REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-232/2022-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ramoni Karakaš– Kovačević, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Euroherc osiguranje d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 18. ožujka 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, nakon javne objave presude 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da isplati tužitelju ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike naknade štete ukupan iznos od 728,39 eura (slovima: sedam stotina dvadeset osam eura trideset devet centi) i to:

- na ime razlike neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 475,00 eura (slovima: četiri stotine sedamdeset pet eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15. studenog 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3% poena, koju stopu utvrđuje HNB-a prema članku 29 stavku 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana,

- na ime razlike imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 240,89 eura (slovima: dvije stotine četrdeset eura osamdeset devet centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, tj. 28. travnja 2025. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana

- na ime obračunate zakonske zatezne kamate iznos od 12,15 eura (slovima: dvanaest eura petnaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 4. travnja 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 0,35 eura zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu 2.003,08 eura (slovima: dvije tisuće tri eura osam centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, tj. 28. travnja 2025. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu 281,25 eura.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu 1.250,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 23. prosinca 2022. podnio tužbu radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da se dana 8. rujna 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužitelj pretrpio neimovinsku i imovinsku štetu, a prometnu nezgodu je skrivio osiguranik tuženika. Tužitelj je stradao kao vozač u naletu drugog vozila, a zadobio je tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpio neimovinsku štetu zbog pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha te imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege.

1.1. Tužitelj je odlazio na fizikalne terapije u razdoblju od 10. listopada 2022. do 27. listopada 2022. Tužitelj je bio na bolovanju od 8. rujna 2022. do 31. listopada 2022. te i danas povremeno osjeća tegobe zbog čega ponekad popije lijekove za bolove i vježba kod kuće. Na ime naknade štete potražuje ukupan iznos od 21.000,00 kuna, od čega na ime neimovinske štete iznos od 20.000,00 kuna (na ime pretrpljenih bolova iznos od 11.000,00 kuna, na ime pretrpljenog straha iznos od 9.000,00 kuna), a na ime imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 1.000,00 kuna.

1.2. Dalje navodi da je tuženiku uputio odštetni zahtjev te da je tuženik na ime cjelokupne štete isplatio tužitelju iznos od 10.110,00 kuna i to s osnova neimovinske štete iznos od 9.300,00 kuna, a s osnova imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 810,00 kuna. Tužitelj smatra da isplaćeni iznos nije primjeren šteti koju je pretrpio pa potražuje razliku neimovinske štete u iznosu od 10.700,00 kuna te imovinske štete u iznosu od 190,00 kuna te predlaže sudu donijeti presudu kojom će obvezati tuženika da tužitelju naknadi štetu i prouzročene troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao nespornu činjenicu da se dana 8. rujna 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo registracijske oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti.

2.1. Dalje navodi da se iz navoda u tužbi i dokumentacije koja priloži tužbi može utvrditi da je osiguranik tuženika odgovoran za nastalu prometnu nezgodu u kojoj je tužitelj zadobio posve lake tjelesne ozljede opisane u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji jer je tužitelj zadobio istegnuće mišića vrata.

2.2. Tuženik ne spori da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede, ali da tuženiku nije poznato je li liječenje tužitelja završeno slijedom čega da je potrebno ovu činjenicu utvrditi putem vještaka koji će vještačiti u postupku jer je navedena činjenica od utjecaja na tijek zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu. Dalje navodi da je tužitelj dostavio medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da se isti liječio u periodu od 8. rujna 2022. do 2. studenog 2022.

2.3. Nadalje, navodi da je dana 22. prosinca 2022. isplatio nesporni iznos s osnova neimovinske štete u iznosu od 10.110,00 kuna u zakonskom roku od 60 dana, čime je postupio sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu. Ne osporava osnov tužbenog zahtjeva već isključivo osporava visinu zatražene neimovinske i imovinske štete. Kako bi se što točnije utvrdila visina neimovinske i imovinske štete tuženik predlaže provođenje sudsko medicinskog vještačenja po vještaku specijalistu neurokirurgu imajući u vidu tjelesne ozljede kod tužitelja te potrebu za tuđom pomoći i njegom. Isto tako predlaže zatražiti od vještaka da navede klasifikaciju tjelesnih ozljeda kod tužitelja.

