REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

76. Ovr-36/2025

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Golubić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja osiguranja ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Sidonija Grbavac, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr.sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac i dr.sc. Dino Gliha u [adresa], protiv protivnika osiguranja JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vladimira Pirović Papić, odvjetnica u Zagrebu, Stančićeva 13, dana 28. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem mjere osiguranja koji glasi:

˝Radi osiguranja tražbine polovine isplaćenog iznosa s osnove ostvarene dobiti društva NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta], tužiteljice/predlagateljice osiguranja ZA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema tuženiku/protivniku osiguranja, JA, [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se:

PRIVREMENA MJERA

I. Zabranjuje se tuženiku/protivniku osiguranja, JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otuđenje i opterećenje poslovnih udjela tuženika/protivnika osiguranja, JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , u trgovačkom društvu NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta], i to:

- jednog poslovnog udjela u nominalnom iznosu od 445.110,00 EUR koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojem 6, što predstavlja 40,73% ukupnog temeljnog kapitala trgovačkog društva NICRO d.o.o.

- jednog poslovnog udjela u nominalnom iznosu od 431.730,00 EUR koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojem 8, što predstavlja 39,51% ukupnog temeljnog kapitala trgovačkog društva NICRO d.o.o..

II. Zabranjuje se tuženiku/protivniku osiguranja JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao članu trgovačkog društva NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta], podnošenje zahtjeva za isplatu dobiti društva te primitak iste.

III. Zabranjuje se tuženiku/protivniku osiguranja JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], provođenje bilo kakvih statusnih promjena u trgovačkom društvu NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta].

IV. Zabilježba ove mjere otuđenja i opterećenja iz točke I. izreke rješenja provest će se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, kao i u upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, Knjizi poslovnih udjela društva NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta].

V. Provedba ove privremene mjere povjerava se sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu.

VI. Zabrana iz točke I. izreke ovog rješenja smatra se provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja društvu NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu,

pod brojem MBS: [matični broj subjekta].

VII. Nalaže se tuženiku/protivniku osiguranja, JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da od uprave trgovačkog društva NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta], zatraži upis u Knjizi poslovnih udjela i sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu zabilježbu zabrane iz točke I. izreke rješenja, kao i da bez odgode obavijesti sud o obavljenom upisu ili razlozima zbog kojih isto nije bilo moguće obaviti.

VIII. Tuženik/protivnik osiguranja, JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odgovara tužiteljici/predlagateljici osiguranja ZA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za štetu koju bi joj nanio time što bi nakon dostave zabrane postupio protivno zabrani.

IX. Ako tuženik/protivnik osiguranja, JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postupi protivno zabrani iz točke I. izreke ovog rješenja,

sud protivniku osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 EUR.

XI. Ako tuženik/protivnik osiguranja, JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postupi protivno zabrani iz točke I. izreke ovog rješenja sud će na prijedlog tužiteljice/predlagateljice osiguranja ZA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio." II O troškovima postupka osiguranja odlučit će se zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužitelj ZA iz [adresa] je dana 5. ožujka 2025. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika JA iz [adresa] radi isplate iznosa ˝koji će odgovarati polovini isplaćenog iznosa s osnove ostvarene dobiti društva NICRO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 71179651211, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta] , za razdoblje od 2021. do 2024., a koji će biti specificiran u iznosu nakon provedenog financijskog vještačenja, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana isplate dobiti do isplate˝.

2. Usporedno sa predmetnom tužbom, tužitelj/predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv tuženika/protivnika osiguranja, i to zabranom tuženiku/protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja poslovnih udjela u društvu NICRO d.o.o. Zagreb, zabranom na podnošenje zahtjeva za isplatom dobiti društva NICRO d.o.o. Zagreb i zabranom primitka isplate na ime dobiti te zabranom provođenja bilo kakvih statusnih promjena u društvu NICRO d.o.o. Zagreb, uz izdavanje naloga tuženiku/protivniku osiguranja zatražiti upis u knjizi poslovnih udjela društva NICRO d.o.o. Zagreb i sudskom registru ovog suda zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja polovnih udjela.

