REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Poslovni broj: Us I-570/2024-7
[adresa] H 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice HI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], A [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, radi rješenja o izvedenom stanju, 28. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/23-26/30, URBROJ: 531-03-4-2-24-2 od 7. ožujka 2024. i prvostupanjskog rješenja Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-03/20-08/384, URBROJ: 2133-07-02/01-23-3 od 4. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361- 03/20-08/384, URBROJ: 2133-07-02/01-23-3 od 4. siječnja 2023. odbijen je zahtjev tužiteljice za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu – garažu, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/23-26/30, URBROJ: 531-03-4-2-24-2 od 7. ožujka 2024. odbijena kao neosnovana.
3. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, kako je predmetnu garažu kupila zajedno sa stanom na temelju Ugovora o kupoprodaji stana na adresi [adresa], pa da je stoga predmetna garaža postojala na terenu na dan 6. srpnja 2010. Osim toga navodi da se iz kopije katastarskog plana Državne geodetske uprave vidi da je predmetan garaža evidentirana na navedenoj čestici još od 1978. kada je izvršeno snimanje katastarske Općine [katastarska općina]. Pojašnjava kako se je garaža zbog nekorištenja i uslijed vremenskih neprilika tijekom razdoblja od 2012. do 2020. sama od sebe urušila, ali do tada da je postojala na terenu i da je izgledala kao i susjedna drvena garaža, a i prvostupanjsko tijelo je na očevidu 2015. utvrdilo da se na terenu radi o ruševini. Smatra da je pogreška nastala u upravnom postupku u tome što je prvostupanjsko tijelo provelo očevid bez da ju je pozvalo da sudjeluje tom očevidu i bez uzimanja njezine izjave. Slijedom navedenog, u tužbenom zahtjevu traži da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.
4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.
5. U tijeku spora održana je rasprava 8. travnja 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je tužiteljica osobno, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.
6. Na navedenoj raspravi tužiteljica je dodatno usmeno pojasnila da je sporna garaža bila izgrađena zajedno sa stambenom zgradom i da je postojala na terenu 2011., ali se je urušila 2014. zbog ogromne količine snijega koja je tada pala i da je ona bila prisiljena izvršiti rekonstrukciju te garaže 2020. te smatra da je ovdje najveći problem što je ona podnijela zahtjev za ozakonjenje 2013., a prvostupanjsko rješenje je doneseno u siječnju 2023., što znači da je ona čekala 10 godina da se donese odluka o ozakonjenju njezine garaže. Također je predala u spis fotografije na kojima se nalaze ostaci sporne garaže nakon 2014.
7. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio, a odbio je ostale dokazne prijedloge tužiteljice (da se u sporu provede dokaz njezinim saslušanjem, saslušanjem svjedoka i očevid na licu mjesta) iz razloga što su se odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogle utvrditi uvidom u spis upravnog postupka te u isprave i dokumentaciju u spisu ovog spora, a što će se u nastavku obrazloženja više obrazložiti.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
9. Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12. i 143/13., dalje: ZPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu tog Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izgrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja RH započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom), sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. St. 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu tog Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
10. Odredbom čl. 6. st. 3. t. 2. ZPNIZ propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom (kamp- kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).
11. Iz stanja spisa upravnog postupka slijedi da je prvostupanjskim rješenjem odbijen navedeni zahtjev tužiteljice za ozakonjenje iz razloga što je očevidom 2015. utvrđeno da je predmetna zgrada ruševina, a očevidom 2020. da se na mjestu ruševine nalazi metalni kontejner postavljen na betonske temelje, radi čega predmetna zgrada ne ispunjava uvjete za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te je odbijen predmetni zahtjev tužiteljice.
12. Nadalje slijedi da je tuženik u žalbenom postupku odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv navedenog prvostupanjskog rješenja iz razloga što je predmetna garaža kakva je bila izvedena na lokaciji u vrijeme snimanja karte DOF5/2011 u cijelosti uklonjena te je na njezinom mjestu nakon snimanja karte DOF5/2011 (i to 2020. godine) izvedena nova AB ploča na koju je postavljen novi montažni objekt- limena garaža koju tužiteljica sada želi ozakoniti, te da se stoga ne radi o zgradi iz čl. 2. ZPNIZ i da se ista ne može ozakoniti jer se navedeni Zakon odnosi samo na zgrade izvedene do snimanja karte DOF5/2011, a predmetni objekt je u cijelosti izveden nakon snimanja karte DOF5/2011.
13. Dakle, nije sporno da je prije snimanja karte DOF5/2011 na terenu postojala drvena garaža koja se je nakon izrade snimke DOF5/2011 urušila, radi čega je tužiteljica na istom mjestu izvela betonsku AB ploču i na nju postavila limenu garažu.
14. Sporno je, je li se može takva garaža ozakoniti.
15. Cijeneći navedene nesporne činjenice i citirane zakonske odredbe, Sud utvrđuje da se ne može ozakoniti novo izvedena limena garaža jer ona nije postojala na dan 21. lipnja 2011. i stoga nije niti vidljiva na DOF5/2011.
16. Ovaj Sud je već u više svojih odluka izrazio stav da se ne može ozakoniti zamjenska zgrada koja nije vidljiva na DOF5/2011, a ovo iz razloga što se uklanjanje ranije zgrade i gradnja potpuno nove zgrade na mjestu prethodno uklonjene zgrade (makar i u istim gabaritima) smatra novom gradnjom za koju investitor treba ishoditi odgovarajući akt za gradnju ili se je ta nova gradnja mogla ozakoniti primjenom odredaba ZPNIZ da je nova zgrada bila izgrađena i snimljena do 21. lipnja 2011.
17. S obzirom da zgrada čije ozakonjenje je zatražila tužiteljica nije vidljiva na ispravi koja je kao relevantna propisana u citiranom čl. 2. ZPNIZ, odnosno na DOF5/2011, to se ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi koju ima u vidu ZPNIZ i koja se može ozakoniti prema odredbama ZPNIZ.
18. Tužiteljica je na raspravi navela kako smatra da je problem nastao u tome što je dugo čekala da se donese rješenje o izvedenom stanju jer je podnijela zahtjev za ozakonjenje 2013., a prvostupanjsko rješenje je doneseno tek u siječnju 2023., dakle nakon 10 godina. Međutim, navodi se da se je predmetna garaža urušila već 2015. godine, pa stoga već tada nisu postojali uvjeti za njezino ozakonjenje. Dakle, očito je ranija drvena garaža predstavljala zgradu iz citiranog čl. 6. st. 3. t. 2. ZPNIZ čije ozakonjenje nije dopušteno s obzirom na način i materijal gradnje budući da se je urušila. Stoga se ne može naknadnom gradnjom nakon 21. lipnja 2011. kojom se otklanja taj nedostatak u načinu gradnje omogućiti ozakonjenje zgrade čije ozakonjenje nije dopušteno po zakonu.
19. Kraj takvog činjeničnog stanja provođenje bilo kakvih daljnjih dokaza u sporu Sud je ocijenio suvišnim, pa stoga Sud nije usvojio dokazne prijedloge tužiteljice.
20. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni su zakonitima pa je stoga Sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS odlučio kao u izreci ove presude.
U Rijeci 28. travnja 2025.
Sutkinja
Vesna Perić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).
Dostaviti:
- tužiteljici HI iz [adresa]
- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike
Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14
