REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Prekršajni odjel
Posl.broj: Pp-962/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Meliti Šimić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Karoline Dragojević, u prekršajnom postupku protiv VIP MARAVIĆ d.o.o. u stečaju kao okrivljene pravne osobe zastupani po stečajnom upravitelju Mateu Puljiću, i RS kao okrivljene odgovorne osobe, zastupanog po odvjetnici Miroslavi Turnšek iz Rijeke, zbog djela prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavak 1., članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 21. , članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 16., članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15., Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 i 98/19 – ZR-a), i prekršaja iz članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 120/16., 18/18., 62/18., i 115/18. – dalje u tekstu ZMO-a), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Klasa:116-02/21-01/5467, Urbroj: 443-02-02-10-22-12 podnesenom Sudu 23.veljače 2022., ispravljen dana 10.svibnja 2022., nakon glavne i javne rasprave održane 24.travnja 2025., u prisutnosti okrivljene odgovorne osobe, braniteljice okrivljene odgovorne osobe i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, na temelju članka 179, članka 181 stavak 1. točke 5., članka 183 i članka 182 stavka 1. Prekršajnog zakona, ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ-a) , 28.travnja 2025., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljena pravna osoba VIP MARAVIĆ društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge u stečaju, OIB: 40177360317, sjedište [adresa], prekršajno ne osuđivana, ostali podaci nisu poznati,
okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1950. g., u [adresa], sin R, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno i kazneno neosuđivan, ostali podaci nisu poznati,
I.
krivi su
što,
1. okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu u Rijeci, u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa, odnosno do dana 17.prosinca 2021., odjavili osiguranje, odnosno dostavili prijavu prestanka osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnicu KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], budući je radnica poslodavcu dostavila pisani otkaz ugovora o radu dana 16.12.2021., već su isto učinili dana 22.12.2021., temeljem korekcije prijave od dana 21.12.2021.,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu odjavili radnika osiguranju u propisanom roku,
čime su postupili protivno odredbi članka 112 stavka 1 točke 1 ZMO-a, te počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. istog Zakona,
pa se prvookrivljenoj pravnoj osobi na temelju članka 172. stavka 2., točke 5. ZMO-a,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura
dok se drugookrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi na temelju članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. ZMO-a,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 130,00 ( sto trideset) eura
Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Novčana kazna smatrat će se u cijelosti uplaćenom ako okrivljena pravna osoba i odgovorna pravna osoba uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.
Ako okrivljenici u ovom roku novčanu kaznu ne plate, ista će se temeljem članka 34. stavak 1. PZ-a naplatiti prisilno.
Okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi na temelju članka 139. stavka 3. PZ-a dužni su naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka svaki u iznosu od 60,00 ( šezdeset) eura roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude
II.
oslobađaju se od optužbe
da su,
2. okrivljeni u svojstvu poslodavca, koristili rad radnice KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koja radnica je radila u razdoblju od 7.kolovoza 2019., do 9.listopada 2021., na poslovima trgovca, prekovremeno, svakoga drugog tjedna u mjesecu u jutarnjoj smjeni šest dana u tjednu u radnom vremenu od 05,30 sati do 14,00 sati, ukupno 51 sat, jedan sat duže od zakonom dopuštenog takvog rada,.
pa da bi time počinili djelo prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 16. ZR-a,
3. okrivljeni u svojstvu poslodavca, nisu omogućili u Rijeci, korištenje godišnjeg odmora za 2020. godinu do dana 30.lipnja 2021., radnici KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koja radnica je stekla pravo na korištenje punog godišnjeg odmora za 2020., u trajanju od četiri tjedna sukladno ugovoru o radu sklopljenom na neodređeno vrijeme dana 6.8.2019.,
pa da bi time počinili djelo prekršaja iz članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15. ZR-a,
Na temelju članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava.
