Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-257/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupan po Rajku Radeliću odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika JL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku odvjetniku Bruni Čer, iz Koprivnice, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-17/2024-20 od 20. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana potvrđuje se presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-17/2024-20 od 20. prosinca 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je KL OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik suvlasničkog omjera tuženika JL u zemljišnim knjigama upisanog iz [adresa] u 38/168 dijela kč. br. [katastarska čestica] Oranica Debeli Oskoruš površine 849 čhv, kč. br. [katastarska čestica] Oranica [adresa] površine 991 čhv, kč. br. [katastarska čestica] Oranica [adresa] površine 347 čhv, kč. br. [katastarska čestica] [adresa], oranica površine 7180 m2, kč. br. [katastarska čestica] [adresa], oranica površine 304 m2, kč. br. [katastarska čestica] [adresa], oranica površine 3959 m2, kč. br. [katastarska čestica] Šuma [adresa] površine 152 čhv, kč. br. [katastarska čestica] vinograd [adresa] površine 117 čhv, kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 364 čhv, kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] površine 222 čhv, kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] površine 186 čhv, kč. br. [katastarska čestica] Livada [adresa] površine 428 čhv sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nekretnina kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 100 čhv, kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 1 jutro, kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 1 jutro sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 17/14 dijela, nekretnina kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] površine 270 čhv, kč. br. [katastarska čestica] vinograd i livada [adresa] površine 314 čhv sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 19/336 dijela, kč. br. [katastarska čestica] [adresa] šuma površine 2653 m2, kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 500 čhv, kč. br. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 484 m2, kč. br. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 391 m2, kč. br. [katastarska čestica] [adresa] šuma površine 369 m2 sve iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 57/2688 dijela što mu je tuženik JL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dužan priznati i trpjeti da si tužitelj uknjiži pravo vlasništva na navedenim suvlasničkim omjerima s imena tuženika na ime tužitelja".

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku plati parnični trošak u iznosu do 1.031,25

EUR-a, (tisućutridesetjedaneuroidvadesetpetcenti), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja uz zatraženi parnični trošak. Potražuje trošak žalbe u iznosu od 200,00 eura i trošak pristojbe na žalbu u iznosu od 30,00 eura.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na suvlasničkim omjerima tuženika na tim nekretninama.

7. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka i ocjenom u postupku provedenih dokaza u smislu odredbe članka 8 ZPP-a utvrđene su sljedeće bitne činjenice:

- da je uvidom u zemljišno-knjižnog izvatka za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud utvrdio da su na istim nekretninama upisani kao suvlasnici tih nekretnina i to tužitelj KL u omjeru od ukupno 87/168 dijela, tuženik JL da je upisan kao suvlasnik u omjeru od ukupno 38/168 dijela, EL da je upisana kao suvlasnik u 12/168 dijela, SL ŽL u omjeru od 19/168 dijela, SL VL u omjeru od 12/168 dijela. Uvidom u zk. izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da su na tim nekretninama upisani kao suvlasnici tužitelj K L u ukupno 9/14 dijela, tuženik JL u omjeru od 1/14 dijela, AL u 1/14 dijela, EL u 1/14 dijela, SL ŽL u 1/14 dijela, SL VL u 1/14 dijela,

- da je uvidom u zemljišnoknjižno izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], utvrđeno da se vode upisani kao suvlasnici VL, K u 168/336 dijela, SL RL, [adresa] u 12,336 dijela, AL, [adresa], Željeznička stanica u 12/336 dijela, [adresa] u 12/336 dijela, ŽL, [adresa] u 12/336 dijela, SL, [adresa], u 12/336 dijela, ĆL, [adresa] u 12/336 dijela, BL, [adresa], u 12/336 dijela, SL, [adresa], u 7/336 dijela, AL u 7/336 dijela, SL ŽL u 7/336 dijela, SL RL u 63/336 dijela (tužitelj ukupno 87/336 dijela, a tuženik ukupno 19/336 dijela,

- da je vidom u zk. izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud utvrdio da se iste vode kao suvlasništvo [adresa], u 672/2688 dijela, OL, [adresa], u 672/2688 dijela, Namjesnik ŽL, [adresa], u 840/2688 dijela, SL RL, [adresa] u 36/2688 dijela, [adresa], Željeznička stanica u 36/2688 dijela, [adresa] u 36/2688 dijela, [adresa], u 36/2688 dijela, BŽ, [adresa] 41100, [adresa], u 36/2688 dijela, [adresa] u 36/2688 dijela, CI RL, [adresa], u 36/2688 dijela, JL, [adresa], u 21/2688 dijela, TL u 21/2688 dijela, AL u 21/2688 dijela, i TL RL u 189/2688 dijela (odnosno tužitelj ukupno 261/2688 dijela, a tuženik ukupno 57/2688 dijela,