2.4. Osporava potraživanje tužitelja s osnova neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege po visini, osporava zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu od dana 15. studenog 2022. jer nije poznato kada je završeno liječenje tužitelja.

2.5. Predlaže odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak.

3. Tužitelj je podneskom od 4. travnja 2023. uredio tužbeni zahtjev nakon što je tuženik na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja, dana 31. ožujka 2023. izvršio uplatu iznosa od 600,00 eura čime je isplatio tužitelju s osnova neimovinske štete ukupan iznos od 1.834,32 eura (1.234,32 eura + 600,00 eura), a s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 107,51 eura.

3.1. Tužitelj potražuje razliku neimovinske štete u iznosu od 820,13 eura, razliku imovinske štete u iznosu 25,22 eura i zakonsku zateznu kamatu obračunatu na isplaćeni iznos od 600,00 eura za razdoblje od 15. studenog 2022. do 31. ožujka 2023. u iznosu 12,15 eura, sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3.2. Nakon provedenog vještačenja tužitelj je postavio konačni tužbeni zahtjev podneskom od 19. ožujka 2024.

3.3. Sukladno nalazu i mišljenju liječnika vještaka, uzevši u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, trajanje i intenzitet liječenja, a posebice da je tužitelj trpio i povremene bolove još 15 dana tužitelj navodi da od tuženika potražuje s osnova naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 2.309,32 eura, od čega na ime pretrpljenih bolova potražuje iznos od 1.380,32 eura, na ime pretrpljenog straha potražuje iznos od 929,00 eura te s osnova imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 348,40 eur, što ukupno iznosi 2.657,72 eura.

3.4. S obzirom da je tuženik tužitelju isplatio neimovinsku štetu u iznosu 1.834,32 eura te tuđu pomoć i njegu 107,51 eura, tužitelj potražuje razliku neimovinske štete u iznosu od 475,00 eura i razliku imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 240,89 eura te obračunatu zakonsku zateznu kamatu obračunatu na iznos od 600,00 eura u iznosu 12,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja zahtjeva za njezinu isplatu odnosno od 4. travnja 2023. (str. 39-41 spisa). Tužitelj u izreci tužbenog zahtjeva potražuje od tuženika na ime obračunate kamate iznos od 12,50 eura, a prilaže obračun kamate na iznos od 12,15 eura pa je zahtjev tužitelja odbijen za iznos od 0,35 eura kao neosnovan jer je previsoko odmjeren.

3.5. Tužitelj specificira imovinsku štetu zbog tuđe pomoći njege na način da u skladu sa nalazom vještaka i Orijentacijskim kriterijima VSRH potražuje iznos od 348,40 eura i to na način da je za 105 sati tuđe pomoći i njege obračunao vrijednost sata tuđe pomoći i njege u iznosu 3,32 eura u skladu sa sudskom praksom. Nakon izvršene uplate tuženika 31. ožujka 2023. u iznosu 107,51 eura, preostaje iznos od 240,89 eura koliko tužitelj konačno potražuje od tuženika po ovom osnovu.

3.6. Tužitelj je tako nakon izvršene uplate tuženika dana 31. ožujka 2023., u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev u iznosu 1.445,35 eura, smanjio tužbeni zahtjev i potražuje od tuženika iznos od 857,85 eura što ima značaj djelomičnog povlačenja tužbe kojemu se tuženik nije protivio. Nadalje, nakon provedenog vještačenja tužitelj usklađuje tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka pa tako potražuje ukupan iznos od 728,39 eura čime iznova smanjuje tužbeni zahtjev. Sve do provedenog vještačenja tužitelj ne može postaviti točno određeni zahtjev (novčani iznos) jer nema potrebna stručna znanja za isto što i sam tužitelj obrazlaže u tužbi kada navodi da će visinu tužbenog zahtjeva uskladiti s nalazom i mišljenjem vještaka.