III.
odbija se optužba
da,
4. okrivljeni u svojstvu poslodavca, nisu u Rijeci, uredno vodili evidenciju radnog vremena radnice KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], za mjesec siječanj i veljaču 2021., budući je radnica radila u smjenama na poslovima trgovca, koje su se izmjenjivale iz tjedna u tjedan na način da je u jutarnjoj smjeni radila 6 dana u tjednu od 05,30 do 14,00 sati, ukupno 51 sati tjedno, u poslijepodnevnoj smjeni radila šest dana u tjednu od 14,00 sati do 21,30 sati ukupno 45 sati tjedno, te nisu vodili posebne podatke o radnom vremenu već su kada je radila u jutarnjoj smjeni prikazivali da je radnica započela s radom u 07,00 sati i radila do 14,00 sati, u poslijepodnevnoj smjeni da je radila od 13,30 do 20,30 sati odnosno u radnom vremenu od 14,00 do 21,00 sati, te nisu uredno vodili niti podatke o ukupnom dnevnom radnom vremenu radnice,
pa da bi time počinili djelo prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavak 1. ZR-a,
5. okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu u Rijeci utvrdili plan preraspodijele radnog vremena s propisanim sadržajem i dostavili ga inspektoru rada za 2020., do dana 31.12.2019., i za 2021., do dana 31.12.2020., budući preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca,
pa da bi time počinili djelo prekršaja članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 21. ZR-a,
6. okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu omogućili u Rijeci korištenje godišnjeg odmora za 2020., u neprekidnom trajanju od najmanje dva tjedna u 2020., radnici KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], budući da radnica nije koristila prvi dio godišnjeg odmora za 2020., u 2020. godini,
pa da bi time počinili djelo prekršaja iz članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15. ZR-a.
Na temelju članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, podnio je Sudu 28.veljače 2022., optužni prijedlog Klasa:116-02/21-01/5467, Urbroj: 443-02-02-10-22-12, ispravljen dana 10.svibnja 2022., protiv okrivljene pravne osobe i okrivljene odgovorne osobe zbog djela prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavak 1., članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 21. , članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 16., članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15., ZR-a, i prekršaja iz članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. ZMO-a, kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude.
1.1. Sud je na temelju odredbe članka 3. PZ-a primijenio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju "Narodne novine" br. 119/22, obzirom isti propis za prekršaj za koje se okrivljenici terete, promjenom valute u euro, propisuje niže novčane kazne, a koji je blaži za okrivljenike u odnosu na propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.
2. Na raspravu održanu 27.siječnja 2025., okrivljenici nisu pristupili već su dostavili pisanu obranu.
2.1. Okrivljena pravna osoba zastupana po stečajnom upravitelju dostavila je Sudu obranu u kojoj obrani je stečajni upravitelj naveo da nema saznanja o prekršaju, jer da se je isti dogodio prije otvaranja stečaja pravne osobe.
2.2. Okrivljena odgovorna osoba navela je da se ne smatra krivom za počinjenje prekršaja za koje se tereti,
