REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj:  Pp-15451/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RU, radi djela prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 20/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), a povodom optužnog prijedloga PUZ-a, IV. policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/34323, Urbroj: 511-19-30-24-1 od 16. prosinca 2024., nakon glavne rasprave završene dana 28. travnja 2025., u nazočnosti okrivljenika i braniteljice te odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem odredbe članka članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

okrivljenika: RU, sina R i PU, r. P, rođenog **.**.1964. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], privatnog konzultanta, oženjenog, oca troje djece, pismenog, SSS, 5.000,00 eura, drž. RH, neosuđivanog, s prebivalištem u [adresa].

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

dana 12. prosinca 2024. u 21,50 sati, u stanu u [adresa] u [adresa], u prisustvu mlt. djeteta ĐU, rođene **.**.2009., počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu supruge RUBH, na način da bi ju vrijeđao riječima, govoreći više puta: "Jebem ti mrtvu majku i jebem ti mrtvog oca", a što bi kod RUBH izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

dakle, da bi u nazočnosti djeteta počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu supruge, a što bi kod iste izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, čime bi počinio prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 20/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.)

II) Temeljem odredbe članka 140. stavka 2. PZ-a trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, IV. policijska postaja Zagreb, pod Klasom i Urbrojem gornjim od 16. prosinca 2024., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Braneći se na glavnoj raspravi okrivljenik je porekao krivnju te izjavio da je 12. studenoga 2024. oko 21,50 odnosno nešto prije toga, njegova supruga u dječjoj sobi verbalno napala kćerku ĐU rođenu **.**.2009., zbog loših ocjena u školi i taj napad trajao je dvadesetak minuta gdje dijete nije moglo od nje doći do riječi. Potom je došla u dnevni boravak gdje se on cijelo vrijeme nalazio, servirala večeru, a potom iznenada ponovno napala kćerku na jednak način. On je slijedećeg dana morao poći na jednomjesečni put i ranije je kćerki rekao da, ako ga bilo što bude trebala, samo javi i on će odmah doći. Stoga je na napad supruge na kćerku pokušao reagirati i, samo što je uzdahnuo, supruga je na njega povikala da što puše, izderala se na njega "što ti pušeš tamo" pa joj je doista opsovao majku. Tada je reagirala govoreći da je to obiteljsko nasilje, da će zvati policiju i još mu je neke riječi izgovorila, i kada je donijela mobitel, on joj je u mobitel kazao: ovako ti izgleda verbalno nasilje: "jebem ti mrtvu majku i jebem ti mrtvog oca". Prije ovog događaja supruga mu je prijetila, a sve u kontekstu brakorazvodne parnice, zapravo ga je ucjenjivala tražeći od njega enormno uzdržavanje i novčane iznose na koje nije mogao pristati, budući je ovisna o kupovini i posjeduje samo od cipela 110 pari, da ne govori o drugim predmetima. Na takvu ucjenu on nije mogao pristati jer imaju troje djece i mora raditi za djecu. Nakon što je izgovorio citirane riječi, RUBH mu je rekla da su i dalje sve opcije otvorene, odnosno da može zvati policiju, da će mu oduzeti skrbništvo nad djetetom i izbaciti ga iz stana kao obiteljskog nasilnika. Kategorički je ustvrdio da riječi koje je izgovorio nisu bile nasilje u obitelji, već joj je samo kazao kako izgleda verbalno nasilje. Da se ne radi o nasilju o obitelji te da supruga nije bila uznemirena niti joj je povrijeđeno dostojanstvo, govori i činjenica da ga je prijavila preko mjesec dana nakon ovog događaja, nakon što se vratio u stan. Na upit sutkinje izjavio je da ĐU sada ima skrbnika kojeg joj je dodijelio Centar za socijalnu skrb Maksimir, čije ime ne zna.

2.a Okrivljenik je u spis predao e-komunikaciju između odvjetnice njegove supruge EU i supruge, a koju mu je proslijedila sa zahtjevima te priloge koji objašnjavaju zbog čega je reagirao na opisani način. Samo je želio spriječiti daljnje fizičko, verbalno i emocionalno nasilje supruge nad ĐU, obzirom da zna što se zbivalo sa starijim kćerima.

