REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
Poslovni broj: K-325/2020-
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli - Pola, po sutkinji Diani Debeljuh kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Samante Šijan, u kaznenom predmetu po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola broj KO-DO-1168/2020 od 30. listopada 2020. protiv okrivljene KE, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, u daljnjem tekstu KZ/11), nakon održane rasprave zaključene 28. travnja 2025. u prisutnosti zastupnice optužbe ĆE, savjetnice Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola, okrivljene KE i branitelja Nevena Bastijančića, odvjetnika u [adresa], donio je te istoga dana u prisutnosti stranaka objavio i
p r e s u d i o j e
I.
Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, u daljnjem tekstu ZKP/08), kazneni nalog Općinskog suda u Puli – Pola poslovnog broja K-325/20-2 od 5. studenog 2020. stavlja se izvan snage.
II.
Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08
Okrivljena KE, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca K i majke Ć, rođena **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, hrvatski jezik kao materinji, citotehnolog sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlena, pismena, udana, majka dvoje djece, srednjeg imovnog stanja, kazneno neosuđivana, prekršajno nekažnjavana
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da je
dana 24. listopada 2019., oko 18:55 sati, izvan naselja Ševe, na kolniku Županijske ceste 5134, upravljajući automobilom, reg. oznake [registarska oznaka], protivno odredbi čl. 38. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čl. 66. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije obratila pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku te nije usporila ili zaustavila svoje vozilo kako bi propustila vozilo koje joj je dolazilo iz suprotnog smjera a kako bi sigurno mogla napraviti radnju zaobilaženja ili pretjecanja pješaka a sve jer brzinu kretanja svog vozila nije prilagodila osobinama ceste, preglednosti, vidljivosti, stanju ceste i prometu tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koja se u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, a sve olako držeći da na cesti neće biti pješaka i da može izbjeći svaku prepreku i pravovremeno postupiti po svakom prometnom pravilu i znaku pa stoga nije pravovremeno uočila pješaka niti zaustavila svoje vozilo prilikom mimoilaska sa vozilom koje joj je dolazilo iz suprotnog smjera kako ne bi udarila u pješaka, ČE, koji se kretao desnom stranom kolnika a kojega je mogla uočiti na kolniku iako on nije bio sukladno čl. 127. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama označen izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom, pa je tako na 1. dionici 450. metra Županijske ceste 5134 naletjela na pješaka ČE prednjim desnim bočnim dijelom vozila reg. oznake [registarska oznaka]
– SC uslijed kojeg udarca ga je nabacila na prednju desnu kolonu prednjih vrata nakon čega je pao na tlo a u kojoj prometnoj nezgodi je pješak ČE zadobio tjelesne ozljede u vidu rane razderotine gornje vjeđe lijevog oka, krvni podljev vjeđe lijevog oka, više komadni prijelom lijeve lične kosti, prijelom sinusa gornje čeljusti lijevo sa krvarenjem u sinus, prijelom lijeve orbite, više komadni prijelom nosnih kostiju, prijelom goljenične kosti, prijelom lisne kosti i potres mozga a koje sve ozljede su teške tjelesne ozljede,
dakle, kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozila promet da je izazvala nesreću u kojoj je neka druga osoba teško tjelesno ozlijeđena
pa da je time počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11.
III. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08, nužni izdaci okrivljene KE te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava .
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Puli – Pola (u daljnjem tekstu državni odvjetnik) podiglo je optužnicu broj KO-DO-1168/2020 od 30. listopada 2020. protiv okrivljene KE (u daljnjem tekstu okrivljenica) kojom ju tereti da je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11, činjenično opisano kao u izreci. Predložio je izdavanje presude s kaznenim nalogom.
2. Sud je prvotno prihvatio prijedlog državnog odvjetnika te je protiv okrivljenice izdao kazneni nalog poslovnog broja K-325/20-2 od 5. studenog 2020. kojim je okrivljenicu proglasio krivom i osudio ju na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine na rok provjeravanja od dvije godine, kojega je zbog uloženog pravodobnog i dopuštenog prigovora okrivljenice stavio izvan snage te je odlučeno kao u točki I. ove presude.
3. Optužnica državnog odvjetnika potvrđena je rješenjem ovog suda poslovnog broja K-325/2020, Kov-271/2020 od 24. studenog 2020.
4. Pozvana da se izjasni o osnovanosti optužbe, okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj je stavljeno na teret.
5. Iznoseći svoju obranu izjavila je da je vozač od 1998. i da na toj cesti svakodnevno vozi od 2004., odnosno jako ju dobro poznaje. U tom razdoblju nije nikada dobila niti jednu prometnu kaznu, ni prekršajnu ni kaznenu. Te večeri vraćala se iz Pule prema [adresa], promet je bio jako gust jer je cesta na Medulinskoj zbog radova na rotoru bila zatvorena pa se sav promet preusmjerio preko [adresa]. Vozila je u koloni i kolona je diktirala brzinu, navodeći da ta cesta nema javne rasvjete, da je bilo 19.00 sati, listopad, mrkli mrak. Uz rub ceste nema nogostupa, i raste grmlje koje je dosta visoko i neredovito se šiša, i to grmlje je dosta izraslo što u mraku radi jednu tamnu površinu. U vrijeme kada je vozila u koloni, samo je osjetila udarac i u tom je momentu mislila da joj je životinja naletjela s boka. Nakon pedesetak metara zaustavila je vozilo i vratila se pješice nazad, te je vidjela da su se skupili ljudi i tada je vidjela da je u pitanju čovjek. Ležao je na podu s glavom prema zemlji. Pitala je da li je netko pozvao hitnu, rekli su joj da jesu, a ona je čučnula do njega i pokušala s njim uspostaviti kontakt da vidi je li pri svijesti, pitala ga je da li ju čuje i je li dobro, na što je podigao glavu i glavom je klimao da je dobro. Pitala ga je da li ga nešto boli, na što je rekao je da je dobro ali da ga boli noga, a ta pitanja mu je postavljala kako bi vidjela je li mu potrebna pomoć dok ne dođe hitna. Hitna je došla vrlo brzo i stavila ga je na nosila, i tada je shvatila da ima ozlijeđenu nogu.
6. U vrijeme dok je upravljala vozilom, nije ga uočila, ne zna kako je pao na auto jer to uopće nije vidjela. Došla je i policija kojoj je dala sve tražene podatke te je ostala u kontaktu s policijskim službenikom budući da je bila sva potresena od događaja. Policijski službenik joj je rekao da će otići u bolnicu te ga je zamolila da joj javi u kakvom je zdravstvenom stanju oštećenik, što je policijski službenik i učinio rekavši joj da se čeka da se oštećenik dovoljno otrijezni kako bi mogao primiti anesteziju zbog operacije oštećene noge. Dva dana nakon događaja zajedno sa svojim sinom otišla je u posjet oštećeniku koji joj je, između ostalog rekao da su mu brat i svi govorili da kada se kreće tako mračnim dijelom ceste, da bi trebao nositi reflektirajući prsluk, na što je odmahnuo rukom i rekao bratu da njemu to nije bitno, i da mu nije bitno hoće li ga netko "pobrati" ili neće. Također, oštećenik da joj je rekao da je nekoliko puta pokušao i suicid. Rekao joj je i to da je toga dana na nekom gradilištu našao bocu rakije, tada je bio s biciklom, uzeo je tu bocu rakije i iskonzumirao je, čak je i nju pitao da li je u kritičnom momentu bio s biciklom.
