla iz područja lovišta kojim gospodari tuženik. Divljač na cesti da se smatra opasnom stvari, da se za štetu od opasne stvari odgovara bez obzira na krivnju (čl. 1045. st. 3 ZOO-a) po kriteriju uzročnosti odnosno na temelju činjenice da je šteta nastala zbog naleta na divljač. Teret dokazivanja činjenica za oslobođenje od odgovornosti da, primjenom odredbe čl. 1067. ZOO-a, leži na vlasniku opasne stvari odnosno tuženiku. Odgovornost tuženika da se procjenjuje prema odredbi čl. 1066. st. 1 ZOO-a budući da se radi o osobi kojoj je povjerena stvar da se njome služi. Navedena ovlaštenja ima tuženik kao lovoovlaštenik koji gospodari lovištem. Pozvao se na brojnu sudsku praksu u sličnim pravnim situacijama.

4. Podneskom od 18. prosinca 2023. godine društvo Euroherc osiguranje dalo je izjavu da želi stupiti u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika. Pravni interes je obrazložio postojanjem police osiguranja od odgovornosti koja je bila važeća u vrijeme štetnog događaja. Pozvao se na odredbu čl. 11. Zakona o lovstvu te naveo da za štetu koja nastane na mjestima unutar naselja nisu odgovorna lovačka društva te da se na mjestu na kojem se dogodio štetni događaj ne može ustanoviti lovište. Za područje na kojem se dogodio štetni događaj da je izrađen Program zaštite divljači grada Opatije za razdoblje od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2031. godine na koji je dalo suglasnost nadležno ministarstvo. Prema naznačenom programu tuženik nema pravo gospodarenja s divljači na području na kojem se dogodio štetni događaj. Predložio je provođenje dokaza mjerničkim vještačenjem kako bi se utvrdilo je li mjesto na kojem se dogodio štetni događaj unutar područja zahvaćenog naznačenim programom. Istaknuo je da je iz potvrde MUP RH vidljivo da je na mjestu štetnog događaja postavljen znak opasnosti od divljači. Predložio je da se provede dokaz saslušanjem predsjednika i tajnika LD Kobac na okolnost dokazivanja činjenice jesu li zatražili postavljanje znaka te jesu li u vrijeme nastanka štetnog događaja provodili lovne aktivnosti kao i na okolnost poštivanja propisa o lovu na divljač i ograničenjima lova.

5. Na pripremnom ročištu održanom 19. prosinca 2023. godine sud je donio rješenje o prihvaćanju sudjelovanja Euroherc osiguranja d.d. Zagreb kao umješača na strani tuženika s obzirom da je utvrđeno da je u vrijeme štetnog događaja (27. listopada 2021. godine) postojala polica osiguranja od odgovornosti br. 804271894 sklopljena između umješača i Ministarstva poljoprivrede, a u sklopu koje su osiguranici bili lovačka društva za sve štete koje proizađu iz izvanugovorne odgovornosti za štetu od divljači, a koja nastane uslijed naleta motornih vozila na divljač (str. spisa 71-80). Odluka se temeljila na primjeni odredbe čl. 206. st. 1 i čl. 207. st. 2 ZPP-a.

6. U podnesku od 22. prosinca 2023. godine tužitelj je naveo da mjesto na kojem se dogodila nezgoda nije zahvaćeno Programom zaštite divljači Grada Opatije. Mjesto nezgode - Dobreć da pripada općini Lovran, a da iz priloženog programa proizlazi da se odnosi na administrativno područje grada Opatije. Programom da je uglavnom regulirana zaštita divljači, a ne i odgovornost za štetu koju divljač počini trećim osobama zbog čega je ustrajao kod tužbenog zahtjeva.

7. Na pripremnom ročištu održanom 5. lipnja 2024. godine tuženik i umješač na strani tuženika su odgovornost lovačkog društva osporili navodom da se mjesto nezgode nalazi u naseljenom mjestu koje da je izvan granica lovišta tuženika. Sud je na ročištu donio plan upravljanja postupkom nakon što je strankama dana mogućnost raspravljanja.

8. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 13. ožujka 2025. godine stranke su ustrajale kod iznijetih navoda. Tuženik je naveo da lovačka društva nisu vlasnici divljači, da divljač ima slobodu kretanja i da lovačka društva ne usmjeravaju kretanja divljači. Lovačka društva da su isključivo vlasnici odstrijeljene divljači te da imaju zakonsku obvezu brinuti u divljači samo u granicama lovišta.

9. Sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu i saslušanjem svjedoka BŠ (str. spisa 272-273) i zastupnika po zakonu KŠ (str. spisa 273-275).

10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog raspravljanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

11. Nesporna je činjenica da se dana 27. listopada 2021. godine oko 12:00 sati dogodio štetni događaj u kojem je divljač – srna naletjela na vozilo marke Renault reg. oznake [registarska oznaka] kojim je toga dana upravljao vozač JŠ.

12. Sporno je postoji li pasivna legitimacija tuženika s obzirom na prigovore da se štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu (Dobreć), izvan granica lovišta odnosno na području obuhvaćenim Programom zaštite divljači Grada Opatije prema ispravi na str. spisa 81-213.

13. Sporno je odgovara li tuženik po principu uzročnosti s obzirom na tuženikovo pozivanje na odredbu čl. 50. Zakona o cestama.

14. Sporna je osnovanost visine tužbenog zahtjeva.

15. U postupku je utvrđeno da se štetni događaj dogodio dana 27. listopada 2021. godine oko 12:00 sati na županijskoj cesti ŽC 5049 iz smjera Oprića u smjeru Dobreća kod kms 0+500 m u naseljenom mjestu Dobreć u blizini kućnog broja 23c na način da je sa zemljano-travnate površine s desne na lijevu stranu kolnika pretrčavala srneća divljač koju je prednjim desnim dijelom vozila udarilo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] te odbacilo na zemljano-travnatu površinu uz desni rub kolnika nakon čega je divljač uginula na mjestu događaja. Navedeno proizlazi iz dokumentacije pribavljene od PP Opatija prema ispravama na str. spisa 253-262.

16. Nadalje, utvrđeno je da je po polici osiguranja od automobilske odgovornosti s ugovorenim osiguranjem od sudara sa životinjama prema uvjetima automobilskog kaska br. 011419564625 (str. spisa 10), koja je važila u vrijeme štetnog događaja, tužitelj izvršio obvezu isplate osigurnine vlasniku vozila PŠ prema nalogu za doznaku na str. spisa 26 i izvatku po transakcijskom računu (str. spisa 27) u iznosu od 5.800,00 kn dana 4. studenoga 2021. godine (str. spisa 27) i 700,00 kn dana 11. studenoga 2021. godine (str. spisa 28), a sve vezano za prijavu štete (str. spisa 11-15), procjenu i izvid štete prema izvidu br. L629055121 (str. spisa 17-22). Slijedom iznijetog, tužitelj je aktivno legitimiran potraživati isplaćeni iznos štete iz predmetnog štetnog događaja pozivom na odredbu čl. 963. st. 1 ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) prema kojoj je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

17. Tuženik je pasivno legitimiran u ovom postupku budući da je iz službene bilješke PP Opatija Klasa 21-04/21-O/10395, Ur.br. 511-09-31/06-O-78-12/2021 od 27. listopada 2021. godine (str. spisa 254) utvrđeno da je o predmetnom štetnom događaju izviješten predsjednik lovačkog društva tuženika KŠ, koji da je preuzeo uginulu divljač. Nadalje, navedena okolnost proizlazi i iz dostavljenog podatka o granicama lovišta tuženika prema ispravi na str. spisa 228 iz koje je utvrđeno da se naselje Dobreć nalazi unutar granica državnog otvorenog lovišta br. XIII/25 "Učka", a čiji je lovozakupnik tuženik (str. spisa 229). Činjenicu da se radi o mjestu koje se nalazi unutar granica lovišta kojim upravlja i gospodari tuženik sud je utvrdio i iz pribavljenih isprava od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (str. spisa 248-251). Uostalom, sam je zastupnik po zakonu tuženika KŠ u svom stranačkom iskazu (str. spisa 273-275) naveo da je osobno izašao na lice mjesta i pokupio lešinu srne po dojavi policije, a što ukazuje na zaključak da se radi o srni iz lovišta kojim gospodari tuženik.