3. U dokaznom postupku sutkinja je pročitala spis, a posebice obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkih ponašanja, naredbu o određivanju mjere opreza, izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika iz koje je vidljivo da do sada nije osuđivan, priloge predane u spis po okrivljeniku, ispis e- komunikacije RUBH s odvjetnicom EU koju je proslijedila okrivljeniku predloživši da prihvati njezine prijedloge, a u kojoj je izričito navedeno: "Sve druge opcije: prijave, diobe, porezna, policija, vještačenja – otvorene su tek u slučaju da gospodin na kompromis nije spreman. Tada ću biti nemilosrdna. I dosljedna.", među kojima su i one u kojima traži i određene novčane iznose te koristi riječi: "Ukoliko odbijaš…tada ću…", dokumentaciju predanu u spis po okrivljeniku naslovljenu kao: "Prilog 2 – emocionalno, verbalno i fizičko nasilje" kojim KU opisuje ponašanje majke prema njoj i sestri ĐU, Prilog 3 – s transkriptom razgovora s obitelji i Prilog 5 – odnos majke prema kćerima te na pročitani sadržaj nema primjedaba. Kao svjedoke sutkinja je saslušala RUBH i KU te je na ročištu na kojemu je saslušavana RUBH reproducirana i snimka s njezinog mobitela.

4. Svjedokinja RUBH, propisno upozorena, izjavila je da je 12. studenog 2024. u 21,50, dok je djetetu spremala večeru, razgovarala s njom o negativnim ocjenama u školu pri čemu joj je rekla da mora početi učiti, bez da bi na nju vikala. U jednom trenutku suprug je s kauča počeo puhati, što je ona shvatila kao verbalno negodovanje i oponiranje njezinom pristupu te je u jednom trenutku kazao "jebem ti mater pusti je na miru". Sjeća se da je komentirao nešto i oko njezinog izgleda. Tada je otišla u sobu po mobitel i upalila snimanje jer joj je suprug konstantno govorio "hajde pozovi policiju, hajde prijavi me više, lažno prijavljivanje je kazneno djelo" i ona je doista mislila nazvati policiju. Tražila je broj od IV Policijske postaje jer je imala samo broj od policijskoj službenika Đ kojemu je ranije nešto prijavljivala, ali suprug nije prestajao pa se vratila u kuhinju, sjela i uključila snimanje. Tada je na ročištu sa svog mobitela reproducirati snimku.

4.a Na reproduciranoj snimci, koja je djelom slabo razgovijetna, u prvom dijelu čuje se izrazito vikanje oštećenice i prigovaranje okrivljeniku što je opsovao nju, majku i šminku, okrivljenik u prvom dijelu snimke odgovara mirnim tonom, oštećenica višekratno ponavlja prigovore što ju je opsovao pred djetetom, da bi joj na posljetku okrivljenik više puta ponovio psovku govoreći "jebem ti mrtvu mater, jebem ti mrtvog oca" i još neke druge riječi. Oštećenica cijelo vrijeme galami, dok se dijete ne čuje. Također se na snimci čuje kako oštećenica govori kako će nazvati Đ.

4.b Na upit sutkinje svjedokinja je izjavila da je i ranije bilo ovakvih svađa, ali rijetko, i ona je znala njemu uzvratiti na isti način, ali nikad ne bi prva počela i nikad vulgarno. Na daljnji upit sutkinje izjavila je da je htjela otići na policiju, ali nije imala auto pa je nazvala kćerku KU tražeći ju da joj posudi auto, no ona je došla kući i uvjerila ju da to ne učini. Budući je suprug u 5 sati idućeg jutra trebao ići na put po njezinim tvrdnjama, iz ekonomskih razloga to nije učinila jer svi oni žive od toga. Napomenula je da ona već godinu dana ne živi od toga jer joj suprug ne plaća ništa pa trpi i financijsko nasilje. Ona ne radi jer iznajmljuje apartmane na Korčuli, a suprug radi mjesec dana, pa je mjesec dana kod kuće i ona se podredila suprugovoj karijeri jer je imala troje djece. Suprug joj nikada nije branio raditi, čak ju je i poticao. Unatoč svojih pet trudnoća i troje djece, i unatoč suprugovom odsustvu, ona je povremeno radila u školama i ima 12-13 godina staža. Njezini su roditelji umrli prije više od 20 godina. KU je potom rekla da ovako ne može više živjeti i neka kaže ocu da se nakon mjesec dana ne vraća u ovaj stan. Radi se o stanu koji su zajedno kupili i koji je bračna stečevina, ali je on svoju polovicu darovao KU. Budući se suprug vratio u stan, odlučila ga je prijaviti. Njezina kćerka KU rođena je 2004., a ĐU 2009. godine. Na izričit upit sutkinje izjavila je da supruga ne bi prijavila da se on nije vratio u stan.