7. Okrivljenica je željela odgovarati na pitanja pa je tako na pitanje branitelja odgovorila da joj je bilo čudno to što joj je oštećenik neposredno nakon nesreće rekao da mu pokupi sunčane naočale koje je nosio, a koje ona tada nije vidjela. Na pitanje državnog odvjetnika je li razgovarala s oštećenikom i o prometnoj nesreći, odgovorila je da kada ga je posjetila u bolnici, da joj je oštećenik rekao da se prometne nesreće i ne sjeća, a ona njemu o tome nije pričala. Samo ga je pitala kako je, kako se osjeća i da li ga što boli i što planiraju dalje s njegovim liječenjem. Okrivljenica je navela da je oštećenik tada pričao o događaju neposredno prije nesreće, toga se sjećao i tada joj je spomenuo tu bocu rakije, a samog prometnog događaja, rekao joj je, da se ne sjeća. Njezin je sin bio prisutan tom razgovoru i čuo je što su razgovarali.
8. Kada joj se predočio dio oštećenikovog iskaza sa zapisnika od 28. studenog 2023. da je popio samo jedno pivo, odgovorila je da je njoj rekao drugačije te dodala da su joj tada u bolnici rekli da ga nisu odmah mogli operirati dok mu razina alkohola ne padne toliko da može primiti anesteziju. Nadalje je odgovorila da je neposredno pred prometnu nesreću bilo vozila ispred nje, navodeći da je bilo više vozila, no ona je razgovarala s vozačem vozila ispred njezinog koji joj je rekao da je on imao sreće da ga on nije „pokupio“, a da ona nije imala sreće jer ga je ona „pokupila“. Nije primijetila da bi ta vozila nešto zaobilazila ispred nje. U konačnici je izrazila žaljenje zbog događaja, oštećenika i dalje viđa na cesti, kada ga je vidjela dva puta je zaustavila vozilo i pitala ga kako je te vidjela da se dobro oporavio i lijepo su razgovarali. Pokazivao joj je ožiljke i rekao da nema posljedice.
9. U dokaznom postupku pročitani su materijalni dokazi, i to kaznena prijava Postaje prometne policije Pula - Pola broj 511-08-29/06-K-8-7/2019 (list 1 i 2 spisa), zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 21 i 22 spisa), medicinska dokumentacija (list 23 i 24 te 43 spisa), mišljenje o stupnju alkoholiziranosti (list 45 do 47 spisa), medicinska dokumentacija o liječničkom pregledu (list 48 i 49 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. Ilije Kučinara (list 56 do 64), ispitani su svjedoci, oštećeni ČE (list 162 i 163 spisa), RE (list 16 i 117 spisa), ĐE (list 117 i 119 spisa) te JE (list 119 do 121 spisa). Provedeno je kombinirano prometno medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima prometne struke dipl. ing. Saše Monasa i medicinske struke dr. Ilije Kučinara (list 169 do 199 spisa) te su stalni sudski vještaci prometne i medicinske struke dali svoju dopunu nalaza i mišljenja usmeno na raspravi (list 236 i 237 spisa). Pročitana je dokumentacija dostavljena od Stanice za tehnički pregled vozila (list 127 spisa). Nadalje, pročitan je zapisnik o očevidu (list 3 do 5 spisa) te je pregledana skica mjesta događaja i fotodokumentacija događaja (list 6 do 19 i 20 spisa).
10. Kaznenu prijavu protiv okrivljenice podnijela je Postaja prometne policije Pula – Pola. Iz zapisnika o očevidu vidljivo je da su policijski službenici Postaje prometne policije Pula izašli na mjesto događaja na kolnik županijske ceste Ž5134 izvan naselja Ševe, općina Medulin povodom dojave dežurne Hitne medicinske pomoći Opće bolnice Pula 24. listopada 2019. u 18.59 sati koji očevid je započet u 19.50 sati. Prometna nesreća dogodila se izvan naselja na 0 kilometru i 450 metara, bez biciklističke staze ili trake, s podijeljenim kolnikom za oba smjera, bez prijelaza za pješake, na kolniku koji je asfaltiran, ravan, suh i čist, bez javne rasvjete s dobrom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Stanje prometa je normalno, vremenske prilike oblačno, vidljivost – noć. Osobe koje su sudjelovale u prometnoj nesreći su ČE u svojstvu pješaka koji je bio odjeven u tamnu odjeću bez označenih izvora svjetlosti ili reflektirajućeg materijala, i KE u svojstvu vozača osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka]. Vozilo koje je sudjelovalo u prometnom događaju je M1 marke Volkswagen plave boje s efektom, registarske oznake [registarska oznaka] koji je u vlasništvu KE, i na kojem je oštećen desni bočni dio poklopca motora, blatobran, bočno ogledalo, kolona desnih vrata i prednjih desnih vrata u vidu puknuća, udubljenja i grebanja stakla, plastike, lima laka i boje na visini od 40 do 120 centimetara od tla.
11. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu vidljivo je da okrivljenica neposredno nakon prometnog događaja, u 19.50 sati, nije bila pod utjecajem alkohola (očitana je koncentracija 0,00 g/kg), a oštećenom ČE je istog dana u 21.30 sati alkometrom marke Drager 6920 ARTK – 0178 očitana koncentracija alkohola od 1,07 g/kg. Iz ovog je Zapisnika vidljivo da je ČE na pitanje policijskog službenika je li konzumirao alkoholna pića, droge i lijekove, odgovorio da je konzumirao i da se ne sjeća. Iz mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ iz Zagreba vidljivo je da je prema rezultatima analize krvi, u trenutku cestovne prometne nesreće ČE imao najmanje 1,68 g/kg alkohola u krvi, iznoseći svoje mišljenje da je isti bio pijan.
12. Svjedok, oštećeni ČE, nesrodan s okrivljenicom, propisno opomenut izjavio je da je 24. listopada 2019. krenuo iz Pule oko 18.30 sati kada je još bio dan, a u 19.00 sati da je već bilo mračno. Imao je ruksak s florescentnom crtom u kojemu su se nalazili dokumenti. Rasvjeta je bila između [adresa] i [adresa] gdje je vodovod. Išao je pješke, hodao je desnom stranom ceste, navodeći da tu nema pločnika za pješake, i vidio je da auta idu gore i dolje. Osjetio je udarac iza u desnu nogu te se probudio tek poslije operacije u bolnici. Ne sjeća se koliko je hodao od ruba kolnika. Osim njega na toj cesti više nije bilo pješaka. Na toj relaciji ne ide često pješke, ide biciklom.