3.7. Nakon provedenog vještačenja tuženik podneskom od 12. ožujka 2025. navodi da prihvaća ocjenu vještaka u pogledu pretrpljenog straha i potrebe tužitelja za tuđom pomoći i njegom, kao i ocjenu bolova srednjeg i slabog intenziteta. Tuženik ne prihvaća ocjenu bolova jakog intenziteta.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je u skladu sa odredbom članka 220. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP), izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: odštetni zahtjev tužitelja i odgovor tuženika (str.7-9 spisa), izvješće o prometnoj nesreći (str. 11), medicinska dokumentacija (str. 5-6 i 12-20), pregledana je fotodokumentacija (str. 26-29 spisa), obavijest tuženika o isplati naknade štete (str.33), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Prof. prim. dr.sc. Ive Matića, dr. med. od 8. ožujka 2024. (str.79-80) te iskaz vještaka Ive Matića saslušanog na glavnoj raspravi 18. ožujka 2025. (str.99-102). U dokaznom postupku saslušan je tužitelj ĐC kao stranka u svrhu dokazivanja (str. 99-102 spisa).

4.1. Daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

4.2. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 8. rujna 2022 kada je došlo do prometne nezgode u kojoj je tužitelj pretrpio lake tjelesne ozljede.

5.1. Između stranaka nisu sporne činjenice i okolnosti nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika stoga iste nije potrebno posebno obrazložiti. Premda tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava visinu tužiteljeva zahtjeva kako s osnova imovinske tako i s osnova neimovinske štete, ipak nakon podnošenja tužbe vrši uplatu na ime naknade štete tužitelju pa proizlazi da je između stranaka sporna isključivo visina tražbine tužitelja u preostalom iznosu nakon isplate nespornog dijela štete.

5.1. Budući je između stranaka sporna visina štete, to je radi utvrđenja opsega i visine nastale štete tužitelju provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Prof. prim. dr. sc. Ivi Matiću, dr. med. iz [adresa].

6. Provedenim medicinskim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio lake tjelesne ozljede i to istegnuće mišića vratne kralježnice i natučenje prsnog koša. Tužitelj je pretrpio bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i slabog intenziteta 15 dana. Pretrpio je kratkotrajni i intenzivan primarni strah te sekundarni strah jakog intenziteta jedan dan, srednji strah sekundarnog intenziteta 5 dana i sekundarni strah slabog intenziteta 15 dana. Imao je potrebu za tuđom pomoći i njegom jedan tjedan po 3h dnevno i još po dva sata dnevno do kraja fizikalne terapije, Kod tužitelja nema naruženja niti umanjenja opće životne aktivnosti. Tužitelj je bio na bolovanju od 8. rujna 2022. do 31. listopada 2022.

6.1. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao primjedbi te je u skladu s istim uredio tužbeni zahtjev podneskom od 19. ožujka 2025.

6.2. Tuženik je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u dijelu u kojem je vještak ocijenio pretrpjeni strah kod tužitelja kao i u dijelu u kojem je utvrdio koliko je dugo tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tuženik smatra da je vještak previsoko ocijenio pretrpljene bolove jakog intenziteta kod tužitelja, ali je prihvatio ocjenu bolova srednjeg i slabog intenziteta.

6.3. Na pitanja i primjedbe na nalaz i mišljenje vještak se očitovao na glavnoj raspravi 18. ožujka 2025. na način da je pojasnio da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije pregledao tužitelja obzirom da se radi o lakoj tjelesnoj ozljedi i obzirom da je prošlo više od godinu dana nakon prometne nezgode. U odnosu na primjedbe tuženika glede ocjene duljine trajanja bolova jakog intenziteta, vještak je iskazao da je ocjenu donio na osnovu priložene medicinske dokumentacije te da nije uobičajeno da bolovi jakog intenziteta traju toliko dugo, ali da se prilikom ocjene trajanja istih vodio pisanim nalazom kirurga koji je pregledao tužitelja i koji je naveo da tužitelj i nakon 7 dana i dalje osjeća bolove jakog intenziteta u području vrata i prsnog koša. Nadalje, da se tužitelj na kontrolu nakon prvog pregleda trebao javiti protekom 2 tjedna, ali da se isti zbog jakih bolova javio liječniku već nakon 4 dana, a potom iznova nakon 3 dana.