18. Kako divljač na cesti, po stavu ovoga suda, predstavlja za sudionike u prometu opasnu stvar pozivom na odredbu čl. 1063. ZOO-a smatra se da šteta potječe od te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

19. Okolnost da je Grad Opatija donio Program zaštite divljači prema ispravi na str. spisa 81-213 ne oslobađa tuženika od odgovornosti za štetu. Uvidom u dostavljeni upravni akt Ministarstva poljoprivrede Klasa:UP/I-323-03/22-02/30, ur.broj:525-10/612-22-6 (str. spisa 214-215) utvrđeno je da je na Program zaštite divljači nadležno ministarstvo dalo suglasnost tek 9. svibnja 2022. godine. Stoga jedinice lokalne samouprave prije ishođenja suglasnosti nisu mogle preuzeti prava i obveze iz Programa zaštite divljači. Stoga se na štetni događaj od 27. listopada 2021. godine predmetni Program ne može primijeniti unatoč utvrđenoj činjenici da mjesto štetnog događaja ulazi u obuhvat programa zaštite divljači Grada Opatije, a kako to proizlazi iz slike 3-2 obuhvata na str. spisa 91 (str. 11 Programa) i dostavljenim granicama obuhvata lovišta broj VIII/25 "Učka". Na pravilnost iznijetog utvrđenja uostalom upućuju i navodi iz iskaza svjedoka BŠ ( str. spisa 272-273), tajnika tuženika koji je naveo da u vrijeme kada se dogodio štetni događaj predmetni program zaštite divljači kojeg donose jedinice lokalne samouprave nije bio na snazi. Stoga da je predstavnik lovačkog društva preuzeo lešinu. Uostalom i sam zastupnik po zakonu tuženika KŠ je u svom stranačkom iskazu (str. spisa 273-275) naveo da je tuženik na temelju programa zaštite divljači, koji da je zaključen 2022. godine, zaključio ugovore s Gradom Opatijom i Lovranom. Stoga potvrda da je osobno izašao na lice mjesta i pokupio lešinu srne, po dojavi policije, potvrđuje utvrđenje da se radi o režimu odgovornosti prije stupanja na snagu programa zaštite divljači.

20. Nije od odlučnog značaja tuženikov prigovor da cesta ne predstavlja lovište budući da navedena okolnost nije niti sporna, a niti utječe na ocjenu postojanja pasivne legitimacije. Zbog predmnijevane uzročnosti iz čl. 1063. ZOO-a sud zaključuje da je šteta nastala od divljači koja se nalazi unutar granica lovišta, a kroz koje prolazi predmetna dionica ceste. Tuženik predloženim i provedenim dokazima nije dokazao činjenicu da bi se radilo o divljači koja potječe iz drugih lovišta.

21. Tuženik kao lovoovlaštenik na lovištukroz koje prolazi cesta na kojoj se dogodio štetni događaj odgovoran je isto kao i vlasnik stvari u smislu odredbe čl. 1066. st.1 ZOO-a i to kao osoba kojoj je povjerena stvar budući da lovoovlaštenik u sklopu prava lova ima ovlast da na određenoj površini zemljišta i voda provodi radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova u smislu čl. 2. toč. 4 i 8 Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24), a koje su srodne ovlastima iz odredbe čl. 1066. st.1 ZOO-a.

22. S obzirom na općeprihvaćeni stav sudske prakse prema kojem je divljač na cesti opasna stvar, za štetu prouzročenu na kolniku udarom u divljač odgovara tuženik po principu uzročnosti pozivom na odredbu čl. 1063. ZOO-a. Šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Postojanje uzročno-posljedične veze između udara u divljač i nastale štete sud je temeljio na pribavljenoj dokumentaciji PP Opatija (str. spisa 253- 262). Tuženik nije dokazao okolnost da bi se radilo o divljači koja potječe iz nekog drugog lovišta. Isto tako u postupku nije istican prigovor da bi se radilo o šteti koja bi bila uzrokovana protupravnom radnjom vozača zbog čega nema temelja za oslobođenje tuženika od odgovornosti po čl. 1067. st. 2 ZOO-a.

23. Odredba čl. 50. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23) uređuje odgovornost pravne osobe koja upravlja cestom/koncesionara za štetu koje pretrpe treće osobe na javnoj cesti zbog naleta na divljač. Njihova se odgovornost cijeni po načelu krivnje. Stoga se ta odredba ne primjenjuje na tuženika kao lovoovlaštenika.