13. Na pitanje državnog odvjetnika je odgovorio da ga je okrivljenica došla posjetiti u bolnicu i tada mu nije ništa rekla vezano za nesreću. Taj je dan popio jedno pivo. U vrijeme nesreće nije vidio vozilo koje ide iz suprotnog smjera, na lijevoj prometnoj traci. Rečeno mu je da je nakon prometne nesreće završio u žbunju, jer su ga morali prati. U bolnici je bio tri tjedna, nakon operacije stavili su mu cilindar i iglu kroz desnu petu i skidali kožu jer je bila od prljavštine. Imao je i frakturu nosa, šivan mu je lijevi kapak i imao je osam šavova. Ruksak kojega je spomenuo, bio je dječji ruksak koji na sebi, kao i svaki dječji ruksak, ima reflektirajuće svjetlo. Ruksak nakon prometne nesreće nije vidio, kao ni stvari koje su bile u ruksaku.
14. Ne zna jesu li mu u bolnici mjerili koncentraciju alkohola u krvi, probudio se nakon operacije. U vrijeme prometne nesreće hodao je po samom kolniku, jer uz cestu nema pješačke zone i nema mogućnosti hodanja izvan kolnika. Na tom kolniku nema nikakvih oznaka, kao niti središnje crte. Ne zna zašto nije išao lijevom stranom ceste. Osim ruksaka, ništa drugo nije nosio na sebi. Taj dan nije vozio bicikl, ostavio ga je kući, navodeći da živi u [adresa].
15. Svjedok RE, nesrodan s okrivljenicom, propisno opomenut izjavio je da je bio prisutan događaju, nalazio se u svojstvu suvozača u vozilu kojim je upravljao JE i kretali su se tom dionicom ceste. Bio je mrak i u jednom trenutku je vidio da je kolega koji je upravljao vozilom jedva izbjegao nalet na pješaka koji se nalazio na toj cesti. Pješak je bio neoznačen, gotovo ga se nije ni vidjelo i primijetio je da je teturao po cesti, a također je primijetio da pješak nije išao kontra stranom kojom je trebao ići. Tada je na glas prokomentirao s kolegom da će ovog pješaka netko zgaziti. Četiri minute nakon toga, zajedno s kolegom dobio je poziv da se vrate na lice mjesta, jer da je taj pješak zgažen.
16. Pješaka je prvi puta vidio kad se njihovo vozilo nalazilo udaljeno od njega oko deset metara, a pješak je bio udaljen od ruba kolnika pola metra na kolniku, navodeći da je doslovno bio na cesti tako ga se moralo obići. Kada se nakon poziva vratio na lice mjesta, jedno vozilo bilo je parkirano pedeset metara od tog pješaka koji je ležao pored kolnika, a na licu mjesta bilo je i vozilo Hitne medicinske pomoći. Razgovarao je s jednom muškom osobom koja mu je rekla da je i on u svojstvu vozača obilazio tog pješaka i da ga je jedva vidio. Policijskom službeniku koji mu se obratio ukratko je rekao što se dogodilo, nakon čega mu je rekao da će biti pozvan u policijsku postaju.
17. Na pitanje je odgovorio da je okrivljenica u kritično vrijeme upravljala osobnim automobilom marke Golf, crne boje te misli da je na tom vozilu na licu mjesta vidio oštećenje desnog retrovizora. U kolničkoj traci kojom su išli, nije bilo drugih vozila, a također niti vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera. Ne zna je li bilo vozila iza njihovog. Po njegovoj procjeni, kolega koji je upravljao vozilom kretao se brzinom od oko 55 km/h, ističući da je i on vozač i da je tako procijenio. U vrijeme događaja bio mrak, cesta nije osvijetljena i nije padala kiša te na toj dionici ceste nema središnje crte.
18. Svjedok JE, suprug okrivljenice, propisno opomenut, nakon što se odrekao blagodati uskrate iskaza izjavio je da je u kritično vrijeme upravljao vozilom u kojem se kao suvozač nalazio RE te da su se vraćali s posla. Vozio je prema [adresa] dionicom koja je inače vrlo mračna, neosvijetljena, i njemu s desne strane uočio je pješaka, navodeći da ga je uočio dosta kasno budući da je na vozilu imao upaljena kratka svjetla, te nakon što ga je uočio, svojim brzim manevrom i iskustvom u vožnji vozilom je išao na lijevo kako bi izbjegao tog pješaka. Primijetio je da je pješak glavu imao doslovno spuštenu do svoga pojasa, teturao je po cesti i po tome je pretpostavio da je pješak pod utjecajem alkohola. Primijetio je da se kreće suprotnom stranom nego što je to po zakonu trebao ići. Naveo je da na cesti nije bilo horizontalnih oznaka, i da se pješak kretao kolnikom. Primijetio je da se kretao po samom rubu kolnika, ali kako je teturao, u jednom je krenuo prema lijevo tako da je upravo u tom trenutku napravio lijevi manevar vozilom. Primijetio je da je bio bez ikakvih reflektirajućih oznaka na sebi, potpuno se stopio s okolinom. Osim toga, čim je uočio pješaka usporio je vožnju pa čak i u jednom trenutku zakočio u vrijeme kada je volanom napravio manevar ulijevo, a to sve kako bi ga izbjegao. Tada se nalazio u koloni vozila i kretao se brzinom od 40 od 50 km/h, a inače da je na tom dijelu ceste ograničenje brzine do 60 km/h.
19. Na pitanje je odgovorio da je moguće da kada se kretao u koloni vozila, da je u toj koloni bilo više od tri vozila. Od mjesta uočavanja pješaka do njegove kuće je razdaljina od oko kilometar i pol tako da je za dvije minute bio ispred kuće, kada ga je telefonom zvala supruga rekavši mu što se dogodilo, navodeći da je njegova supruga bila dvije, tri minute iza njega. Okrenuo je vozilo i vratio se na lice mjesta. Kada se vratio, vidio je pješaka da leži pored kolnika, a vrlo brzo je došla i hitna pomoć, nakon kojih je došla i policija. Primijetio je da je pješak davao znakove života i da je njegova glava bila vrlo blizu kolnika.
20. Na pitanje državnog odvjetnika je odgovorio da je od vozila koje se kretalo ispred njega bio udaljen petnaestak metara. Pješaka je prvi puta uočio kada je to vozilo ispred njega prošlo pješaka i kada ga je ''uhvatio kratkim svijetlima''. Nije primijetio je li vozilo ispred njega kočilo, i nije primijetio je li usporavalo vožnju. Pješak se kretao u istom smjeru pa mu nije vidio lice, tako da nije vidio je li imao sunčane naočale na sebi. Kada se vratio na lice mjesta i vidio pješaka, primijetio je da je bio krvav po licu. Također, pogledao je vozilo kojim je upravljala njegova supruga i uočio ulegnuće iznad desnog prednjeg kotača, a na desnoj koloni vozila uz vjetrobran jedan bjeličasti trag, skinut je dio boje a inače vozilo je tamno plave boje. I desni retrovizor bio je oštećen, polomljen. Primijetio je da na vozilu nije bilo nikakvih oštećenja prednjeg dijela, branika, fara, vjetrobranskog stakla i haube.