6.4. Nadalje, vještak je pojasnio da u medicinskoj dokumentaciji nije navedeno decidirano da se radi o jakim bolovima, nego o bolovima zbog kojih tužitelj prijevremeno dolazi na kontrolni pregled kod kirurga, a glede analgetika navodi da je uobičajena praksa da se na hitnom prijemu navede "analgetika po potrebi", a nakon što pacijent ode kod svog liječnika primarne zdravstvene zaštite, on mu propisuje određeni lijek. Prilikom izrade nalaza i mišljenja imao je uvid u zdravstveni karton tužitelja iz kojeg je bilo vidljivo da je tužitelj redovito odlazio na kontrole i koliko se sjeća da mu je zbog bolova propisan Brufen. Nadalje, da je tužitelj mogao trpjeti jake bolove svih 5 dana, koliko je navedeno u nalazu, a je li trpio bolove svih 24 sata dnevno se ne može izjasniti te pretpostavlja da bolovi nisu bili takvog intenziteta nakon uzimanja analgetika. Nadalje, da je iz medicinske dokumentacije, odnosno iz osobnog zdravstvenog kartona tužitelja vidljivo da se tužitelj već slijedećeg dana javio svom obiteljskom liječniku te da je uobičajeno da se pacijenti jave idući dan svom obiteljskom liječniku, obzirom da od liječnika na OHBP-u ne mogu dobiti lijekove. Na primjedbu tuženika posebno je pojasnio da je o propisivanju lijeka „Brufen“ tužitelju u nalazu napisao datum 9. rujna 2022. odnosno dan nakon prometne nezgode obzirom da toga dana u zdravstvenom kartonu tužitelja piše analgetika po potrebi, a u nalazu od 21. rujna 2022. piše produženje terapije Brufenom iz čega je vještak zaključio da je taj analgetik propisan 9. rujna 2022. zapravo bio Brufen, a Brufen je inače najčešći analgetik koji se propisuje protiv jakih bolova.

6.5. Primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje vještaka sud je ocijenio neosnovanima te je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan, jasan i nepristran. Naime, zadatak vještaka bio je utvrditi činjenice za koje sud pa tako niti tuženik nemaju potrebno stručno znanje, a koje su odlučne za primjenu prava u ovoj pravnoj stvari. Ocjena jačine i trajanja bolova kod svakog čovjeka ne može biti ista s obzirom na dob, spol ili pak fizičku spremnost pa se ova činjenica ne može utvrđivati pukim pozivanjem na sudsku praksu. Nije životno niti logično svakom čovjeku, bilo da se radi o muškarcu, ženi, osobi starije ili mlađe životne dobi, utvrditi jednaku dužinu trajanja bolova bilo da se radi o bolovima jakog, srednjeg ili slabog intenziteta. Jednako tako, vještak je jasno obrazložio zašto se u nalazima tužitelja u prvih pet dana navodi „analgetika po potrebi“ bez da se propisuje konkretni analgetik, ovo iz razloga jer se na hitnom prijemu pacijenata ne propisuju lijekovi niti se izdaju recepti već se pacijenti za to moraju obratiti svom obiteljskom liječniku (liječniku primarne zdravstvene zaštite) dok je uobičajena praksa liječnika napisati frazu „analgetika po potrebi“, a navedenom formulacijom koriste se i obiteljski liječnici vidljivo iz zdravstvenog kartona tužitelja. Svoju ocjenu duljine trajanja bolova jakog intenziteta vještak je donio analizirajući medicinsku dokumentaciju tužitelja, posebno nalaze liječnika specijalista kirurga iz kojega proizlazi da se tužitelj zbog jakih bolova javio liječniku već nakon 4 dana od prvog pregleda, a potom iznova nakon 3 dana, premda je na kontrolu trebao doći tek za dva tjedna od tog pregleda. Vještak je odgovorio na sva pitanja tuženika i otklonio je sve nejasnoće. Konačno, za istaknuti je da tuženik nije predlagao provođenje novog vještačenja po drugom vještaku što je mogao s obzirom na činjenicu da niti nakon očitovanja vještaka na primjedbe na nalaz i mišljenje tuženik isto vještačenje u osporenom dijelu ne prihvaća.

7. Tužitelj ĐC u svom je iskazu naveo da se prometna nezgoda dogodila 8. rujna 2022. između 17,00 i 18,00 sati na križanju Kumičićeve ulice i Ulice Ivana Cankara. Nezgoda se dogodila na semaforu i to na način da je vozilo koje se kretalo iza tužitelja udarilo u stražnji dio njegovog vozila. Sastavili su europsko izvješće o prometnoj nezgodi. Tužitelj je osjetio jake bolove u vratu i prsnom košu te su ga odvezli na hitni prijem u bolnicu u [adresa], gdje su ga pregledali i snimili RTG. Dobio je Schanzov ovratnik. Na kontrolu su s njim odlazili supruga ili članovi obitelji jer se nije mogao sam kretati. Nije se mogao sjetiti točno kojeg datuma su mu od strane liječnika propisani lijekovi, ali se sjeća da je pio lijek „Brufen“ radi bolova te da je odlazio na fizikalnu terapiju. I dalje osjeća bolove u vratu, više u desnoj strani vrata. Koliko se sjeća bio je na bolovanju u rujnu i listopadu te godine.