4.c Na upit braniteljice svjedokinja je kazala da ima prihod od apartmana i da je time u posljednjih godinu dana plaćala potrebno za djecu i sebe dok suprug nije davao ništa. KU je prijavljena na njezinoj adresi, ali kada joj nema sestre E, onda stanuje u njezinom stanu preko puta. E završava studij arhitekture u Milanu. Na ponovljeni upit braniteljice je li imala broj mobitela od gospodina Đ, odgovorila je da nije, čak se i na snimci čuje da nema broj od Đ i da pokušava dobiti IV. Policijsku postaju. Budući su u procesu razvoda braka, bilo je više prijava IV. Policijskoj postaji s njezine strane. Na upit sutkinje da pojasni, izjavila je da je zapravo bila samo jedna prijava prije ove, kada je razgovarala s policijskim službenikom Đ i još jednom službenom osobom i tada su oni rekli da bi to bile nesuglasice i da će oni razgovarati s njim. Na daljnji upit braniteljice da sutkinji pokaže koji broj ima spremljen pod imenom Đ, okrivljenica nije ustala sa stolca i tipkala je po mobitelu pa je braniteljica izjavila da je moguće da briše brojeve. Svjedokinja je na to kazala: "da kakve veze ima Đ", nastavila je tipkati po mobitelu pa je braniteljica zaključila da sad više nema veze i sutkinja ju je vratila na mjesto. Svjedokinja ja odgovorila da inače nosi naočale koje nije ponijela. Na daljnji upit izjavila je da nije tražila da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera zabrane prilaska, da KU stanuje u [adresa], a kada E nema onda na adresi [adresa], kada je E tu KU uglavnom ode baki ili na Korčulu. K njoj dođe skoro svaki dan, pojede, nekad i odspava.

4.d Na upit sutkinje radi čega nije odšetala do policijske postaje, odnosno pješke otišla jer se radi o 10-tak minuta šetnje, budući da nije imala auto, izjavila je kako smatra da je KU njezina podrška i ona je komunikacijski most između nje i supruga. KU je došla k njoj za otprilike 15-tak minuta. Za cijelo to vrijeme ĐU je jela večeru. Kada je prigovorila suprugu da je počinio verbalno nasilje pred djetetom, on je prišao ĐU i rekao joj: "Ništa nisi čula i ništa se nije dogodilo." ĐU je Sud odredio posebnog skrbnika u postupku razvoda nje i supruga, a to je BU iz Centra za posebno skrbništvo, Oreškovićeva 25, Zagreb, u predmetu POB-1417/24. Naposljetku je izjavila da je nakon ovog događaja između nje i supruga normalna situacija, osim što ne razgovaraju i da mu ne želi zlo niti ikakve mjere niti zatvor, već da se samo u miru razvedu.

5. Iz iskaza svjedokinje KU proizlazi da nema neposrednih saznanja o tome što se dogodilo 12. studenoga 2024. u 21,50 u stanu u [adresa] između njezinih roditelja no u nekom trenutku majka ju je pozvala da dođe kući jer treba njezin auto. Nije joj rekla za koju joj je točno namjenu potreban i vratila se za otprilike dva sata. Tada je majka govorila da više ne može tako živjeti, da ide na policiju prijaviti oca tvrdeći da je počinjeno nasilje nad njom, a ona joj je govorila da se smiri jer svi znaju da nema nasilja prema njoj. Osim toga otac je ujutro trebao otputovati pa nije željela da prenoći u zatvoru. Majka je ponavljala da želi iseliti oca, rekla joj je da je to stan kojeg je i ona u polovici vlasnica i da se s tim ne slaže pa je tada zaprijetila da će stan prodati. Upitala ju je što bi onda bilo da ona prijavi nju i njezinog brata za nasilje, na što joj je kazala da je za to prekasno i prestala plakati. Zapravo je njezinoj majci jedino cilj da izvuče od oca što više novaca i da ga iseli iz stana. Na upit braniteljice je li imala dojam da se majka boji oca, odgovorila je da se ona ne boji nikoga i ničega, da u dva- tri u noći šeta njezinog psa po Maksimiru s elektrošokerom, a jednom prilikom je čak stala između trojice muškaraca koji su se potukli, a potom ih lovila do dolaska policije. Na upit sutkinje stanuje li ona u [adresa], izjavila je da se odselila u stan svoje sestre upravo zbog ponašanja majke, a veći period svog života provela je kod bake. Mama je već toliko puta zvala policiju da se svih događaja više nije mogla sjetiti, ali je majka govorila da se već sprijateljila s jednim policajcem koji je drag i fin. Zna da je jednom pozvala policiju tvrdeći da ju je otac udario, a mlađa sestra je kazala da to nije istina.

6. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje KU jer su isti logični i uvjerljiv te je u suglasnost s dokumentacijom priležećom spisu, tako da nije bilo razloga posumnjati u njihovu vjerodostojnost. Svjedokinja je iskazivala homogeno, opširno, navodila je i detalje događaja te druge nepredvidive okolnosti, a iskaz je dala jasno i nedvosmisleno. Samim tim Sud nije povjerovao svjedokinji RUBH čiji je iskaz smatrao neuvjerljivim i upravljenim isključivo na postizanje bolje pozicije u brakorazvodnom postupku.

7. Na osnovu rezultata provedenog dokaznog postupka sutkinja je u cijelosti prihvatila i obranu okrivljenika koji je iskazivao uvjerljivo, logično i jasno, iskaz je također dao homogeno i iznosio detalje ovog događaja, a njegova obrana u suglasnosti je i s navodima svjedokinje KU koje je Sud prihvatio. Stoga u ovom postupku nije dokazano da bi okrivljenik, u nazočnosti djeteta, počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu supruge pa tako niti postojanje prekršaja za koji ga se tereti.

8. Prije svega treba navesti da je psihičko nasilje zapravo svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji dovodi do njezine uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno, to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje, pri čemu mora biti riječ o takvom ponašanju koje odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja.

9. Imajući na umu prethodno navedeno te notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi niti baš svakim grubim postupkom, kao i imajući na umu da riječi koje je okrivljenik izgovorio, a koje su predmet ovog postupka, nisu bile izrečene izravno prema supruzi, već u mobitel radi snimanja i to na inzistiranje supruge, ovaj Sud smatra da je takvo postupanje okrivljenika lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje, a to je napad na psihički integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom.

10. Posebno treba naglasiti da je, za ocjenu radi li se o prekršaju psihičkog nasilja u obitelji verbalnom komunikacijom, odlučan sadržaj izgovorenih riječi, jer se tek iz konkretnih izraza i riječi može utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno da bi se RUBH moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Imajući na umu činjenicu da je RUBH inzistirala na tome da okrivljenik izgovori navedene riječi, otišla po mobitel u drugu prostoriju, uključila snimanje i višekratno od okrivljenika tražila da navedeno izgovori na mobitel, nakon čega nije odmah zatražila zaštitu policije već je to učinila nakon više od mjesec dana, kada se okrivljenik vratio u stan, to Sud smatra da u opisanom ponašanju nema elemenata prekršaja za koji se okrivljenika tereti. Budući da je sama RUBH RUB kazala da supruga ne bi prijavila da se on nije vratio u stan niti je na ročištu tražila da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera zabrane prilaska, ovaj Sud smatra da se radi o njezinom manipuliranju, a sve kako bi imala povoljniju poziciju u brakorazvodnom postupku odnosno podjeli imovine. Dapače, okolnost da je okrivljeniku ponudila više opcija, a sve da ga ne prijavi te da ga je prijavila upravo zato što se vratio u stan, potkrepljuje uvjerenje Suda da se ne radi o obiteljskom nasilju okrivljenika nad suprugom, već možebitno o protupravnom ponašanju RUBH u smislu obiteljskog nasilja, odnosno njezinom nastojanju da uspostavi kontrolu nad suprugom.

11. Dakle, kako provedenim dokaznim postupkom nije dokazano da bi okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje, to je, primjenom načela "in dubio pro reo", valjalo odlučiti kao u izreci.

12. Obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava Suda.

U Zagrebu 28. travnja 2025.

zapisničarka

sutkinja

Marina Ulamec

Vesna Bestić

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove presude okrivljenik, oštećenica i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u roku 8 dana po primitku, putem ovoga Suda, pisano u dva istovjetna primjerka bez naplate pristojbe na adresu [adresa].

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik RU po braniteljici Eleonori Katić, Martićeva 5, Zagreb

2. Braniteljica odvjetnica Eleonora Katić, Martićeva 5, Zagreb

3. Oštećenica RUBH, [adresa]

4. Opunomoćenica oštećenice odvjetnica EU, [adresa]

5. tužitelj PUZ, IV. policijska postaja Zagreb

6. Pismohrana, ovdje.