3. Dana, 27.siječnja 2025., saslušana je svjedokinja radnica KS koja je izjavila da je ona bila zaposlena kod okrivljene pravne osobe na radnom mjestu prodavača u trgovini na Drenovi i Belvederu, te da je bila zaposlena na neodređeno vrijeme i da je radila u razdoblju od 2019. do 2022. Oni da bi dolazili u 5,00 ujutro na posao dok da je službeni početak radnog vremena bio u 7,00 sati i to da im je naredio ŠS, s njom da su radili ZS, ČS, i još da je bilo zaposlenih ali da se ne može sjetiti imena. Iako su dolazili u 5,00 ujutro, ŠS da je pisao u radnoj evidenciji da su došli u 7,00 sati ujutro, a da su morali dolaziti u 5,00 ujutro kako bi pripremili voće i povrće po njegovom nalogu. On da im je bio šef, no ne zna u kojem svojstvu da je on zaposlen kod okrivljene pravne osobe. Njoj da je ŠS govorio da joj neće dati raspored radnog vremena, već da ga nazove na kraju radnog dana kada će joj reći kada idući dan radi, da je znala raditi i jedan dan ujutro a drugi dan popodne, te da je radila i prekovremeno. Također, da je radila i subotom i nedjeljom i blagdane. U tri godine zaposlenja da nije bila na godišnjem odmoru. Na godišnjem odmoru da je tek bila 2022., u trajanju od 1,5 mjeseci i to sve iz razloga jer da je mislila da ima Covid pa se je jedna zaposlenica pobunila da takva ne dolazi na posao. Ona da je bila na godišnjem odmoru, no da joj je ostalo još neiskorišteno, i za to vrijeme da su joj isplaćivali smanjenu plaću. Nakon godišnjeg odmora, oni da nisu htjeli da se vrati na posao, za to vrijeme da je onda išla tražiti drugi posao i da je dala otkaz. Obrazac o evidenciji radnog vremena da je popunjavao ŠS, ona da je znala doći na posao u 05,00 sati i da je vidjela da je on napisao početak rada 7,00 sati, pa da je ona prekrižila i stavila 5,00 sati, no drugi dan da je on opet to izmijenio. Na upit braniteljice ista je izjavila da su ostale kolegice koristile godišnji odmor, no da ga ona nije koristila iz razloga jer uvijek kada ga je htjela koristiti, da su neke druge kolegice koristile godišnji odmor, ona da je koristila godišnji odmor negdje u 9. mjesecu i to u trajanju od mjesec i pol, i poslije toga se nije vratila na posao.
3.1. U daljnjem dokaznom postupku saslušana je svjedokinja SS, zaposlenica pravne osobe koja je izjavila da je ona radila kod pravne osobe na radnom mjestu prodavača negdje u razdoblju oko korone, 2020., 2021., u poslovnici na Belvederu i na Drenovi, te da je radila s KS vrlo malo, ona da je mijenjala poslovnice ne zna iz kojeg razloga. Evidencije radnog vremena da su se vodile na način da su zaposlenici prilikom dolaska i odlaska s radnog mjesta ispunjavali obrazac o radnom vremenu koji se krajem mjeseca dostavljao u Računovodstvo pravne osobe, obrasce da je dostavljao netko iz poslovnice. K da je radila na način da su dolazili na radno mjesto od 6,30 do 6,45 sati i da su radili do 14,00 sati jutarnja smjena, dok da je popodnevna smjena bila od 14,00 sati do 21,00 sati. Ne zna kako se radilo u drugim poslovnicama. Ne sjeća se da li bi radila dulje od radnog vremena, možda u slučaju nečijeg bolovanja. Radilo se i u subotu i u nedjelju, misli da je rijetko tko imao slobodan dan vikendom. Ona da nikada nije vidjela niti čula za ikakav plan preraspodjele radnog vremena. Glede godišnjeg odmora zna da je bilo dosta napeto za ostale radnike, no da je ona uspjela koristiti godišnji odmor jer da je bilo dovoljno zaposlenika, no da je čula da nekima nije bilo omogućeno korištenje godišnjeg odmora, upravo iz razloga jer da nije bilo dovoljno zaposlenika. Ona da nije bila dugo na tom radnom mjestu, negdje 8 mjeseci, tako da ne zna glede godišnjeg odmora, da li su ostali koristili godišnji odmor, vjeruje da jesu. Njoj da su rekli da u tom periodu može iskoristiti godišnji odmor kada tko želi da može ići na godišnji odmor. Ona da je radila s KS par dana, po nekim pričama zna da je znala ostajati na radnom mjestu duže od radnog vremena. Nekako da se sve otreslo na nju, to misli iz razloga jer su voditelji ti bili koji određuju kada netko dolazi, a nju da su dosta šikanirali jer nije pružala otpor. Misli da je na Belvederu voditeljica bila US čije prezime se ne može sjetiti. ŠS da joj je nažalost, poznat, on da nije s njima komunicirao, no da je znao reći voditeljima što i kako, jer da su to voditelji uvijek govorili. Glede rasporeda radnog vremena, to da je išlo po nekoj špranci, nije im poslodavac davao raspored radnog vremena. Na upit suda, ista je izjavila da nije nikada vidjela da je ŠS popunjavao obrazac o evidenciji radnog vremena. Na upit braniteljice, ista je izjavila da je njoj odgovara godišnji odmor u vremenu kada ga je koristila. Misli da je čak KS bila zadužena za zamjene glede korištenja godišnjeg odmora i zato da je ona tako šetala na više strana. Ista je izjavila da joj nisu poznate nikakve okolnosti glede prestanka radnog odnosa KS. Izjavila je da, ukoliko, bi radili vikendom, da bi onda imali slobodan neki drugi dan u tjednu. Glede korištenja slobodnih dana, da je znalo biti da netko bude na bolovanju, pa da ga onda ne mogu koristiti, već da bi koristili neki drugi dan kao slobodan dan, no kod KS da je sve to bilo drugačije. VIP ŠS da je poslodavac za kojeg si se ti morao boriti za svoja prava. Ista je izjavila da ne zna konkretno glede korištenja godišnjeg odmora KS tijekom 2020., no zna da je uvijek govorila da svi uvijek iskoriste godišnji odmor a da ona ne može ići na godišnji odmor.
3.2. Saslušana je i svjedokinja FS koja je izjavila da je od 2018 do negdje 2023 bila u radnom odnosu kod okrivljene pravne osobe na radnom mjestu prodavača u poslovnicama na Belvederu i Kozali. KS da zna jer da su zajedno radile u poslovnici na Belvederu, no da nisu dugo radile. Smjene kod poslodavca da su bile jutarnja od 06,00-14,00 sati i popodnevna od 14,00-21,00 sat, da se je radilo subotom i nedjeljom po istom radnom vremenu. Svi da su u pravilu dolazili u isto vrijeme i odlazili, možda da bi ponekada kada netko nije stigao sve odraditi u radnom vremenu ostao malo duže. KS kako je tek započela sa radom naravno da nije mogla raditi brzinom kao i one, pa da je možda ostajala duže. Glede rada prekovremenog u pravilu da su svi istovremeno odlazili doma, jer da su jedna drugu čekale, budući da je jedna od njih uvijek ima ključ. Na upit suda da li je istoj poznato da li je KS koristila godišnji odmor za 2020 godinu ista je izjavila da zna da su sve koristile godišnji odmor, no da se ne može izjasniti za koje razdoblje. Na upit suda kako se vodila evidencija radnog vremena ista je izjavila i da su zaposlenice osobno ispunjavale evidenciju radnog vremena te da su se iste dostavljale knjigovodstvenom uredu. Glede godišnjih odmora, da su se zaposlenice međusobno dogovarale, da bi javile voditeljici US koja da je zatim javila knjigovodstvenom uredu, a oni da su dostavili obrazac na kojem piše od kada do kada se koristi godišnji odmor. Nije joj poznato da li je ikada ikome uskraćeno pravo na godišnji odmor. Na pitanje braniteljice, svjedokinja iskazuje da su ponekada ostajale 20-30 minuta duže, ali to samo iz razloga kada bi došle nove zaposlenice kao i kada je ona bila, pa da im je trebalo duže vremena za obaviti posao., no da im poslodavac to nikada nije naložio da moraju ostati prekovremeno.
3.3. Saslušani ŠS izjavio da je on na temelju trgovačke punomoći obavljao kurirski posao u pravnoj osobi, a evidencije radnog vremena da su ispunjavali zaposlenici koji da su putem vozača koji je dostavio voće i povrće dostavljali knjigovodstvu. On da nikada nije imao dodira sa obrascem o evidenciji radnog vremena. Glede godišnjih odmora zaposlenika sve da je to vodilo knjigovodstveni ured i koliko je njemu poznato da nikada nije bilo problema sa godišnjim odmorila i sve da je bilo stvar dogovora. Glede KS ona da mu je nažalost poznata. Ona da je često mijenjala radna mjesta jer da očito ima nekih problema. Problem da je krenuo kada je krivotvorila papire za kredit. Voditeljica na Belvederu da je bila US. Njemu da je KS slala poruke upravo zato jer u tom razdoblju da mu se otac razbolio i sada da je narušenog zdravstvenog stanja zbog čega da je on obavljao veći dio posla.