3. Iz historijata tužbe, ujedno i prijedloga radi određivanja mjere osiguranja, u bitnom proizlazi da su stranke u postupku bračni drugovi koji su brak sklopili 24. studenog 2006., ali i da je u siječnju 2025. njihova bračna zajednica prestala iako brak još nije formalno razveden pred nadležnim sudom. Tužiteljica/predlagateljica osiguranja nadalje ističe da je 5. ožujka 2025. podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine na dva poslovna udjela tuženika/protivnika osiguranja u društvu NICRO d.o.o. Zagreb, i to jednom poslovnom udjelu u nominalnom iznosu od 445.110,00 EUR koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojem 6 i predstavlja 40,73% ukupnog temeljnog kapitala Društva te jednom poslovnom udjelu u nominalnom iznosu od 431.730,00 EUR koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojem 8 i predstavlja 39,51% ukupnog temeljnog kapitala Društva, uz napomenu da će u tom postupku dokazati da je član društva, odnosno ovlaštenik na poslovnom udjelu. Poziva se na sadržaj odredbe čl. 406. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima i pravo na isplatu godišnje dobiti društva i smatra da kao nedvojbeni ovlaštenik na poslovnom udjelu tuženika/protivnika osiguranja u društvu NICRO d.o.o. Zagreb ima valjanu pravnu osnovu zahtijevati polovinu isplaćenog iznosa s osnove ostvarene dobiti tog društva. Tužiteljica/predlagateljica osiguranja također iznosi tvrdnju da prava bračnih drugova na poslovnim udjelima i dobiti društva predstavljaju bračnu stečevinu, ako su stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice radom te ex lege pripadaju i jednom i drugom bračnom drugu. Smatra da joj istodobno po osnovi omjera sudjelovanja u iznosu temeljnog kapitala društva pripada dobit stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice. Predlaže provođenje financijsko- knjigovodstvenog vještačenja radi utvrđenja iznosa koji joj pripada po osnovi isplaćene dobiti.

4. Glede pretpostavki radi određivanja mjere osiguranja, tužiteljica/predlagateljica osiguranja je stajališta da vjerojatnost tražbine, koja predstavlja isplatu polovine isplaćenog iznosa s osnove ostvarene dobiti društva NICRO d.o.o. Zagreb, nedvojbeno proizlazi iz činjeničnog supstrata tužbe podnesene u postupku radi utvrđenja bračne stečevine na poslovnom udjelu tuženika u društvu NICRO d.o.o. Zagreb, a koji se vodi pred ovim sudom u drugom postupku. Nadalje navodi da kada je riječ o postojanju opasnosti od radnji tuženika/protivnika osiguranja, kojima bi se osujetila mogućnost ispunjenja njezine tražbine, tužiteljica/predlagateljica osiguranja prvenstveno upozorava da je u konkretnom predmetu riječ o narušenim međuljudskim odnosima bračnih drugova koji po samoj prirodi stvari mogu uputiti na zaključak o postojanju opasnosti od otuđenja sredstava. U prilog svojih navoda ističe da je tuženik/protivnik osiguranja 2021., dakle za vrijeme trajanja braka, raspolagao poslovnim udjelom u društvu NICRO NAUTIKA d.o.o. Podbrežje (Grad Dubrovnik), Podbrežje 16, OIB 37714708211. Navodi i to da bi predloženom mjerom tuženik/protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu odnosno da određivanjem privremene mjere zabrane isplate zadržane dobiti ne bi pretrpio nikakvu štetu.

5. Tužbi odnosno prijedlogu radi određivanja privremene mjere prileži elektronički zapis iz matice vjenčanih od 18. veljače 2025. (list 13 spisa), javnobilježnička potvrda o članovima društva NICRO d.o.o. Zagreb (list 14 do 16 spisa), izvadak iz sudskog registra za društvo NICRO d.o.o. Zagreb (list 17 do 21 spisa), nacrt tužbe radi utvrđenja bračne stečevine od 5. ožujka 2025. (list 22 do 29 spisa), obavijest ovog suda o primitku elektroničkog pismena od 5. ožujka 2025. (list 30 do 33 spisa), izvadak iz sudskog registra za društvo NICRO NAUTIKA d.o.o. Pobrežje (list 34 do 41 spisa) te sudska praksa (list 42 do 58 spisa).

6. Očitovanje protivnika osiguranja na postavljeni prijedlog datira od 4. travnja 2025. U njemu se ističe da nije ispunjena niti dokazana niti jedna pretpostavka iz čl. 344. Ovršnog zakona. Protivnik osiguranja tvrdi da činjenica podnošenja tužbe radi utvrđenja bračne stečevine, a koji postupak se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-735/2025, i činjenica podnošenja tužbe radi isplate dobiti nisu same po sebi dovoljne da bi učinile vjerojatnim postojanje potraživanja tužiteljice/predlagateljice osiguranja. Nadalje ističe da su stranke u postupku sporazumno razriješile svoje imovinsko pravne odnose jer su dana 25. studenog 2020. sklopile Ugovor o podjeli bračne stečevine na kojem su njihovi potpisi ovjereni kod javnog bilježnika, Tihane Sudar iz Zagreba, Frankopanska 2A, pod poslovnim brojem Ov-11579/2020. Glede predmeta ovog postupka i zatražene vrste pravne zaštite protivnik osiguranja navodi da su se čl. 3.3. navedenog Ugovora stranke usuglasile da je on imatelj poslovnog udjela u društvu NICRO d.o.o. Zagreb te da poslovni udio ne predstavlja bračnu stečevinu odnosno da na tom poslovnom udjelu ZA, ovdje predlagateljica osiguranja, po osnovi bračne stečevine nema nikakvih prava. Poziva se i na čl. 6.1. predmetnog Ugovora u kojem je navedeno da osim imovine utvrđene Ugovorom stranke nisu stekle nikakvu drugu pokretnu ili nepokretnu imovinu koja predstavlja bračnu stečevinu i da jedna prema drugoj nemaju nikakvih drugih ili dodatnih potraživanja. Protivnik osiguranja poziva se i na čl. 6.2. Ugovora sukladno kojem se buduća imovina koju ugovorne stranke steknu za vrijeme trajanja braka neće smatrati bračnom stečevinom kao i to da će se, isključivim samovlasnikom svake buduće pokretne i/ili nepokretne imovine koju stranke steknu za trajanja braka, za stjecanje prava vlasništva koje je potreban upis prava vlasništva u nadležnom registru ili drugom upisniku, smatrati ona ugovorna strana koja je kao vlasnik upisana u nadležnom registru ili drugom upisniku, dok će se za preostalu imovinu vlasnikom smatrati ona ugovorna strana koja istu imovinu ima u posjedu i to sve ako ugovorne strane ne dogovore drugačije u pisanom obliku. Posebno se naglašava da tužiteljica/predlagateljica osiguranja prešućuje u svojim tužbama i drugim podnescima postojanje Ugovora o podjeli bračne stečevine.

7. Iz očitovanja na postavljeni prijedlog radi određivanja mjere osiguranja nadalje proizlazi da su poslovni udjeli protivnika osiguranja u društvu NICRO d.o.o. Zagreb njegova vlastita imovina stečena temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. VA, oca tuženika/protivnika osiguranja, a koje rješenje je doneseno po javnom bilježniku Elizabeti Škunca iz Zadra, posl. br. UPP/OS-130/2017, O-2288/17 dana 05. lipnja 2018. (ispravljeno rješenjem po istom bilježniku br. UPP/OS-51/21, O- 2288/17 dana 31. ožujka 2021.) te temeljem Ugovora o prijenosu i preuzimanju poslovnih udjela od 08. lipnja 2022. također od strane VA nakon što su ostali sunasljednici iza pok. VA dali na prijenos i način podmirenja naknade odgovarajuću Izjavu.