21. Svjedoku je uz prisutnost svih stranaka predočena fotografija s lista 16 spisa označena oznakom F-19 te je svjedok nakon što je pregledao fotografiju izjavio da su to oštećenja koja je prethodno opisao.
22. Nekoliko dana nakon događaja, vozilo je bilo na tehničkom pregledu na kojem se utvrdila njegova tehnička ispravnost. Vozilo su odvezli na popravak karoseru. Zna da je okrivljenica nakon događaja oštećenika posjetila u bolnici i razgovarala s njim te mu je rekla da joj je prilikom razgovora oštećenik rekao da je nekoliko puta pokušao suicid. Budući da tom dionicom ceste često prolazi, vidi tog istog oštećenika kako gura bicikl, ponovno u nedozvoljenom pravcu. Pojasnio je da je on inače osoba koja skuplja boce, želeći time skrenuti pažnju na oštećenikov socijalni status.
23. Svjedok ĐE, nesrodan s okrivljenicom, propisno opomenut izjavio je da se kretao Šišanskom cestom koja je inače vrlo uska i mračna te nema rasvjete. Vozio je iza vozila kojim je upravljala okrivljenica, u jednom pristojnom rastojanju. U jednom trenutku primijetio je da nešto leti po cesti i prvo je pomislio da se radi o divljači, možda srni, no poslije je vidio da to nije bila divljač. Okrivljenica je zaustavila svoje vozilo, što je učinio i on te je primijetio da je iza njega još jedno vozilo koje se također zaustavilo, a vozač tog vozila je nakon što je izašao iz vozila, pristupio unesrećenom. Da se ne radi o divljači primijetio je kada je već prošao unesrećenog, koji je ležao izvan kolnika, na samom rubu kolnika. Kada je upravljao vozilom, kretao se brzinom prilagođenom uvjetima tada na cesti, ali ne zna točno kojom brzinom. Nakon što je izašao iz vozila, i on je pristupio unesrećenom. Nije s njim razgovarao, već samo vozač kojega je spomenuo te je vidio da unesrećeni nije odgovarao na pitanja već je samo kimao glavom. Taj vozač je pozvao hitnu ili policiju.
24. Na pitanje državnog odvjetnika je odgovorio da u trenutku kada je upravljajući vozilom vidio da nešto leti po cesti, nije vidio da je iz suprotnog smjera nailazilo drugo vozilo. Nije obraćao pažnju da li je vozilo kojim je upravljala okrivljenica ispred njega imalo upaljena duga ili kratka svjetla. Nadalje je odgovorio da upravljajući vozilom nije upravljao brzinom nižom od 40 km/h, a niti većom od 100 km/h, nešto između.
25. Na pitanje branitelja okrivljenice je li se prilikom upravljanja vozilom držao propisanom brzinom kretanja, odgovorio je da je. Nadalje, nije padala kiša i na cesti nije bilo nikakvog kamenja. Okrivljenica se upravljajući svojim vozilom držala sredinom svog kolničkog traka, kao i on, i nije krivudala po cesti. Koliko se sjeća, ispred vozila okrivljenice nije bilo drugih vozila, bio je mrak. Nije primijetio da je okrivljenica svojim vozilom napravila manevar kako bi nešto obišla ili zaobišla. Naveo je da je u vrijeme dok je Medulinska cesta zbog radova bila zatvorena, bio je pojačan promet na toj Šišanskoj cesti. Vozilom je upravljao iza okrivljenice od koje je bio udaljen više od petnaest metara od njezinog vozila, a manje od sto metara.
26. Iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prometne struke dipl. ing. Saše Monasa i medicinske struke dr. Ilije Kučinara, prvotno iz mišljenja vještaka dr. Ilije Kučinara vidljivo je da je isti svoj nalaz sačinio iz pregledane medicinske dokumentacije oštećenog ČE, koji je u ovom prometnom događaju zadobio ranu razderotine gornje vjeđe lijevog oka, krvni podljev vjeđe lijevog oka, više komadni prijelom lijeve lične kosti, prijelom sinusa gornje čeljusti lijevo sa krvarenjem u sinus, prijelom lijeve orbite, više komadni prijelom nosnih kostiju, prijelom goljenične kosti, prijelom lisne kosti i potres mozga, koje da u svom zbiru, sudskomedicinski se kvalificiraju kao teška tjelesna ozljeda. Vještak je usporedbom evidentiranih oštećenja na vozilu kojim je upravljala okrivljenica, osobnom automobilu marke Volkswagen Golf, registarske oznake [registarska oznaka] i evidentiranih ozljeda oštećenika, u skladu s nalazom dinamike prometne nesreće unutar prometnog vještačenja, iskazao kako je do naleta osobnog automobila okrivljenice na oštećenika došlo po načelu bočnog okrznuća i to kontaktom desne bočne strane automobila i lijeve bočne strane oštećenika koji se nalazio na desnom prometnom traku leđima okrenut u smjeru kretanja automobila okrivljenice, nakon čega da je došlo do rotacije pješaka po uzdužnoj osovini njegovog tijela desno (u smjeru kazaljke na satu), a zatim do odbačaja oštećenika prema naprijed i desno u odnosu na smjer kretanja automobila okrivljenice.
27. U trenutku naleta vozilom na oštećenika, isti se najvjerojatnije nalazio u nekom uspravnom položaju ili blagom otklonu od tog položaja, ističući da sudskomedicinska procjena da li se oštećenik u trenutku naleta kretao ili pak stajao u mjestu, nije moguća, kao što sa sudskomedicinskog aspekta procjena naletne brzine automobilom okrivljenice na oštećenika, nije moguća ni na teorijskoj razini.
28. Nakon primarnog kontakta, a tijekom rotacije tijela oštećenika, težište njegovog tijela se nalazilo na desnoj nozi što je imalo za posljedicu prijelom obje kosti desne potkoljenice po načelu indirektnog prijeloma rotacijom desne potkoljenice i natkoljenice udesno u odnosu na težinom tijela o podlogu fiksiranog desnog stopala. Odbačajem tijela oštećenika prema desno i naprijed u odnosu na smjer kretanja automobila okrivljenice, pao jena tlo s udarom lijeve strane glave (lica) o neku tupo tvrdu podlogu ili prepreku pri čemu je djelovala sila nekog jakog intenziteta, što je imalo za posljedicu nastanak evidentiranih ozljeda glave.