3.4. U završnoj riječi braniteljica II. okrivljenika izjavila je da iz rezultata provedenog dokaznog postupka u cijelosti proizlazi neosnovanost optužbe. Iz isprava na koje se tužitelj pozvao ne proizlazi da bi I i II. okr. počinili prekršaje za koje ih se tereti, a također da i iz iskaza osoba saslušanih u postupku nije moguće utvrditi da li je optužba utemeljena. Obrana II okrivljenika ističe da iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da su svi radnici I okrivljenika pa tako i KS uredno i u cijelosti koristili godišnji odmor, da su radili sukladno odredbama Zakona o radu, te da nije bilo prekršaja vezano ni za prekovremeni rad. Glede terećenja za počinjenje prekršaja pod toč- 6 optužnog prijedloga iz isprava priloženih spisu da jasno proizlazi neutemeljenost optužbe s obzirom da je radnica odjavljena u roku tj. u evidencijama HZMO da je tako izvršena a način otkazivanja ugovora o radu viber porukom da nije niti propisan odredbama Zakona o radu a niti predviđen ugovorom o radu koji je KS imala zaključen sa svojim poslodavcem, budući se taj ugovor o radu u djelu koji se odnosi na otkazivanje izrijekom poziva na zakonske propise. Obrana II okrivljenika predložila je da sud primjeni načelo "in dubio pro reo" te da donese oslobađajuću odluku.
3.5. U daljnjem dokaznom postupku pročitani su i izvršen uvid u; upozorenje na obveze iz radnog odnosa sa lista 14 spisa, izjavu sa lista 15 spisa, odluku da lista 16 spisa, obrazac HZMO sa lista 17-19 spisa, dopis sa lista 20 spisa, potvrdu sa lista 21 spisa, presliku korespodencije sa lista 22-23 spisa, presliku ug. o radu KS i anex ugovora o radu sa lista 24-30 spisa, zapisnike sa lista 31-37 spisa, evidencije o radnom vremenu sa lista 38-39 spisa, zapisnike sa lista 40-44 spisa, korespodencija sa lista 45 spis, i izvadak iz Sudskog registra.
3.6. Izvršen je uvid u evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz koje proizlazi da isti nisu ranije prekršajno osuđivani.
4. Na temelju ovako provedenog postupka, ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, Sud je nedvojbeno utvrdio da su pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi počinili djelo prekršaja iz članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. ZMO-a., kako je to činjenično i pravno opisano u izreci Presude, stoga je valjalo iste osuditi i kazniti po Zakonu, dok je okrivljene u odnosu na prekršaje iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 16. ZR-a, i članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15. ZR-a, valjalo osloboditi od optužbe na temelju odredbe članka 182. stavka 3. PZ-a.
5. Sud nije prihvatio obranu okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi da isti nije počinio prekršaj iz članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. ZMO-a, iz razloga jer da davanje otkaza radnika putem Viber poruke nije zakonom propisan način davanja otkaza.
5.1. Naime, ne sporno je da je zaposlenica KS **.**.2021., poslala Viber poruku punomoćniku pravne osobe TS, u kojoj u bitnome navodi da daje otkaz. Izvršenim uvidom u odluku pravne osobe od 21.prosinca 2021., (list 16 spisa), te u obrazac EM-2P, nedvojbeno Sud zaključuje da je pravna osoba prihvatila otkaz zaposlenice upućen putem Viber poruke, te da su utvrdili da zaposlenici radni odnos prestaje s danom 21.prosinca 2021., na osnovi čega su i pokušali izvršiti odjavu zaposlenice.