8. Protivnik osiguranja također navodi da je bračna zajednica između stranaka prestala 2020. iako brak do danas nije razveden pravomoćnom sudskom odlukom, uz napomenu da ˝od 2020. godine parnične stranke ne žive u intimnoj, emotivnoj ni ekonomskoj zajednici, od tada su se ˝odvojile od stola i postelje˝ i više nisu dijelile životne sadržaja, niti je postojala volja parničnih stranaka kao bračnih drugova, za ostvarenje i dijeljenje životnih sadržaja pa ni onih u smislu stjecanja imovine˝. Slijedom svega iznijetog, protivnik osiguranja navodi da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom svoju tražbinu, uz napomenu da uslijed postojanja Ugovora o podjeli bračne stečevine od 25. studenog 2020. poslovni udjeli u društvu NICRO d.o.o. nisu bračna stečevina niti su stečeni radom za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka u postupku odnosno da samim time ni ostvarena dobit u utuženom periodu (u kojem nije ni postojala bračna zajednica) nije bračna stečevina.

9. Glede opasnosti kao pretpostavke radi određivanja mjere osiguranja protivnik osiguranja u bitnom navodi kako ono na što se poziva predlagateljica osiguranja, a to je činjenica da su međuljudski odnosi među strankama narušeni, nije okolnost koja bi sudu ukazivala na postojanje pretpostavki koje traži čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona. Vezano uz raspolaganje udjelima u društvu NICRO NAUTICA d.o.o. Pobrežje, protivnik osiguranja ističe da je Ugovorom o podjeli bračne stečevine od 25. studenog 2020. izrijekom navedeno da su poslovni udjeli u tom društvu posebna imovina protivnika osiguranja (čl. 3.2. Ugovora), da isti udjeli nisu bračna stečevina i da predlagateljica osiguranja ZA na njima nema nikakva prava s osnova bračne stečevine. Dakle, protivnik osiguranja je stajališta da predlagateljica osiguranja nije obrazložila niti dokazala postojanje opasnosti da će joj protivnik osiguranja spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine niti je učinila vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Poziva se i na okolnost da je predlagateljica osiguranja, osim dva na koje se pozvala, pokrenula protiv njega još osam postupaka radi utvrđenja suvlasništva na imovini.

10. Očitovanju na prijedlog radi određivanja mjere osiguranja prileži Ugovr o podjeli bračne stečevine od 25. studenog 2020. (list 72 do 78 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok VA doneseno po javnom bilježniku Elizabeti Škunca sa otoka Paga pod poslovnim brojem O-2288/17, UPP/OS-130/2017 dana 5. lipnja 2018. i ispravak istog od 31. ožujka 2021. (list 79 do 85 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj Tt-21/22178 od 13. rujna 2021. (list 86 do 88 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 8. lipnja 2022. (list 89 do 93 spisa), odgovor na tužbu u postupku pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-735/2025 (list 94 do 101 spisa), odgovor na tužbu u postupku pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-736/2025 (list 102 do 109 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. br. [katastarska čestica], kat. čest. br. [katastarska čestica] i kat. čest. br. [katastarska čestica], sve upisane u k. o. [katastarska općina] (list 110 do 115 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj P-735/2025 od 7. ožujka 2025. (list 116 do 119 spisa) te rješenje ovog suda poslovni broj Tt-25/34848 od 12. ožujka 2025. (list 120 do 125 spisa).

11. Ocjenom svih isprava koje su stranke u postupku priložile kao dokaz utemeljenosti svojih navoda, zaključak je ovog suda da je postavljeni prijedlog u konkretnoj pravnoj stvari neosnovan.

12. U pogledu neosnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere, ističe se da je odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (˝Narodne novine˝, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje u tekstu: OZ) određeno da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Navedene pretpostavke (vjerojatnost postojanja tražbine i opasnosti) moraju biti kumulativno ispunjene. Napominje se da predlagatelj ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a).

13. Pokraj opisanog činjeničnog stanja i dokaza u spisu, predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje zakonom propisanih uvjeta za udovoljavanje njezinom zahtjevu.