- da iz uvida u prijepise posjedovnog lista br. 593 k. o. [katastarska općina], br. 934 k. o. [katastarska općina] i br. 133 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kao posjednik predmetnih nekretnina upisan BL, [adresa], ovdje tužitelj,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici br. O-885/85-14 od 15. lipnja 1987.g., proizlazi da se isto odnosi na ostavinski postupak koji se je proveo iza pok. BL J, rođene **.**.1919., a umrle **.**.1985., kojim rješenjem je utvrđena ostavinska imovina, nepokretna i pokretna, i to nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela, te vanknjižno vlasništvo istih nekretnina u ¼ dijela, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 150/1600 dijela, te vanknjižno vlasništvo istih nekretnina u 650/1600 dijela, da su predmetnim rješenjem utvrđeni i zakonski nasljednici, te je svakom od njih uručena ostavinska imovina u 1/7 dijela,

- da iz rješenja o nasljeđivanju broj O-869/90-8 iza pok. BL B iz [adresa], rođenog **.**.1918., a umrlog **.**.1990., da je istim utvrđena ostavinska imovina nepokretna i pokretna, utvrđeni su zakonski i oporučni nasljednici, te je ostavinska imovina uručena istima,

- da iz podataka iz povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Koprivnica od 13. svibnja 2024.g., a vezano za katastarske čestice u k. o. [katastarska općina], pobrojene u istoj ispravi, proizlazi kako za čkbr. [katastarska čestica] nije pronađen podatak kada je kojim aktom izvršena promjena posjednika, za čkbr. [katastarska čestica] također nije pronađen podatak kada je kojim aktom je izvršena promjena posjednika, vezano za čkbr. [katastarska čestica] navedeno je da je s posjednika UL izvršena promjena na ime BL temeljem kupoprodaje, u odnosu na čkbr. [katastarska čestica], također je navedena promjena s posjednika ĐL na KL temeljem zapisnika od 31.12.1987.g., vezano za čkbr. [katastarska čestica], s posjednika S ABC izvršena je promjena na posjednika KL, temeljem kupoprodaje, a vezano za čkbr. [katastarska čestica], izvršena je promjena s posjednika KL, temeljem rješenja o nasljeđivanju,

- da iz iskaza tuženika JL, brata tužitelja, proizlazi da isti tužitelju osporava da je samovlasnik predmetnih nekretnina ističući da je tužitelj suvlasnik tih nekretnina, a suvlasnici osim tuženika i tužitelja su i ostala njihova braća i sestre,

- da nadalje iz iskaza tuženika proizlazi da tužitelj nije uzdržavao njihove roditelje, niti oca, a niti majku, te da je upravo tuženik platio troškove sahrane njihove pok. majke,

- da se u ostavinskim postupcima koji su se vodili iza smrti njihovih roditelja svi prihvatili njihovih nasljednih dijelova, da tužitelju nije osporavao pravo da obrađuje nekretnine kojih je on suvlasnik, ali sada uslijed ponašanja tužitelja i njegovog sina to pravo tužitelju osporava,

- da iz iskaza svjedokinje IL, sestre tužitelja, proizlazi da je s tužiteljem bila u dobrim odnosima sve do smrti njihovih roditelja, odnosno majke koja je umrla 1985. i oca koji je umro 1990.,

- da tužitelj nije uzdržavao roditelje, da je njih bilo šestero braće, te da je ona zajedno s bratom JL, ovdje tuženikom, nakon smrti majke snosila troškove sahrane,

- da se njihov otac nakon smrti majke ženio još tri puta i nitko od braće o njemu nije vodio brigu,

- da između tužitelja i tuženika, te ostale njihove braće nije postojao nikakav dogovor da bi tužitelj, njihov brat, uzdržavao roditelje i da bi njemu ostala imovina, već naprotiv da su njih šestero braće suvlasnici na cjelokupnoj imovini, pa tako i na imovini koja je predmet ovog postupka,

- da iz iskaza svjedoka LL proizlazi da stranke osobno poznaje, da mu je poznato da tužitelj živi sa sinom HL i njihovom obitelji u istoj kući, da sin tužitelja obrađuje oranicu i to oranicu koja se nalazi u blizini kuće u kojoj žive, dok za ostale nekretnine nema saznanja tko ih obrađuje,

- da ovaj svjedok nadalje iskazuje da mu je poznato da tužitelj živi u domaćinstvu sa sinom i njegovom obitelji, da se u blizini njihove kuće nalazi jedna oranica površine oko 2 jutra koju obrađuje sin tužitelja, a pored navedenog poznato mu je i to da ovdje tuženik SL ne uživa niti jednu nekretninu u predjelu

CL i ML,

- da je svjedok HL, sin tužitelja, potvrdio navode tužitelja, tj. da sa svojom obitelji živi u istom domaćinstvu s tužiteljem, zatim da njegov otac barem 30 godina posjeduje predmetne nekretnine, a obrađuje ih on kao njegov sin, te tvrdi da je njegov otac BL dohranio svoje roditelje, ali ne zna da li baka i djed ostavili oporuku ili ugovor o doživotnom uzdržavanju.

8. Plazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud nije prihvatio tvrdnje tužitelja da je on pošteni posjednik predmetnih nekretnina više od četrdeset godina, da je uzdržavao i brinuo se za svoje roditelje, te da bi temeljem dosjelosti stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Naime, suprotno iskazu tužitelja, iz iskaza svjedokinje IL, kao i uvida u izvatke iz zemljišnih knjiga priloženih spisu proizlazi da između tužitelja i tuženika, te njegove braće i sestara proizlazi da između braće nije postojao dogovor da tužitelj uzdržava roditelje, te da mu nakon njihove smrti pripadnu u vlasništvo nekretnine, već su se iza smrti njihovih roditelja oni kao braća i zakonski nasljednici prihvatili svojih zakonskih dijelova.

9. Pozivom na odredbe članka 159. stavak 1., 2. i 3. i članka 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) prvostupanjski sud je zaključio da iako tužitelj posjeduje predmetne nekretnine više od četrdeset godina, njegov posjed nema potrebnu kvalitetu da bi tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama temeljem dosjelosti, a ovo iz razloga što je tužitelj znao, kako je i sam iskazao da je suvlasnik na utuženim nekretninama zajedno sa svojom braćom i sestrama, te je morao znati da mu ne pripada pravo na posjed utuženih nekretnina u cijelosti, a kako njegov posjed nije pošten to imenovani nema pravo na posjed svih utuženih nekretnina u cijelosti kako je već naprijed navedeno.

10. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, suprotno žalbenim navodima tužitelja kada je kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

11. Naime odredbom članka 122. st. 1. ZV-a propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama Zakona.

12. U ovom postupku nije sporno da su tužitelj i tuženik kao i ostala njihova braća i sestre upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama, a da se u katastru zemljišta kao posjednik vodi upisan tužitelj BL. Nadalje, nesporno je da tužitelj niti sa ocem, a niti s majkom nije imao zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju, a niti je između brače postojao dogovor da tužitelj uzdržava roditelje, te da mu nakon njihove smrti pripadnu predmetne nekretnine, a uvidom u rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. BL J i BL RL, proizlazi kako su se zakonski nasljednici prihvatili svojih zakonskih nasljednih dijelova i temeljem istih su upisani kao suvlasnici u zemljišne knjige. Nesporno je da tužitelj posjeduje predmetne nekretnine, da se na predmetnim nekretninama nalazi kuća u kojoj živi s obitelji o čemu je u svom iskazu govorio svjedok HL sin tužitelja. Tužitelj je u svom iskazu naveo kako se cijelo gospodarstvo u katastru zemljišta vodi na njegovom imenu, da je dugi niz godina dobivao poticaje, te da mu nitko od brače i sestara nije osporavao posjed i kvalitetu posjeda. Tužitelj je u svom iskazu naveo kako mu je tuženik unazad godine dana osporio pravo na posjed, da su oni kao braća i sestre upisani kao suvlasnici u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama, te da od smrti oba roditelja nije poduzimao ništa u smislu sređivanja zemljišno-knjižnog stanja jer da ga nitko od brače i sestara nije dirao.

13.U odnosu na žalbene navode tužitelja potrebno je odgovoriti da je odredbom članka 159. stavak 1. ZV-a propisano da se dosjelošću steče vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje Zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Iz odredbe stavka 2. istog članka proizlazi da je samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Iz stavka 3. istog članka proizlazi da samostalni posjed pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

14. Iako je nesporno da tužitelj posjeduje predmetne nekretnine više od 40 godina, te da se na predmetnim nekretninama nalazi kuća u kojoj živi s obitelji, zatim da se cijelo gospodarstvo u katastru zemljišta vodi na njegovom imenu, te da je dugi niz godina dobivao poticaje i da mu nitko od braće i sestara nije osporavao posjed i kvalitetu, na strani tužitelja nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbi članka 159. stavak 1., 2. i 3. ZV-a, jer je tužitelj čitavo vrijeme svog posjedovanja utuženih nekretnina znao da su iste u suvlasništvu njega i njegove braće i sestara.

15. Prema tome, tužiteljev posjed nije pošten u smislu odredbe članka 18. stavak 3. ZV-a, jer je tužitelj kao posjednik znao i morao znati da mu ne pripada pravo na posjed u cijelosti, jer su utužene nekretnine on i njegova braća stekli nasljeđivanjem iza svojih pravnih prednika, tj. oca i majke.

16. Ovaj sud u cijelosti prihvaća naprijed činjenična utvrđenja i pravna stajališta suda prvog stupnja, za koja je isti dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.

17. Ovako utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP- a, a koju ocjenu tužitelj neosnovano osporava, preocjenjujući u postupku provedene dokaze u svom subjektivnom smislu, nasuprot pravilnoj ocjeni danoj od strane prvostupanjskog suda.

18. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.

19. Prema tome, pobijana presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.

20. Pravilna je i odluka o dosuđenom parničnom, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23).

21. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi u cijelosti.

22. Tužitelju nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nije uspio sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 28. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić