Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-303/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Baliću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Balić i Nenad Banovac, protiv tuženika RA iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Braliću, odvjetniku u Splitu, radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj P-4540/2020 od 16. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2025.
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj P-4540/2020 od 16. siječnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Utvrđuje se da tužiteljici EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime njenog suvlasničkog udjela od ½ dijela na č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], u isključivo vlasništvo i posjed pripada zapadni dio č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], na kojem se nalazi stambeni objekt (kuća), anagrafske oznake [adresa], što je tuženik dužan trpjeti.
II. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati u posjed tužiteljici nekretninu opisanu u točki I. ove (izreke) presude, te je učiniti slobodnom od osoba i stvari. III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate".
II. Dužna je tužiteljica naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u visini od 1.600,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana 16. siječnja 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužiteljica bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, kao i zbog pogrešne odluke o troškovima postupka. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu kao osnovanu, preinači prvostupanjsku presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice ili podredno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje. Potražuje trošak žalbe u iznosu od 312,50 eura + 25 % na ime PDV-a i trošak sudske pristojbe po odluci suda.
3. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da na ime njenog suvlasničkog udjela od ½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u isključivo vlasništvo i posjed pripada zapadni dio k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojem se nalazi stambeni objekt (kuća), anagrafske oznake [adresa], što je tuženik dužan trpjeti.
7. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka i ocjenom u postupku provedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. ZPP-a utvrđene su sljedeće bitne činjenice:
- da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine označene kao k.č.br.
3224/2, k. o. [katastarska općina] za ½ dijela,
- da je u preostalom dijelu u visini od ½ dijela suvlasnik te nekretnine tuženik,
- da je JA svoj suvlasnički dio darovao tuženiku,
- da nikada nije izvršena dioba između suvlasnika,
- da tužiteljica koristi kat i potkrovlje kuće sagrađene na predmetnoj nekretnini,
- da je tuženik svojim sredstvima uredio prizemlje te iste kuće.
8. Plazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pravilno pozivom na odredbe članka 36. članka 48, članka 161. i članka 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) zaključio da tužiteljica u provedenom postupku nije dokazala svoje tvrdnje u smislu izvršene diobe predmetne nekretnine kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tako i gradnji kuće na istoj isključivo od strane njenog prednika – supruga ŠA, slijedom čega je njen tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti. Isto tako prvostupanjski sud je istakao da je tužiteljica do kraja postupka ustrajala u postavljenom tužbenom zahtjevu koji je neodređen, obzirom da je postavljen na način da tužiteljica traži da joj na ime njenog suvlasničkog dijela od ½ dijela pripadne zapadni dio sporne nekretnine ne precizirajući i ne identificirajući isti.
9. Odredbom članka 36. ZV-a propisano je da ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.
10. Odredbom članka 48. ZV-a propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku.
11. Odredbom članka 161. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom članka 162. ZV-a propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
12. Ovaj sud u cijelosti prihvaća naprijed činjenična utvrđenja i pravna stajališta suda prvog stupnja, za koja je isti dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta. Naime, iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da je izvršena dioba nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao ni to da je gradnja kuće na istoj sagrađena isključivo od strane prednika – supruga tužiteljice ŠA, pa je stoga prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe materijalnog prava kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
13. U odnosu na žalbene prigovore tužiteljice u kojima u bitnom osporava iskaze svjedoka saslušanih tijekom postupka JA, ZA, LA i TA, inače strica i tetaka tuženika, odnosno brata i sestara supruga tužiteljice ŠA prvostupanjski sud je dao jasno i logično obrazloženje, zbog čega je iskaze ovih svjedoka ocijenio vjerodostojnima.
14. Naime, ovi svjedoci su dio obitelji i isti kao takvi imaju neposredna saznanja i isti su jednako iskazivali o kupnji sporne nekretnine i gradnji kuće na istoj, te su također potvrdili da je prizemlje kuće vlasništvo JA, te da se JA i njegov brat E nikada nisu podijelili i da je JA prizemlje kuće darovao tuženiku, koji je isto dogradio i uredio, a sasvim je logično da isti to ne bi mogao učiniti da se radi o kući koja je isključivo vlasništvo tužiteljice.
15. Prema tome, tužiteljica tijekom postupka nije dokazala svoje tvrdnje u smislu izvršene diobe nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tako i gradnje kuće na istoj isključivo od strane njenog supruga ŠA, a nije sporno da je na tužiteljici teret dokaza svih njenih tvrdnji.
16. Ovako utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP- a, a koju ocjenu tužiteljica neosnovano osporava, preocjenjujući u postupku provedene dokaze u svom subjektivnom smislu, nasuprot pravilnoj ocjeni danoj od strane prvostupanjskog suda.
17. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.
18. Prema tome, pobijana presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.
19. Pravilna je i odluka o dosuđenom parničnom, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23).
20. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi u cijelosti.
21. Tužiteljici nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer ista nije uspjela sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
U Gospiću, 28. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Tatjana Radaković Bašić