14. Naime, ocjenom svih isprava koje su stranke u postupku priložile kao dokaze utemeljenosti svojih navoda, a obzirom na sadržaj zatražene pravne zaštite, ovaj sud je utvrdio da predlagateljica osiguranja nije dokazala postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja u odnosu na koju predlaže izricanje zabrana i donošenje privremene mjere.

15. Prvenstveno valja navesti da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine bračna stečevina te da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili (čl. 253. st. 1. Obiteljskog zakona - ˝Narodne novine˝ broj 162/98 i 116/03). Također, odredbom čl. 417. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima ˝Narodne novine˝ broj 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023 i 136/2024 – dalje u tekstu: ZTD) propisano je da ako na poslovnom udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. To znači da, ako poslovni udjel predstavlja bračnu stečevinu, bračni drugovi kao suovlaštenici na poslovnom udjelu mogu pravo na dividendu koju daje poslovni udjel (kao i sva ostala prava) ostvarivati samo zajednički.

16. Međutim, u konkretnom slučaju, ocjena je ovog suda da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Ne samo što spisu prileži Ugovor o podjeli bračne stečevine od 25. studenog 2020. koji obuhvaća i poslovne udjele društva NICRO d.o.o. Zagreb te je izrijekom ugovoreno da poslovni udjeli tog društva ne predstavljaju bračnu stečevinu stranaka niti ovdje predlagateljica osiguranja može ostvarivati bilo kakva prava koja proizlaze iz svojstva imatelja udjela (čl. 3.3. Ugovora), već u konkretnom postupku predlagateljica osiguranja nije dostavila u spis nikakav dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je skupština društva NICRO d.o.o. Zagreb donijela odluku o isplati članovima društva iz ostvarene dobiti, u kojem iznosu i koliki dio dobiti/dividende otpada na poslovni udjel koji bi eventualno činio bračnu stečevinu. Sama okolnost da predlagateljica vodi sporove ne čini tražbinu sadržanu u prijedlogu za osiguranje vjerojatnom.

17. Ukazuje se predlagateljici osiguranja da je odluka o raspodjeli neto dobiti društava s ograničenom odgovornošću u domeni skupštine d.o.o. odnosno u smislu odredbe čl. 406. ZTD-a, sve dok društvo postoji, članovi društva imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit, ako isplata dobiti nije isključena društvenim ugovorom ili odlukom članova društva, kao i to da se dobit dijeli s članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenom ugovoru u omjeru njihovim uplaćenim temeljnim udjelima. Iz ove odredbe proizlazi da članovi društva imaju pravo tražiti isplatu dobiti, ako je ista ostvarena. Međutim, ova odredba ZTD-a nije materijalno pravni propis na temelju kojega članovi društva imaju pravo i ostvariti isplatu dobiti. Prema odredbi čl. 441. ZTD-a o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o financijskim izvješćima društva i upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka, odlučuje skupština društva. Prema tome, članovi društva s ograničenom odgovornošću imaju pravo na isplatu dobiti, ali ukoliko je tako odlučila Skupština društva. Odluku o podjeli dobiti i pokriću gubitka ne može donijeti uprava ili direktor. Oni mogu dati samo prijedlog za raspodjelu dobiti odnosno pokriće gubitka.

18. Druga pretpostavka za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine. Radi se o subjektivnoj opasnosti, onoj koja proizlazi iz određenog ponašanja protivnika osiguranja. Ugrožavajuće ponašanje protivnika osiguranja su faktične radnje i pravne raspoložbe kojima bi protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine. One u konkretnom slučaju, po ocjeni suda, nisu dokazane.

19. O postojanju takve opasnosti ocjenu donosi sud, na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja mora navesti još u svom prijedlogu. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne dužnikove radnje (propuštanja), svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih dužnikovih radnji (propuštanja) i subjektivni odnos dužnika prema njima. To nadalje znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom već zbog same objektivno postojeće činjenice da protivnik osiguranja nije podmirio određenu tražbinu koja je među strankama sporna.