24. Činjenica da se u vrijeme štetnog događaja nisu odvijale lovne aktivnosti (iskazi zastupnika po zakonu tuženika KŠ str. spisa 273-275 i svjedoka BŠ – str. spisa 272-273) ne oslobađa tuženika od odgovornosti budući da tuženik odgovara za štetu od divljači koja je izazvana na kolniku ceste prema odredbama koje uređuju obvezne odnose i onda kada se ne radi o lovnim aktivnostima.

25. Osnovanost visine tužbenog zahtjeva sud je utvrdio iz izvida štete br. L629055121 (str. spisa 17-22) koji je izvršen povodom predmetnog štetnog događaja te pripadajućih fotografija na str. spisa 19-21. Uostalom, tuženikovo osporavanje osnovanosti visine sud je ocijenio paušalnim i neutemeljenim budući da istaknutim prigovorima nije dovedena u pitanje vjerodostojnost podataka iz izvida štete na str. spisa 23-24 kojeg je sud prihvatio kao vjerodostojnu ispravu.

26. Slijedom iznijetih utvrđenja, valjalo je tužbeni zahtjev ocijeniti pravno osnovanim s obzirom na utvrđenu odgovornost tuženika, pozivom na odredbe čl. 1045. st. 3, 1063., 1064. i 1066. st. 1 ZOO-a u vezi s čl. 76. st. 2 Zakona o lovstvu. Stoga je valjalo primjenom čl. 338. st. 3 ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23), odlučiti kao u točki I. izreke. Odluka o zateznim kamatama temelji se na primjeni odredbe čl. 1086. ZOO-a i utvrđenju datuma ispunjenja obveza po ugovoru o osiguranju prema ispravama na str. spisa 27-28.

27. Preračunavanje kunskih iznosa izvršeno je primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR = 7,53450 kn, sukladno pravilima o preračunavanju i zaokruživanju iz čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj budući da je u vrijeme donošenja odluke euro postao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj (čl. 13. i 48. st. 1 i 2 Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj - NN 57/22 i 88/22).

28. Zbog razloga ekonomičnosti postupka valjalo je odbiti kao suvišne i nepotrebne dokazne prijedloge za saslušanjem svjedoka (vozača) JŠ budući da tuženik nije isticao prigovore da bi postojala isključiva ili podijeljena odgovornost vozača za nastali štetni događaj. Zbog istog razloga odbijeni su kao suvišni i nepotrebni dokazni prijedlozi za provođenjem prometnog vještačenja dok je dokazni prijedlog za provođenjem procjeniteljskog vještačenja sud ocijenio nepotrebnim s obzirom da je za osnovanost visine tužitelj dostavio isprave koje je sud prihvatio kao vjerodostojne. Dokazni prijedlog za provođenjem očevida i mjerničkog vještačenja valjalo je također ocijeniti suvišnim i nepotrebnim s obzirom na iznijete razloge obrazloženja u vezi Programa zaštite divljači grada Opatije te nespornu činjenicu da predmetna cesta prolazi kroz lovište tuženika.

29. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 151., 154. st. 1 i 155. ZPP-a. Tužitelju su, s obzirom na uspjeh u sporu, priznati troškovi zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav podneska od 13. studenoga 2023. godine 150,00 EUR (T.br. 8.1.), zastupanje na pripremnom ročištu od 19. prosinca 2023. godine 75,00 EUR (T.br. 9.2.), sastav podneska od 22. prosinca 2023. godine 150,00 EUR (T.br. 8.1.), zastupanje na pripremnom ročištu od 5. lipnja 2024. godine 75,00 EUR (T.br. 9.2.), zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 13. ožujka 2025. godine 150,00 EUR (T.br. 9.1.), PDV 25% 150,00 EUR, sudske pristojbe za tužbu 39,82 EUR i presudu 39,82 EUR sukladno Zakonu o sudskim pristojbama i pripadajućoj Tarifi. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke. Preostalu razliku prema troškovniku na str. spisa 280 sud je ocijenio neutemeljenom u zatraženoj visini zbog čega je odlučeno kao u točki III. izreke.

U Rijeci, 28. travnja 2025. godine

Sudac

Jasenka Pavišić Čačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st.2 toč. 3. ZPP-a (čl. 467. st. 1 ZPP-a).

Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467. a ZPP-a).