29. Iz mišljenja vještaka dipl. ing. Saše Monasa vidljivo je da uzimajući u obzir da na prednjem čeonom dijelu vozila okrivljenice kao i na prednjem desnom vrhu vozila nisu pronađena oštećenja nastala kao posljedica prometne nesreće, već da se oštećenja na vozilu nalaze isključivo na desnoj bočnoj strani, da je kombiniranim sudskomedicinskim i prometnim vještačenjem utvrđeno da je međusobni kontakt oštećenika i osobnog automobila okrivljenice ostvaren po načelu bočnog okrznuća u trenutku kada je vozilo okrivljenice svojim prednjim čeonim dijelom prošlo oštećenika na kolniku. Mjesto kontakta vozila okrivljenice i oštećenika, koje je na Situacijskom planu koji se nalazi na listu 188 spisa označen sa K, se nalazi na udaljenosti 33 metara od PTM u smjeru sjeverozapada te na udaljenosti od 0,5 metara od jugozapadnog ruba kolnika. Kao posljedica međusobnog kontakta došlo je do rotacije oštećenika u smjeru kazaljke na satu, nakon čega je isti kontaktirao gornji rub prednjih desnih vrata i vanjski desni retrovizor te je nastavno odbačen od vozila naprijed i u desno, najvjerojatnije na mjesto na kojem je pronađen trag crvene tekućine nalik na krv, što je u Situacijskom planu označeno rednim brojem 3. U trenutku kontakta, oštećenik se nalazio nepropisno na desnoj strani kolnika, na udaljenost od oko 0,5 metara od jugozapadnog ruba kolnika, pri čemu nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom.
30. Budući da je u ovoj prometnoj situaciji došlo do bočnog okrznuća vozila okrivljenice i oštećenika, pri čemu je samo jedan mali dio kinetičke energije vozila djelovao na oštećenika, vještak je naveo da brzinu kretanja vozila okrivljenice u trenutku međusobnog kontakta nije moguće utvrditi, ali je vještačenjem utvrdio dinamiku nastanka prometne nesreće uz uvjet da se okrivljenica u trenutku kontakta s oštećenikom kretala u skladu s ograničenjem brzine do 60 km/h, za zaustavljanje vozila okrivljenice pri brzini, dakle, od 60 km/h, potreban je zaustavni put (uključujući vrijeme reakcije vozača prosječnih vozačkih sposobnosti u noćnim uvjetima od oko jedne sekunde) od oko 40,1 metar i vrijeme od oko 3,8 sekundi.
31. Uzimajući u obzir boju odjeće koju je oštećenik nosio u trenutku prometne nesreće te da nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom, pri upaljenim oborenim prednjim svjetlima na vozilu okrivljenice, na ravnom cestovnom potezu gdje nema ulične rasvjete i pri suhom kolniku te noćnim uvjetima, postojala je mogućnost uočavanja oštećenika na kolniku na udaljenosti od 31 metar od izvora svjetlosti s automobila okrivljenice. Do prometne nesreće ne bi došlo da se oštećenik u ovoj prometnoj situaciji kretao propisno uz lijevi rub kolnika u smjeru njegovog kretanja, pri čemu je morao biti osvijetljen ili označen reflektirajućom materijom. Nadalje, na putu dužine 31 metar moguće je zaustavljanje vozila okrivljenice do mjesta kontakta s oštećenikom za sve brzine kretanja njezinog vozila koje su manje od 49,7 km/h, slijedom čega je vještak mišljenja da je u ovoj prometnoj situaciji okrivljenica imala mogućnost izbjeći nastanak prometne nesreće uz uvjet da se kretala brzinom koja je manja od 49,7 km/h te da je uočila oštećenika na kolniku na udaljenost 31 metar od izvora svjetlosti s njezinog automobila, te da je nakon toga poduzela radnju snažnog kočenja svog vozila. Budući da je postojala mogućnost uočavanja oštećenika na kolniku na udaljenost od 31 metar od izvora svjetlosti s njezinog automobila, i uz uvjet da se kretala u skladu s ograničenjem brzine od 60 km/h, vještak je mišljenja da je okrivljenica imala na raspolaganju mogućnost bočnog izmicanja svog vozila u lijevu stranu prije kontakta s oštećenikom za oko 0,85 metara i ako se kretala u skladu s ograničenjem brzine od 60 km/h, ali uz uvjet da je uočila oštećenika na kolniku na udaljenosti 31 metar od izvora svjetlost s njenog automobila, te da je nakon toga poduzela radnju bočnog izmicanja svog vozila u lijevu stranu, pri čemu je imala na raspolaganju put za izmicanje od oko 22,7 metara na kojem je moguće izmaknuti njeno vozilo u lijevu stranu za oko 0,85 metara prije mjesta kontakta (K) s oštećenikom.
32. Stalni sudski vještak dipl. ing. Saša Monas je na raspravi pojasnio da se sa prometno tehničkog stajališta, uzimajući u obzir prikazana oštećenja na prednjem desnom blatobranu i to sa njegovog boka iznad prednjeg desnog kotača, tehnički ne može isključiti mogućnost da je oštećenik u trenutku prije naleta, odnosno međusobnog kontakta zateturao i na neki način pao na predmetno vozilo u položaju prednjeg desnog blatobrana. Stalni sudski vještak dr. Ilija Kučinar se nadovezao kako je evidentno da je do kontakta vozila okrivljenice i oštećenika došlo neposredno nakon što je čeoni dio vozila okrivljenice prošao pored pješaka i u takvim okolnostima da nije ni sa sudskomedicinskog ni sa životnog aspekta za očekivati da će vozač okrenuti upravljač prema pješaku, već upravo suprotno, ili neće stići odreagirati pa će vozilo nastaviti gibanje u onom pravcu u kojem se gibalo do trenutku prolaska pored pješaka, ili će upravljač okrenuti na suprotnu stranu da bi izbjegao pješaka. U kontekstu ovoga, izjavio je da je vrlo vjerojatno nakon što je čeoni dio vozila prošao pješaka, isti zateturao u svoju lijevu stranu i udario nekim dijelom svoga tijela u desni prednji blatobran nakon čega je došlo do rotacije njegovog tijela po uzdužnoj osovini udesno, odnosno u smjeru kazaljke na satu, što je prebacilo težište tijela na desnu nogu, i u takvim okolnostima kada se težište tijela nalazi na desnoj nozi a dolazi do rotacije tijela udesno, tad je desno stopalo ili djelomično ili potpuno fiksirano za tlo težinom tijela, a što je onda imalo za posljedicu nakon rotacije tijela prijelom u području desne noge, a nakon pada i ozljeda u području lijeve strane glave. Vještak se nije sjećao podataka o oštećenikovoj alkoholiziranosti te je na pitanje branitelja, nakon što mu je predočena koncentracija apsolutnog alkohola u krvi od 1,68 g/kg koja je izmjerena tri sata nakon predmetnog događaja, iskazao kako je potrebno retrogradno izračunavanje apsolutnog alkohola u krvi odnosno utvrđivanje istog u trenutku prometne nesreće, za što je potrebno toksikološko vještačenje. Na pitanje je li moguće da je koncentracija apsolutnog alkohola u krvi oštećenika u trenutku prometne nesreće bila veća nego u trenutku izuzimanja uzroka krvi za toksikološka vještačenja, vještak je odgovorio da i u okolnostima kada u ta tri sata oštećenik ne uzima dodatnu količinu alkoholnih pića, da je za očekivati veću koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi u trenutku prometne sreće u odnosu na utvrđenu onu koncentraciju apsolutnog alkohola u trenutku izuzimanja uzoraka krvi.
33. Stalni sudski vještak Saša Monas je na pitanje državnog odvjetnika odgovorio da mu nije poznat podatak u kojem vremenskom intervalu hipotetski rečeno je oštećenik mogao zateturati i nagnuti se prema vozilu okrivljenice, pojasnivši da u noćnim uvjetima vrijeme reakcije prosječnog vozača na prometne situacije normalne složenosti nakon čega vozač poduzima radnju snažnog kočenja, iznosi jednu sekundu. Ukoliko je vrijeme tog teturanja i ulaska na bočni gabarit vozila okrivljenice bilo ispod jedne sekunde, okrivljenica nije imala vremena niti percipirati opasnost u takvoj prometnoj situaciji.
34. Kako daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo, u završnoj riječi državni odvjetnik je izjavio kako smatra dokazanim da je okrivljenica počinila kazneno djelo za koje ju se tereti, predloživši da se oglasi krivom i osudi na predloženu kaznu. Opunomoćenica oštećenika pridružila se navodima državnog odvjetnika.
35. Branitelj okrivljenice suprotno navodima državnog odvjetnika smatra da ničim nije dokazano da je okrivljenica povrijedila bilo koju normu Zakona o sigurnosti prometa na cestama da bi bila kazneno odgovorna po članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11. Okrivljenica da je poštovala sve prometne propise te da nije dokazano ni da je prebrzo vozila niti da je na bilo koji način ugrožavala pješake. Upravo suprotno, jedini koji je kršio propise bio je oštećenik koji se kretao nepropisnom stranom kolnika i bez odgovarajuće odjeće koja bi omogućila njegovo opažanje na prometnici. Iz iskaza svjedoka lako je moguće utvrditi da je teturao po cesti, i da je bilo pitanje samo momenta kada će doživjeti nesreću. Oštećenik da je bio znatno alkoholiziran, što potvrđuju i isprave sadržane u spisu, a sam opis događaja naveden je i u nalazima vještaka te da iz svega navedenog nije moguće utvrditi krivnju okrivljenice, što da potvrđuju i iskazi saslušanih vještaka koji opisujući trenutak događaja ni na koji način sa stručnog aspekta ne ukazuju na povredu bilo koje norme odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Predložio je da se okrivljenica oslobodi optužbe.
36. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenice, iskaze ispitanih svjedoka, nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka te nakon toga i provedenog kombiniranog prometno medicinskog vještačenja po stalnim sudski vještacima, uspoređujući ih s fotodokumentacijom i ostalim dokazima u spisu, uzimajući u obzir svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je utvrdio da nije dokazano da je okrivljenica počinila kazneno djelo za koje se tereti predmetnom optužnicom.
37. Okrivljenica se optužnicom tereti da 24. listopada 2023. oko 18.55 sati upravljajući osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i krećući se izvan naselja Ševe kolnikom županijske ceste 5134, ne poštujući odredbe članka 38. stavka 1., članka 66. stavka 2. i članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije obratila pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku te nije usporila ili zaustavila svoje vozilo kako bi propustila vozilo koje joj je dolazilo iz suprotnog smjera kako bi sigurno mogla napraviti radnju zaobilaženja ili pretjecanja pješaka a sve jer brzinu kretanja svog vozila nije prilagodila osobinama ceste, preglednosti, vidljivosti, stanju ceste i prometu tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koja se u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, a sve olako držeći da na cesti neće biti pješaka i da može izbjeći svaku prepreku i pravovremeno postupiti po svakom prometnom pravilu i znaku pa stoga nije pravovremeno uočila pješaka niti zaustavila svoje vozilo prilikom mimoilaženja s vozilom koje joj je dolazilo iz suprotnog smjera kako ne bi udarila u pješaka ČE, koji se kretao desnom stranom kolnika, a kojega je mogla uočiti na kolniku iako on nije bio sukladno članku 127. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama označen izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom, pa da je tako na 1. dionici 450. metra županijske ceste 5134 naletjela na pješaka ČE prednjim desnim bočnim dijelom vozila kojim je upravljala uslijed kojeg udarca da je pješaka nabacila na prednju desnu kolonu prednjih vrata nakon čega je pao na tlo, te u toj prometnoj situaciji da je pješak ČE zadobio tjelesne ozljede u vidu rane razderotine gornje vjeđe lijevog oka, krvni podljev vjeđe lijevog oka, više komadni prijelom lijeve lične kosti, prijelom sinusa gornje čeljusti lijevo sa krvarenjem u sinus, prijelom lijeve orbite, više komadni prijelom nosnih kostiju, prijelom goljenične kosti, prijelom lisne kosti i potres mozga, koje sve ozljede su teške tjelesne ozljede.
38. Okrivljenica se branila da je u vrijeme kada je vozila u koloni, samo osjetila udarac i u tom je momentu mislila da joj je životinja naletjela s boka, nakon čega je zaustavila svoje vozilo i pješice se vratila nazad te tek tada vidjela da se je u pitanju čovjek.
39. U ovom postupku nije sporno da je okrivljenica 24. listopada 2023. oko 18.55 sati upravljala osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i kretala se izvan naselja Ševe kolnikom županijske ceste 5134, nije sporno da se u tom trenutku kretao pješak ČE desnom stranom kolnika te nije sporno da je na 1. dionici 450. metra te ceste došlo do prometne nesreće u kojoj je oštećeni ČE zadobio teške tjelesne ozljede u vidu rane razderotine gornje vjeđe lijevog oka, krvni podljev vjeđe lijevog oka, više komadni prijelom lijeve lične kosti, prijelom sinusa gornje čeljusti lijevo sa krvarenjem u sinus, prijelom lijeve orbite, više komadni prijelom nosnih kostiju, prijelom goljenične kosti, prijelom lisne kosti i potres mozga.
40. Sporno je da li okrivljenica u kritičnom trenutku prekršila odredbe članka 38. stavka 1., članka 66. stavka 2. i članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama zbog čega je oštećeni ČE zadobio teške tjelesne ozljede.
41. Člankom 38. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.
42. Člankom 66. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu.
43. Člankom 51. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti red svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupati prema prometnom pravilu ili znaku.