5.2. Odredbom članka 120. Zakona o radu propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku, stoga Sud smatra da je davanje otkaza Viber porukom pisani oblik.
5.3. Odredbom članka 172. ZMO-a propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Za postupke iz stavaka 1. članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
5.3. Odredbom članka 112. stavka 1. točke 2.,3. i 5. ZMO-a propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. Zakona, u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa.
5.4. Slijedom iznijetoga, kako je zaposlenica dala otkaz s danom 16.prosinca 2021., koji otkaz su u pisanom obliku okrivljenici i prihvatili, to su okrivljenici s danom 21.prosinca 2021., propustili propisani rok od 24 sata od prestanka rada za odjavu zaposlenice, te su s time u ponašanju okrivljenika ostvarena bitna obilježja djela prekršaja iz članka 172. stavka 2., točke 5. i stavka 3. ZMO-a.
6. Prilikom odmjeravanja visine kazne okrivljenoj pravnoj osobi i okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi za počinjeni prekršaj, Sud je cijenio okolnosti iz članka 36. PZ-a. Sud je odlučio okrivljenima izreći novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu smatrajući da će ista kazna utjecati na okrivljene da shvate neprihvatljivost njihovih radnji i postupanja, da ubuduće više pažnje posvećuju reguliranju radnih prava radnika, da poštuju pravila radnog prava i pravni poredak, te da ne čine više prekršaja.
6.1. Valja istaći da ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom, da će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti podmirena.
7. Obzirom su okrivljeni proglašeni krivim, Sud ih je osnovom članka 140. stavka 1. i 2. PZ-a obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka koji je odmjeren s obzirom na trajanje i složenost postupka.
8. U odnosu na djelo prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 16. ZR-a, da je zaposlenica KS radila u razdoblju od 7.kolovoza 2019., do 9.listopada 2021., na poslovima trgovca, prekovremeno, svakoga drugog tjedna u mjesecu u jutarnjoj smjeni šest dana u tjednu u radnom vremenu od 05,30 sati do 14,00 sati, ukupno 51 sat, jedan sat duže od zakonom dopuštenog takvog rada, Sud je proveo dokaze ispitivanjem svjedoka zaposlenika pravne osobe KS, FS , SS i TS. Zaposlenica KS izjavila je da iako su dolazili u 5,00 ujutro, ŠS da je pisao u radnoj evidenciji da su došli u 7,00 sati ujutro, a da su morali dolaziti u 5,00 ujutro kako bi pripremili voće i povrće po njegovom nalogu. Obrazac o evidenciji radnog vremena da je popunjavao ŠS, ona da je znala doći na posao u 05,00 sati i da je vidjela da je on napisao početak rada 7,00 sati, pa da je ona prekrižila i stavila 5,00 sati, no drugi dan da je on opet to izmijenio. No, zaposlenica SS izjavila je da je poslovnica Drenova radila na način da su dolazili na radno mjesto od 6,30 do 6,45 sati i da su radili do 14,00 sati jutarnja smjena, dok da je popodnevna smjena bila od 14,00 sati do 21,00 sati, ne sjeća se da li bi radila dulje od radnog vremena, možda u slučaju nečijeg bolovanja, dok je svjedokinja FS koja je radila u poslovnicama na Belvederu i Kozali izjavila da su ponekada ostajale 20-30 minuta duže, ali to samo iz razloga kada bi došle nove zaposlenice kao i kada je ona bila, pa da im je trebalo duže vremena za obaviti posao., no da im poslodavac to nikada nije naložio da moraju ostati prekovremeno, smjene kod poslodavca da su bile jutarnja od 06,00-14,00 sati i popodnevna od 14,00-21,00 sat, da se je radilo subotom i nedjeljom po istom radnom vremenu i svi da su u pravilu dolazili u isto vrijeme i odlazili, možda da bi ponekada kada netko nije stigao sve odraditi u radnom vremenu ostao malo duže. Iskaze svjedokinja SS i FS Sud cijeni istinitim. Naime, Sud na temelju iskaza istih ne može sa potpunom sigurnošću utvrditi da li je zaposlenica KS radila prekovremeno u navedenom razdoblju. No, iz iskaza svih saslušanih svjedokinja pa i same zaposlenice KS proizlazi da bi obrasce o evidenciji e o radnom vremenu ispunjavale same zaposlenice, no isti kao dokaz nisu dostavljene Sudu od strane ovlaštenog tužitelja, kako bi Sud eventualno na osnovi tih materijalnih dokaza utvrdio bitne činjenice za utvrđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenih.