7.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio iskrenim, životnim i logičnim. Isti je u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka te ostalim materijalnim dokazima koji se nalaze u spisu.

8. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 12. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., dalje: ZOOP) i članaka 19., 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1095., 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO). Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbama članka 29., 1103. i 1089. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO) te članka 12. ZOOP-a. Odluka o zateznim kamatama na iznos dospjelih, a neisplaćenih kamata temelji se na odredbi članka 31. stavka 2. ZOO.

9. S obzirom na utvrđenje liječnika vještaka da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi pretrpio lake tjelesne ozljede, koje ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, sud utvrđuje da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime je za tužitelja nastala neimovinska šteta sukladno odredbi članka 19. stavka 2. u svezi sa člankom 1046. ZOO.

9.1. Prema mišljenju suda, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu po članku 1100. stavku 1. ZOO-a, a kako se u konkretnom slučaju radi o kumulaciji više povreda prava osobnosti, kao što je pravo na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za utužene oblike neimovinske štete.

9.2. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući u vidu nalaz vještaka i tužbeni zahtjev tužitelja, nove Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske i novu Odluku Ustavnog suda broj: U-III-4474/2019 od 29. ožujka 2022. Sud mora imati u vidu okolnosti konkretnog slučaja i ne smije se striktno držati bilo kakvih matematičkih kriterija jer se ne radi o isplati svote osiguranja prema ugovoru o osiguranju i tablicama invaliditeta, već sud ocjenjuje sve okolnosti relevantne za ocjenu visine naknade štete. U sentenci Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: Rev-1613/10-2 od 18. veljače 2015. jasno se navodi da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već da sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali samo u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada.

9.3. Tužitelj nakon provedenog vještačenja, na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 2.309,32 eura (na ime pretrpljenih bolova iznos od 1.380,32, na ime pretrpljenog straha iznos od 929,00 eura). Sud je tužitelju na ime pravične novčane naknade neimovinske štete priznao u cijelosti zatraženi iznos od 2.309,32eura.

9.4. Imajući u vidu da je tuženik tužitelju isplatio po odštetnom zahtjevu iznos od 1.234,32 eura, a potom nakon podnošenja tužbe, 31. ožujka 2023. iznos od 600,00 eura na ime naknade neimovinske štete, što ukupno iznosi 1.834,32 eura to je tužitelju dosuđena razlika u iznosu 475,00 eura.

9.5. Odlučujući o kamati na dosuđeni iznos neimovinske štete, imajući u vidu da je odštetni zahtjev podnesen dana 15. studenog 2022., sud ističe da se na konkretni slučaj, a u odnosu na dospijeće obveze tuženika, kao odgovornog osiguratelja, ima primijeniti odredba članka 12. ZOOP.

9.6. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, time da se ova odredba, naravno, odnosi samo na tijek kamata na neimovinsku štetu. U smislu odredaba čl.1103. ZOO, kao opće odredbe o dospijeću neimovinske štete, ta šteta načelno dospijeva onog dana kada oštećenik osobi odgovornoj za štetu (štetniku ili odgovornom osiguratelju) podnese pisani odštetni zahtjev ili tužbu, pri čemu jedinu iznimku predstavlja situacija kada se zahtijeva naknada neimovinske štete koja je nastala kasnije.