44. Okrivljenica se tereti da upravljajući vozilom nije obratila pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku, a kojega je mogla uočiti na kolniku, te nije usporila ili zaustavila svoje vozilo kako bi propustila vozilo koje joj je dolazilo iz suprotnog smjera te da brzinu kretanja svog vozila nije prilagodila osobinama ceste, preglednosti, vidljivosti, stanju ceste i prometu tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koja se u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
45. Branila se da pješaka u kritičnom trenutku nije ni vidjela.
46. Iz Zapisnika o očevidu utvrđeno je da se radi o kolniku županijske ceste Ž5134 izvan naselja Ševe, općina Medulin, bez prijelaza za pješake, bez javne rasvjete, vremenske prilike oblačno, vidljivost – noć te da je u nesreći sudjelovao ČE u svojstvu pješaka koji je bio odjeven u tamnu odjeću bez označenih izvora svjetlosti ili reflektirajućeg materijala. Iz iskaza svjedoka ĐE koji se u kritično vrijeme vozilom kretao iza okrivljeničinog vozila, utvrđeno je da je cesta kojom se kretao inače vrlo uska i mračna te nema rasvjete, što je utvrđeno i iz iskaza svjedoka JE koji je tom cestom upravljao vozilom nekoliko minuta prije prometnog događaja, da je cesta vrlo mračna i neosvijetljena, a što je utvrđeno i iz iskaza svjedoka RE, suvozača u vozilu kojim je upravljao JE. Ovaj je svjedok opazio pješaka opisujući da je bio neoznačen te da ga se gotovo nije ni vidjelo. Da se radi o mračnoj cesti bez javne rasvjete, bez pločnika za pješake i bez prijelaza za pješake, utvrđeno je i iz fotografija sačinjenih po policijskim službenicima prilikom obavljanja očevida označenih F – 1 do F - 8
47. Svjedok JE upravljajući vozilom primijetio je pješaka s desne strane kolnika koji je bio bez ikakvih reflektirajućih oznaka na sebi, j navodeći da se potpuno stopio s okolinom i koji je imao glavu doslovno spuštenu do svoga pojasa, teturao je po cesti, bio je na samom rubu kolnika no kako je teturao, u jednom trenutku je krenuo prema lijevo, zbog čega je bio primoran brzo reagirati i vozilom prijeći na lijevu prometnu traku kako bi ga izbjegao, što je potvrdio i svjedok RE. Iz iskaza svjedoka ĐE utvrđeno je da je u jednom trenutku primijetio je da nešto leti po cesti i prvo je pomislio da se radi o divljači, možda srni, no poslije je vidio da to nije bila divljač. Iz iskaza ovog svjedoka utvrđeno je također da nije vidio da je iz suprotnog smjera nailazilo drugo vozilo. Iako je oštećenik ispitan u svojstvu svjedoka izjavio da je u kritično vrijeme nosio ruksak s florescentnom crtom, njegove navode nije potvrdio niti jedan svjedok, a niti je ta činjenica utvrđena iz materijalnih dokaza u spisu.
48. Nadalje, okrivljenica se tereti da je naletjela na pješaka ČE prednjim desnim bočnim dijelom vozila kojim je upravljala uslijed kojeg udarca da je pješaka nabacila na prednju desnu kolonu prednjih vrata.
49. Iz Zapisnika o očevidu utvrđeno je da su policijski službenici neposredno nakon prometne nesreće, na licu mjestu utvrdili oštećenja na vozilu kojim je upravljala okrivljenica, i to da je oštećen desni bočni dio poklopca motora, blatobran, bočno ogledalo, kolona desnih vrata i prednjih desnih vrata u vidu puknuća, udubljenja i grebanja stakla, plastike, lima laka i boje na visini od 40 do 120 centimetara od tla, što je utvrđeno i iz označenih F – 14 do F – 23.
50. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. Saše Monasa utvrđeno je da na prednjem čeonom dijelu vozila okrivljenice kao i na prednjem desnom vrhu vozila nisu pronađena oštećenja nastala kao posljedica prometne nesreće, već da se oštećenja na vozilu nalaze isključivo na desnoj bočnoj strani, da je kombiniranim sudskomedicinskim i prometnim vještačenjem utvrđeno da je međusobni kontakt oštećenika i osobnog automobila okrivljenice ostvaren po načelu bočnog okrznuća u trenutku kada je vozilo okrivljenice svojim prednjim čeonim dijelom prošlo oštećenika na kolniku te da je kao posljedica međusobnog kontakta došlo do rotacije oštećenika u smjeru kazaljke na satu, nakon čega je isti kontaktirao gornji rub prednjih desnih vrata i vanjski desni retrovizor te je nastavno odbačen od vozila naprijed i u desno. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. Ilije Kučinara utvrđeno je da se u trenutku naleta vozilom na oštećenika, isti najvjerojatnije nalazio u nekom uspravnom položaju ili blagom otklonu od tog položaja. Oba su vještaka pojasnila ovakvu prometnu situaciju pa je tako utvrđeno da se sa prometno tehničkog stajališta, uzimajući u obzir prikazana oštećenja na prednjem desnom blatobranu i to sa njegovog boka iznad prednjeg desnog kotača, tehnički ne može isključiti mogućnost da je oštećenik u trenutku prije naleta, odnosno međusobnog kontakta zateturao i na neki način pao na predmetno vozilo u položaju prednjeg desnog blatobrana kojom prilikom je vrlo vjerojatno nakon što je čeoni dio vozila prošao pješaka, isti zateturao u svoju lijevu stranu i udario nekim dijelom svoga tijela u desni prednji blatobran nakon čega je došlo do rotacije njegovog tijela po uzdužnoj osovini udesno, odnosno u smjeru kazaljke na satu, što je prebacilo težište tijela na desnu nogu, i u takvim okolnostima kada se težište tijela nalazi na desnoj nozi a dolazi do rotacije tijela udesno, tad je desno stopalo ili djelomično ili potpuno fiksirano za tlo težinom tijela, a što je onda imalo za posljedicu nakon rotacije tijela prijelom u području desne noge, a nakon pada i ozljeda u području lijeve strane glave.
51. Osim toga, utvrđeno je da je oštećenik u kritično vrijeme bio pod utjecajem alkohola u krvi od 1,68 g/kg, što je utvrđeno iz Nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ Č Vučetić“ iz Zagreba. Policijski službenici su oštećeniku istog dana u 21.30 sati, dakle dva i po sata nakon prometne nesreće, očitali koncentraciju alkohola u organizmu od 1,07 g/kg. Oštećenik se kretao nepropisno, ne poštujući članak 127. stavak 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dakle desnom prometnom trakom, i bez označenog izvora svjetlosti ili reflektirajuće materije. Pa je tako vještačenjem utvrđeno, a uzimajući u obzir boju odjeće koju je oštećenik nosio u trenutku prometne nesreće (tamna odjeća) te da nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom, pri upaljenim oborenim prednjim svjetlima na vozilu okrivljenice, na ravnom cestovnom potezu gdje nema ulične rasvjete i pri suhom kolniku te noćnim uvjetima, da je postojala mogućnost uočavanja oštećenika na kolniku na udaljenosti od 31 metar od izvora svjetlosti s automobila okrivljenice te da do prometne nesreće ne bi došlo da se oštećenik u ovoj prometnoj situaciji kretao propisno uz lijevi rub kolnika u smjeru njegovog kretanja, pri čemu je morao biti osvijetljen ili označen reflektirajućom materijom.
