Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-3069/22-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada O., O., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Z., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba I.1 G. i I.2 G., obojica iz P., koje zastupa punomoćnica M. T., odvjetnica u O., radi katastarske izmjere, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1041/21 od 9. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 16. studenoga 2023.
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1041/21 od 9. svibnja 2022.
II. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, klasa: UP/II-932-04/21-06/26, urbroj: 541-11/2-21-3 od 23. srpnja 2021. i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-932-04/21-06/26, urbroj: 541-11/2-21-3 od 23. srpnja 2021. (točka I. izreke), te naloženo tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi troškove upravnog spora u iznosu od 5.500,00 kn u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude (točka II.).
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar R., klasa: UP/I-932-04/21-03/26, urbroj: 541-19-01/1-21-2 od 4. ožujka 2021. kojim je odbijen prigovor broj: 310 na podatke katastarske izmjere za katastarsku općinu P., izjavljen od tužitelja a u vezi međe između novoformirane kč. br. 369 u vlasništvu ovdje zainteresiranih osoba, te kč. br. 793/1 u statusu javnog dobra – nerazvrstane ceste, koja međa je u postupku izmjere prikazana spornom.
3. Tužitelj je protiv pobijane presude prvostupanjskog suda izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da je prvostupanjski sud zanemario činjenicu da službena osoba u postupku nije utvrdila činjenično stanje provedbom dokaza iz članka 58. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku odnosno da ničim u postupku nije dovedeno u pitanje dostavljeno uvjerenje Grada O. o nerazvrstanoj cesti od 16. srpnja 2019. koje predstavlja javnu ispravu. Grad O. vodi evidenciju (popisnu i u grafici) nerazvrstanih cesta prema stvarnom stanju, koje se, u većem dijelu poklapa s novom katastarskom izmjerom. Poziva se na odredbu članka 131. stavak 4. Zakona o cestama, te članak 132. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu i smatra da je pogrešno primijenjena i odredba članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji. Ističu da se radi o dijelu zemljišta koje predstavlja asfaltiranu površinu koja čini cjelinu s ostatkom kč. br. 793/1 te u odnosu na kč. 369 odvojen željeznom pregradnom ogradom koje činjenice je prvostupanjski sud zanemario. Postupak katastarskih izmjera nije upravni postupak u kojem se dokazna snaga javne isprave može osporavati. Evidentiranje sporne međe prema javnom dobru u općoj uporabi protivno je odredbi članka 101. stavku 2. Zakona o cestama. Uvidom u izvod starog službenog katastarskog plana vidljivo je da predmetno proširenje ceste ne ulazi u sastav ranije kč. 729/138 već upravo čini dio ranije kč. 729/93, a navedeno potvrđuje i iskaz površina novoformirane kč. 369 koja ima ukupno 915 m2 dok ranije gr.č. 119 i kč. 729/138, od kojih je nastala novoformirana kč. 369, ukupno imaju površinu 889 m2. Iz navedenog proizlazi da je površina novoformirane kč. neosnovano povećana za 26 m2 i to bez preostalog dijela nerazvrstane ceste koji dio su zainteresirane osobe pokazale na terenskom očevidu. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ne navodi da su zainteresirane osobe u razdoblju između terenskog očevida i rasprave na upravnom sudu na spornom dijelu uklonile asfalt i postavile tlakovac te da je istima rješenjem nadležnog tijela naloženo da dovedu u prvobitno stanje oštećeni dio nerazvrstane ceste. Predlažu da Sud uvaži žalbu.
4. U odgovoru na žalbu zainteresirane osobe smatraju žalbene navode neosnovanim te ističu da im je oduvijek poznata granica njihove nekretnine o čemu su dostavili brojne dokaze u vidu starih fotografija lica mjesta iz kojih je vidljivo da je stvarna granica nekretnine stranaka prema javnom putu – danas nerazvrstanoj cesti – kameni zid i dva stupa, koji su vidljivi čak i na katastarskim snimkama, starim preko 50 godina. Tužitelj polazi od netočnog stajališta da ukoliko postoji uvjerenje grada koje evidentira postojanje neke nerazvrstane ceste, da se takav dokument ima smatrati nepobitnom činjenicom i dokazom a pritom fizičke osobe stvarni vlasnici nemaju pravo isto osporiti i time zaštititi svoj dugogodišnji posjed i vlasništvo. Predlažu da Sud žalbu odbije.
5. Žalba je osnovana.
6. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je zakonitost rješenja tuženika kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog upravnog tijela donesenog u ponovljenom postupku po uputi tuženika iz ranijeg rješenja, s obrazloženjem da osnovano nije usvojen prigovor tužitelja br. 310 te pravilno, sukladno odredbi članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine", broj: 147/08.), označena sporna međa u odnosu na novoformiranu k.č.br. 369 prema k.č.br. 793/1 k.o. P. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 58. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, smatrajući pogrešnim shvaćanje da se istinitost potvrde koju je izdao sam tužitelj u postupku nove izmjere ne bi mogla osporavati, i da bi se granice nerazvrstane ceste mogle uređivati samo u posebnom postupku pred nadležnim tijelom tužitelja, dakle isključivo i jedino u postupku koji vodi sama stranka iz postupka katastarske izmjere, da bi u tom slučaju prema shvaćanju prvostupanjskog suda u postupku katastarske izmjere bilo povrijeđeno načelo jednakosti oružja koje je Europski sud za ljudska prava izveo iz članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj: 18/97., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.). Također se pozvao i na članak 100. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13. i 148/13., dalje: Zakon o cestama). Navodi da Grad O. kao jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju o statusu nerazvrstanih cesta, a među strankama u konkretnom slučaju nije sporno da k.č.br. 793/1 ima status nerazvrstane ceste, nego je sporna međa između navedene k.č.br. i k.č.br. 369 u vlasništvu zainteresiranih osoba, o čemu Grad O. evidenciju ne vodi, jer evidenciju o međama između katastarskih čestica ne vode jedinice lokalne samouprave nego nadležni katastarski uredi. Stoga smatra pravilnom odluku kojom je u primjeni članka 40. Pravilnika odbijen prigovor uložen na podatke nove katastarske izmjere k.o. P. u odnosu na spornu među navedenih čestica zemljišta. Prvostupanjski sud se pozvao i na presude ovoga Suda, poslovni broj: Usž-4131/20 od 5. ožujka 2021. i Usž-4113/20 od 9. travnja 2021.
7. Prema mišljenju ovoga Suda, presuda prvostupanjskog suda kojom je potvrđena pravilnost osporenog rješenja tuženika se ne može ocijeniti zakonitom zbog pogrešne primjene mjerodavnog materijalnog prava.
8. Naime, Sud ne prihvaća stajalište prvostupanjskog suda prema kojem dijelovi zemljišta koji čine nerazvrstanu cestu mogu biti u privatnom vlasništvu. Ovo iz razloga što je pravni status nerazvrstane ceste reguliran odredbom članka 101. stavak 1. Zakona o cestama na način prema kojem je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Prema odredbi stavka 2. istog članka Zakona nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanja nerazvrstane ceste. Navedeno je ovaj Sud iskazao i u presudi poslovni broj: Usž-1354/22 od 22. rujna 2022.
9. Također, pogrešno je i stajalište prvostupanjskog suda prema kojem se u ovom postupku može osporavati uvjerenje jedinice lokalne samouprave o statusu nerazvrstane ceste. Naime, odredba članka 58. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.), na koju se prvostupanjski sud poziva, načelno propisuje da je dopušteno dokazati nepostojanje činjenica o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju. Potvrda o činjenicama o kojima nadležno tijelo temeljem propisa vodi službenu evidenciju predstavlja javnu ispravu, a prema odredbi članka 60. stavak 2. istog Zakona, javne isprave dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje. Prema odredbi stavka 3. istog članka Zakona, ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave službena osoba, provjerit će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnih tijela koji su takvu ispravu izdali. Također, prema odredbi članka 159. navedenog Zakona, ako stranka na temelju dokaza kojima raspolaže smatra da potvrda nije izdana sukladno podacima iz službene evidencije, može zahtijevati izmjenu potvrde. Ako se u roku od 15 dana ne izda izmijenjena potvrda ili ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva, stranka može izjaviti žalbu. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se izmjena potvrde, koja ima pravnu snagu javne isprave, može obavljati isključivo u posebnom postupku, sukladno odredbi članka 159. stavak 6. Zakona o općem upravnom postupku. Isto pravno shvaćanje ovaj Sud je zauzeo u nizu svojih odluka, kao: Usž-1354/22 od 22. rujna 2022., Usž-3628/21 od 21. siječnja 2022., Usž-3239/18 od 19. prosinca 2019. i dr.
10. U konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj dostavio uvjerenje od 16. srpnja 2019., kojim se potvrđuje da k.č. 793/1 k.o. P. – nova izmjera predstavlja nerazvrstanu cestu, koja potvrda je izdana temeljem članka 159. Zakona o općem upravnom postupku prema evidenciji nerazvrstanih cesta Grada O., pa imajući u vidu naprijed navedeno, neosnovan je zaključak tuženika da je sporna narav takvog uvjerenja, obzirom da je izdana na temelju podataka prikupljenih u postupku nove katastarske izmjere, a ne na temelju podataka iz postojeće evidencije o nerazvrstanim cestama jedinice lokalne samouprave.
11. Sud ukazuje i na zaključak o pravnom shvaćanju sa sjednice imovinsko-pravnog odjela od 2. studenoga 2023. prema kojem u postupku katastarske izmjere nije moguće evidentiranje sporne međe u smislu članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine", broj: 147/08.) prema nerazvrstanoj cesti (javnom dobru u općoj uporabi).
12. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda, presudom prvostupanjskog suda, kao i rješenjem tuženika, povrijeđen je zakon na štetu tužitelja. Stoga će tuženik u ponovljenom postupku nakon ove presude odlučiti o žalbi tužitelja, pridržavajući se pravnog shvaćanja izraženog u ovoj presudi.
13. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je, temeljem odredbe članka 74. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 16. studenoga 2023.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić, v.r.