9.7. Odredbama članka 12. ZOOP-a i članka 1103. ZOO-a na različit način je uređeno dospijeće naknade neimovinske štete pa s tim u svezi i tijek zateznih kamata. Naime, odredba članka 1103. ZOO-a, za razliku od ZOOP-a, predviđa iznimku u slučajevima kada je neimovinska šteta nastupila naknadno, što dovodi do pravne situacije u kojoj je moguće da jedna šteta prema ZOO-u ili ZOOP-u ima posve drugačiji trenutak dospijeća obveze naknade štete, a time i početak tijeka zateznih kamata koje u slučaju zakašnjenja isplate pripadaju oštećeniku. Pitanje dospijeća obveze osiguratelja na isplatu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu potrebno je promatrati sa aspekta odredbe članka 12. st. 4. i 6. ZOOP-a, a ne članka 1103. ZOO- a, jer je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO u svim pitanjima kojima se uređuje odgovornost osiguratelja u sporovima u kojima ovaj odgovara temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti za štete nastale uporabom motornog vozila. Obvezu po članku 12. ZOOP-a osiguratelj ne može niti odgoditi, nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu i o toj odluci u formi obrazložene ponude, odnosno utemeljenog odgovora pisano obavijestiti oštećenu osobu.

9.8. Stoga tužitelju, u skladu s citiranom odredbom članka 12. stavka 6. ZOOP-a, pripada pravo na isplatu zatezne kamate od dana podnošenja zahtijeva za isplatu te štete, dakle od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, uz kamatnu stopu iz članka 29. stavka 2. ZOO-a. Odštetni zahtjev podnesen je 15. studenog 2022. vidljivo iz odštetnog zahtjeva na str. 7-8 spisa i obrazložene ponude tuženika od 7. prosinca 2022. na stranici 9 spisa predmeta.

10. Visina imovinske štete određena je sukladno članku 1095. stavka 1. ZOO-a, uz primjenu odredbe članka 223. ZPP-a.

10.1. Način popravljanja imovinske štete propisuje odredba članka 1085. ZOO. Prema odredbi stavka 1. članka 1085. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, a prema odredbi stavka 3. istoga članka ZOO, ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Prema odredbi stavka 4. istoga članka ZOO, naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

10.2. Temeljem odredbe članka 1085. ZOO tužitelju je s osnova imovinske štete dosuđen iznos od 240,89 eura, budući je tuženik s tog osnova ranije isplatio tužitelju iznos od 107,51 eura, a prema nalazu i mišljenju vještaka imovinska šteta koju je tužitelj pretrpio (tuđa pomoć i njega) iznosi ukupno 348,40 eura, a tuženik je nalaz i mišljenje vještaka u odnosu na ocjenu potrebe tužitelja za tuđom pomoći i njegom u cijelosti prihvatio (podnesak tuženika od 12. ožujka 2025. (str. 97-98 spisa).

10.3. Tužitelj je potraživao naknadu imovinske štete u iznosu 348,40 eura, što umanjeno za isplaćeni dio u iznosu 107,51 eura daje razliku u iznosu 240,89 eura.

10.4. Na dosuđeni iznos imovinske štete tužitelju pripada zakonska zatezna kamata temeljem odredbe članka 29. stavka 1. ZOO.

10.5. Sud je tužitelju dosudio iznos od 240,89 eura na ime razlike naknade imovinske štete zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja, 28. travnja 2025. do isplate sukladno odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO.

10.6. Sud je tužitelju dosudio iznos obračunate zakonske zatezne kamate na plaćeni dio štete 600,00 eura (dospjele, a neisplaćene kamate) u iznosu 12,15 eura počev od dospijeća obveze do dana plaćanja sa zakonskom zateznom kamatom na iznos dospjelih neisplaćenih kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu 4. travnja 2023., u skladu sa odredbom članka 31. stavka 2. ZOO. Tužitelj u izreci tužbenog zahtjeva potražuje od tuženika na ime obračunate kamate iznos od 12,50 eura, a prilaže obračun kamate na iznos od 12,15 eura pa je zahtjev tužitelja odbijen za iznos od 0,35 eura kao neosnovan jer je previsoko odmjeren.

11. Obje parnične stranke su postavile zahtjev za naknadu troškova postupka (str. 103 i str.105). Tužitelj zastupan po opunomoćeniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u ukupnom iznosu od 2.284,33 eura (str.103). Tuženik također zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u iznosu od 1.250,00 eura (str.105).

11.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP u vezi s odredbom članka 155. ZPP i odredbom članka 2. stavka 1. ZPP, a trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura). Visina troškova postupka odmjerena je prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine procesne radnje.

11.2. S obzirom da se tijekom postupka mijenjala visina predmeta spora to je visinu troškova postupka valjalo odrediti u skladu sa učinjenim promjenama u visini tužbenog zahtjeva. Vrijednost predmeta spora je od 23. prosinca 2022. do 4. travnja 2023. iznosila 1.445,35 eura, od 4. travnja 2023. do 19. ožujka 2024. 857,85 eura, a od 19. ožujka 2024. 728,39 eura. Iz navedenoga proizlazi da je uslijed promjena vrijednosti predmeta spora došlo do promjene tarifnog razreda troškova propisanog Tbr. 7.1. Tarife tako da je vrijednost poduzete radnje u postupku do 4. travnja 2023. iznosila 100 bodova, a od 4. travnja 2023. do zaključenja glavne rasprave (trenutak do kojega se može postaviti određeni zahtjev za naknadu troškova postupka) vrijednost poduzete radnje iznosila je 75 bodova.

11.3. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7 toč. 1 Tarife, 100 bodova), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr.28. u vezi sa Tbr. 7. 1. Tarife), sastava obrazloženih podnesaka od 20. veljače 2023. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 8 toč. 1 Tarife u vezi sa Tbr.7., 100 bodova), 4. travnja 2023. u iznosu 150,00 eura (Tbr. 8 toč. 1 Tarife u vezi sa Tbr.7., 75 bodova) i 19. ožujka 2024. u iznosu 150,00 eura (Tbr. 8 toč. 1 Tarife u vezi sa Tbr.7., 75 bodova).

11.4. Nadalje, tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku na pripremnom ročištu 17. ožujka 2023. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife, 100 bodova), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 17. studenog 2023. u iznosu 75,00 eura (Tbr. 9 toč. 2. Tarife, 50% nagrade od 75 bodova, 37,50 bodova), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 18. ožujka 2025. u iznosu 150,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife, 75 bodova) te trošak pristupa ročištu za objavu presude 28. travnja 2025. u iznosu 75,00 eura (Tbr. 9. toč. 3 Tarife, 50% nagrade od 75 bodova, 37,50 bodova), što ukupno iznosi 1.400,00 eura.

11.5. Kad se navedenom trošku doda pripadajući PDV prema Tbr. 46 Tarife od 350,00 eura, dobije se ukupan iznos troškova od 1.750,00 eura.

11.6. Navedenom trošku treba dodati trošak plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu 200,00 eura (str. 59) te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 26,54 eura te trošak sudske pristojbe za presudu u zatraženom iznosu 26,54 eura pa je tužitelju ukupno priznat trošak postupka u iznosu od 2.003,08 eura.

11.7. Tužitelju nije priznat popisani trošak sastava podneska od 13. rujna 2023., zaprimljenog 15. rujna 2023., jer isti nije bio potreban za uspješnost ovog postupka, dok je za zastupanje na ročištu 17. studenog 2023. priznat trošak u visini 75,00 eura (37,50 bodova prema Tbr. 9 toč. 2. Tarife, 50% nagrade) dok je u preostalom dijelu za iznos od 75,00 eura zahtjev tužitelja odbijen kao previsoko odmjeren pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

11.8. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (728,39 eura), vodeći računa o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva i uspjehu u odnosu na visinu zahtjeva. Tužitelj je s osnovom tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti sa 100%, dok je sa visinom zahtjeva uspio 99% što ukupno iznosi 199%, podijeljeno sa dva (pravni osnov i visina zahtjeva) iznosi 99,5%, što znači da tužitelj u postupku nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojega nisu nastali posebni troškovi pa je tuženiku primjenom odredbe članka 154. stavka 5. ZPP naloženo da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka koje je sud ocijenio osnovanima.

11.9. Zahtjev tuženika kao stranke koja nije uspjela u ovom sporu, sud je ocijenio neosnovanim i donio je odluku kao u točki IV. izreke presude.

12. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 28. travnja 2025., a tužitelj je postavio zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka.

13. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju Eur-a kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22), a s obzirom da je postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovoga zakona pa su cijene iskazane u kunama, sud je iskazao cijene u valuti euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga zakona (1 Eur je 7,5345 kn).

14. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 28. travnja 2025.

Sutkinja

Marina Smaić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. Tužitelju po punomoćniku Ramoni Karakaš-Kovačević, odvjetnici u Slavonskom Brodu,

2. Tuženiku po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Osijeku.