52. Slijedom navedenog, navode oštećenika ispitanog u svojstvu svjedoka da je toga dana popio samo jedno pivo, da je na sebi imao ruksak s reflektirajućim materijalom te da je hodajući cestom osjetio udarac iza u desnu nogu, sud nije prihvatio, budući da njegovi navodi nisu u skladu s dokazima provedenim u ovom postupku.
53. Iz Zapisnika o očevidu utvrđeno je da je na tom dijelu ceste brzina kretanja vozila ograničena na 60 km/h. Iz iskaza svjedoka ĐE utvrđeno je da se isti kretao odmah iza vozila kojim je upravljala okrivljenica te da se prilikom upravljanja vozilom držao propisane brzine kretanja. Stalni sudski vještak prometne struke mišljenja je da je na putu dužine 31 metar bilo moguće zaustavljanje vozila okrivljenice do mjesta kontakta s oštećenikom za sve brzine kretanja njezinog vozila koje su manje od 49,7 km/h, dakle da je u ovoj prometnoj situaciji okrivljenica imala mogućnost izbjeći nastanak prometne nesreće uz uvjet da se kretala brzinom koja je manja od 49,7 km/h te da je uočila oštećenika na kolniku na udaljenost 31 metar od izvora svjetlosti s njezinog automobila, te da je nakon toga poduzela radnju snažnog kočenja svog vozila. Budući da je postojala mogućnost uočavanja oštećenika na kolniku na udaljenost od 31 metar od izvora svjetlosti s njezinog automobila, i uz uvjet da se kretala u skladu s ograničenjem brzine od 60 km/h, vještak je mišljenja da je okrivljenica imala na raspolaganju mogućnost bočnog izmicanja svog vozila u lijevu stranu prije kontakta s oštećenikom za oko 0,85 metara i ako se kretala u skladu s ograničenjem brzine od 60 km/h, ali uz uvjet da je uočila oštećenika na kolniku na udaljenosti 31 metar od izvora svjetlost s njenog automobila, te da je nakon toga poduzela radnju bočnog izmicanja svog vozila u lijevu stranu, pri čemu je imala na raspolaganju put za izmicanje od oko 22,7 metara na kojem je moguće izmaknuti njeno vozilo u lijevu stranu za oko 0,85 metara prije mjesta kontakta (K) s oštećenikom. No, budući da je prema oštećenjima na vozilu i s obzirom na zadobivene tjelesne ozljede oštećenika utvrđeno da je do prometne nesreće došlo po sistemu bočnog okrznuća u trenutku kada je vozilo okrivljenice svojim prednjim čeonim dijelom prošlo oštećenika na kolniku, nije utvrđeno da je okrivljenica prednjim desnim bočnim dijelom vozila, ne poštujući prometna pravila, naletjela na oštećenika.
54.
Sud je u ovom postupku prihvatio navode okrivljenice prilikom iznošenja svoje obrane. To stoga jer je utvrđeno da je nekoliko minuta prije prometnog događaja, svjedok JE upravljajući vozilom i krećući se predmetnom cestom, u zadnjem trenutku primijetio oštećenika koji se kretao uz rub desne prometne trake obučen u tamnu odjeću, bez reflektirajućeg materijala, što je utvrđeno i iz Zapisnika o očevidu i iz iskaza svjedoka SE, koji je teturao po cesti i koji je u jednom trenutku teturajući krenuo ulijevo, nakon kojega je vozilom istom cestom upravljala okrivljenica koja ga iz razloga jer je bila noć, oblačno i bez javne rasvjete, s obzirom na oštećenikovo nepropisno kretanje cestom i pod utjecajem alkohola do stanja pijanosti, što je utvrđeno vještačenjem po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ Č Vučetić“ Zagreb, teturajući cestom, nije vidjela i u trenutku kada je njezino vozilo svojim prednjim čeonim dijelom prošlo oštećenika na kolniku, došlo do bočnog okrznuća, što je utvrđeno vještačenjem, dakle da je nakon što je čeoni dio vozila okrivljenice prošao pješaka, isti zateturao u svoju lijevu stranu i udario nekim dijelom svoga tijela u desni prednji blatobran nakon čega je došlo do rotacije njegovog tijela po uzdužnoj osovini udesno, odnosno u smjeru kazaljke na satu, što je prebacilo težište tijela na desnu nogu, i u takvim okolnostima kada se težište tijela nalazi na desnoj nozi a dolazi do rotacije tijela udesno, tad je desno stopalo ili djelomično ili potpuno fiksirano za tlo težinom tijela, a što je onda imalo za posljedicu nakon rotacije tijela prijelom u području desne noge, a nakon pada i ozljeda u području lijeve strane glave, kao i ostalih utvrđenih ozljeda. Do prometne nesreće ne bi došlo da se oštećenik u ovoj prometnoj situaciji kretao propisno uz lijevi rub kolnika u smjeru njegovog kretanja, pri čemu je morao biti osvijetljen ili označen reflektirajućom materijom.
55. Okrivljenica je u svojoj obrani izjavila da je surađivala neposredno nakon prometne nesreće s oštećenikom i s policijom, ali i poslije obilazeći oštećenika u bolnici, kada joj je oštećenik u razgovoru rekao da se prometne situacije niti ne sjeća.
56. Uzimajući u obzir da je okrivljenica negirala počinjenje kaznenog djela, o čemu joj ide u prilog i provedeni dokazni postupak, budući da iz iskaza ispitanih svjedoka i materijale dokumentacije u spisu nije dokazana njezina krivnja te nije na nedvojben način dokazano i utvrđeno da je okrivljenica kršeći propise Zakona o sigurnosti prometa na cestama prouzročila prometnu nesreću s teškom tjelesnom ozljedom, slijedom svega obrazloženog, primjenjujući načelo in dubio pro reo, u korist okrivljenice, sud je istu oslobodio optužbe i odlučio kao u izreci presude.
57. Budući da je okrivljenica oslobođena optužbe, na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08, kao i nužni izdaci okrivljenice i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
Pula - Pola, 28. travnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Samanta Šijan
Diana Debeljuh
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a odluku o žalbi donosi županijski sud kao drugostupanjski sud.
Dna:
• Općinskom državnom odvjetništvu u Puli – Pola na broj KO-DO-1168/2020 • Okrivljenoj KE
• Branitelju okrivljenice Nevenu Bastijančiću, odvjetniku u Puli
• Oštećenom ČE
• Opunomoćenici oštećenika Vanji Buntić, odvjetnici u Puli
• Policijskoj postaji Pula – Pola na broj 511-08-29/2-K-19/2019 - po pravomoćnosti