9. Nadalje, glede djela prekršaja iz članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15. ZR-a, da okrivljeni nisu omogućili radnici KS korištenje godišnjeg odmora za 2020. godinu do dana 30.lipnja 2021., u trajanju od četiri tjedna sukladno ugovoru o radu sklopljenom na neodređeno vrijeme dana 6.8.2019., Sud je ispitujući svjedoke KS, FS, SS i ES, utvrdio da su se glede korištenja godišnjeg odmora zaposlenice međusobno dogovarale. Iz svojem iskazu zaposlenica KS izjavila je da su ostale kolegice koristile godišnji odmor, no da ga ona nije koristila iz razloga jer uvijek kada ga je htjela koristiti, da su neke druge kolegice koristile godišnji odmor, ona da je koristila godišnji odmor negdje u 9. mjesecu i to u trajanju od mjesec i pol, i poslije toga se nije vratila na posao.
9.1. Odredbom članka 228 stavka 1. i 2. podstavak 15. ZR-a propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.). Dakle, u konkretnom slučaju da bi bila ostvarena zakonska obilježja djela navedenog prekršaja potrebno je da okrivljenici nisu omogućili zaposlenici korištenje godišnjeg odmora, točnije da je zaposlenica KS zatražila godišnji odmor pismeno ili usmeno te da su je okrivljenici odbili, tada bi se prema mišljenju Sud smatralo da isti zaposlenici nisu omogućili korištenje godišnjeg odmora. No, kao što je prethodno navedeno iz provedenog dokaznog postupka pa i iz samog iskaza zaposlenice KS proizlazi da su se zaposlenice međusobno dogovarale o korištenju godišnjeg odmora. Sud drugim dokazima ne raspolaže.
10. Slijedom iznijetog, kako Sud na temelju provedenih dokaza sa kojima raspolaže nije mogao sa potpunom sigurnošću utvrditi činjenice bitne za obilježje djela prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 16. i iz članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15. ZR-a, a kako drugim dokazima Sud ne raspolaže, te kako je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, a odluka o prekršajnoj odgovornosti može se temeljiti samo na činjenicama koje su nedvojbeno dokazane, sukladno načelu „in dubio pro reo“, na temelju članka 182. točka 3. PZ-a okrivljenici su oslobođeni od optužbe.
10.1. Na temelju članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava.
11. U odnosu na točku III. izreke presude, kako je za prekršaje iz članka 229. stavka 1. i 2. podstavak 1. ZR-a, članka 229. stavka 1. i 2. podstavka 21. ZR-a, i članka 228. stavka 1. i 2. podstavka 15. ZR-a, proteklo više od četiri godine, dakle vrijeme predviđeno u članku 13. stavku 2. PZ-a za zastaru prava na vođenje prekršajnog postupka, to je nastupila apsolutna zastara koja predstavlja procesnu smetnju za daljnje vođenje ovog postupka. Slijedom navedenog, valjalo je optužbu u odnosu na navedene prekršaje odbiti na temelju članka 181 stavak 1. točke 5. PZ-a.
12. Na temelju članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava.
Rijeka, 24.travnja 2025.
Sudski savjetnik:
Sutkinja:
Karolina Dragojević,v.r.
Melita Šimić,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Sud.
DNA:
1. Okrivljenoj odgovornoj osobi
2. Okrivljenoj pravnoj osobi putem stečajnog upravitelja
3. Braniteljici okrivljene odgovorne osobe
4.Tužitelju