20. U konkretnom slučaju, predlagateljica osiguranja nije ukazala niti na jednu konkretnu radnju protivnika osiguranja poduzetu radi ugrožavanja namirenja njezine tražbine čak i u slučaju vjerojatnosti postojanja te tražbine. To svakako nije samo po sebi stanje stvari postojanja narušenih međuljudskih odnosa, neovisno o tome na koji način se ta narušenost odnosa manifestira. Također, činjenica da je protivnik osiguranja raspolagao svojim poslovnim udjelom u društvu NICRO NAUTIKA d.o.o. Podbrežje, a koji po sadržaju Ugovora o podjeli bračne stečevine od 25. studenog 2020. također ne predstavlja bračnu stečevinu, ne predstavlja svjesno poduzimanje radnje u cilju ugrožavanja namirenja tražbine za koju se tvrdi da postoji.

21. Predlagateljica osiguranja u svom se prijedlogu poziva na okolnost da ne mora dokazivati opasnost jer je učinila vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). Međutim, ono što ovaj sud ističe jest da je teret dokaza za primjenu citirane zakonske odredbe upravo na predlagateljici odnosno sud nije u mogućnosti primijeniti tu zakonsku odredbu dok predlagateljica ne učini vjerojatnim ono što se citiranom zakonskom odredbom traži, tj. nastupanje samo neznatne štete. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja to nije učinila.

22. Valja također napomenuti da je kao vrsta mjere u konkretnom slučaju zatražena, između ostalog, i zabrana ˝podnošenja zahtjeva za isplatu dobiti te primitak iste˝ i zabrana ˝provođenja bilo kakvih statusnih promjena˝ u društvu NICRO d.o.o. Zagreb. Ukazuje se predlagateljici osiguranja, uz ono što je ranije u obrazloženju navedeno vezano uz smisao i primjenu čl. 406. ZTD-a, da zatražene mjere, čak i da su dokazane sve potrebne pretpostavke po Ovršnom zakonu, nisu provedive. Po ocjeni ovog suda ne postoji pravno-dogmatsko opravdanje za donošenje privremene mjere kojom bi se uskratilo članu društva korištenje pravima koja mu pripadaju kao imatelju poslovnog udjela, posebice ne na način kako su stipulirane u ovom postupku osiguranja. Mjera da bi bila donesena mora biti proporcionalna zaštićenom interesu vjerovnika. Proporcionalnost mjere uključuje u sebi učinkovitost i nužnost mjere. Ni jedan od elemenata proporcionalnosti predlagateljica u prijedlogu nije navela. Svrha privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine sastoji se u konzerviranju postojećeg stanja glede protivnikovog vlasništva na predmetu osiguranja kako bi predlagatelj osiguranja u slučaju uspjeha u sporu mogao svoju tražbinu u ovršnom postupku naplatiti upravo unovčenjem predmeta osiguranja.

3. Slijedom svega iznijetog, ocjena je ovog suda da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje nijedne od pretpostavki koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud mogao donijeti predloženu privremenu mjeru. Stoga je odlučeno kao u izreci. Obzirom na stanje spisa i vrstu zatražene pravne zaštite odnosno činjenicu da je u ovom postupku potrebno odlučiti o osnovanosti prijedloga radi određivanja mjere osiguranja, to je ovaj sud ocijenio kako nije potrebno da se predlagateljici osiguranja dodijeli rok radi dodatnog pisanog očitovanja, a kako je to zatraženo podneskom od 18. travnja 2025. jer bi to samo dovelo do odugovlačenja postupka te bi bilo protivno načelima ekonomičnosti i efikasnosti.

Zagreb, 28. travnja 2025.

SUDAC

Jasna Golubić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud RH, a žalba se podnosi ovome Sudu.

DNA:

- odvj. Sidonija Grbavac, ZOU dr.sc. ŽA, Sidonija Grbavac i dr.sc.

NA, [adresa]

- odvj. Vladimira Pirović Papić, Zagreb, Stančićeva 13