REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Kennedijev trg 11

P-650/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja LMK PROMET d.o.o., Drenčec, OIB 70363310474, zastupan po Tomislavu Keseru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, OIB 26187994862, radi isplate, zaključio je glavnu i javnu raspravu 19. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Tomislava Kesera, odvjetnika u Zagrebu i u odsutnosti tuženika, dok je donio i objavio 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže s tuženiku da isplati iznos od 35.034,84 eura[1] (263.970,00 kn) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim 5. travnja 2019. do isplate u visini, a sve po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana u nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju i prouzročeni trošak ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude da isplate u visini a sve po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana u nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, sve to u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u ugovornom odnosu s tuženikom kao osiguranik po dvije police osiguranja i to: police osiguranja usjeva i nasada br. 471620000215 od dana 6. ožujka 2019. (dalje u tekstu: Polica 1) te police osiguranja usjeva i nasada br. 469620000411 od dana 6. ožujka 2019. (dalje u tekstu: Polica 2), a kojim policama osiguranja su osigurane jabuke – merkantilna proizvodnja, od osiguranih rizika tuče, požara i udara groma te jabuke, od osiguranog rizika mraza. Na ugovorni odnos primjenjivi su Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1. svibnja 2017., Uvjeti za osiguranje usjeva i nasada u primjeni od 1. ožujka 2018. i Posebni uvjeti za osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza u primjeni od 1. ožujka 2018. Uslijed ostvarenja osiguranih rizika (od 3. travnja 2019. godine pa nadalje) i nastanka štete (višekratno, po različitim osiguranim rizicima te različitih datuma), tužitelj je tuženiku kao osiguranik uredno prijavio nastale štete te zahtijevao njihovu naknadu po osnovi iz Police 1 i Police 2. Nakon provedenog očevida od strane tuženika dana 14. rujna 2019. te obrade štete od stručne službe tuženika, tuženik donosi odluku te tužitelju dostavlja Obavijest o likvidaciji odštete od dana 22. listopada 2019., broj štete 62 IMUS 74 2019. U navedenoj obavijesti tuženik priznaje osnovu potraživanja tužitelja, priznaje tužitelju obvezu naknade štete u iznosu od ukupno 1.094.067,66 kuna, međutim istu umanjuje za „franšizu za mraz, 15%“ u iznosu od 263.970,00 kuna. Nakon višekratnih prigovora i dopisa od strane tužitelja, tuženik pravno vrlo nejasnim razlozima, inzistira da po Polici 1 i Polici 2 djelomično odbija naknadu štete, uz paušalno pojašnjenje kako naknada štete po Polici 1 (štete preko 20,00%) isključuje mogućnost isplate naknade štete po Polici 2 (štete do 20,00%), međutim prema nejasnoj pravnoj osnovi i prema nejasnom kriteriju, budući da niti iz kogentnih propisa, niti iz Police 1 i Police 2, niti iz primjenjivih općih uvjeta tuženika koji se primjenjuju na ugovorni odnos, niti iz bilo kojeg drugog izvora prava ne proizlazi takvo pravno tumačenje da bi primjena jedne police isključivala primjenu druge police osiguranja. Na izričiti upit putem punomoćnika, dopisom od 9. travnja 2021. da tuženik pojasni pravnu osnovu svojeg stava o djelomičnom odbijanju naknade štete, tuženik odgovara konačnom Odlukom povodom pritužbe od 24. svibnja 2021. te Odgovorom na pritužbu od 25. svibnja 2021. gdje opetovano ne navodi pravnu osnovu djelomičnog odbijanja svoje obveze naknade štete. Budući da su odgovorne osobe tužitelja pravni laici te ne poznaju propise u dovoljnoj mjeri, niti mogu vjerodostojno tumačiti iste, ali budući da je u ovom slučaju ugovor između tužitelja i tuženika sklopljen na način da je tužitelj bio prisiljen potpisati tipski ugovor i pristati na primjenu općih uvjeta tuženika, tužitelj smatra da je u tom slučaju došlo do iskorištavanja očite neravnopravnosti u pravima i obvezama na štetu tužitelja, dok se o sadržaju pravnog odnosa nije pregovaralo te tužitelj nije mogao utjecati na sadržaj ugovora. Da bi odbijanje naknade štete bilo nezakonito, neosnovano i isključivo diskrecijsko tumačenje tuženika, jasno je vidljivo i iz činjenice da tužitelj ima posrednih saznanja kako je tuženik drugim osiguranicima po istom modelu dvije odvojene police osiguranja i po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi (npr. šteta koja se kod tuženika vodi pod brojem 62 IMUS 4259 2019) isplaćivao ukupne štete po obje police osiguranja pa se stoga ovdje ukazuje kao vrlo nejasno uporno inzistiranje tuženika na ovakvom pravnom tumačenju. U poslovanju tuženika nema mjesta diskrecijskim odlukama, a primjenom dvostrukih mjerila i prakse u svakom slučaju tuženik je odgovoran ili vlastitim dioničarima ili regulatoru, pri čemu se ističe da za slučaj da je tuženik u identičnim pravnim i činjeničnim pitanjima isplaćivao ukupnu štetu po obje police osiguranja – dioničarima bi bio dužan pojasniti zašto čini štetu osiguravajućem društvu neosnovanim isplatama, a bez da za to postoji pravna podloga (ugovorena ili propisana), dok za slučaj da u ovom predmetu neopravdano otklanja svoju dužnu obvezu isplate ukupne štete – postupa na nepošten način, s različitim pristupom osiguranicima, što se ukazuje kao nepoštena osigurateljna praksa te podliježe kontroli pravobranitelja u osiguranju, ali i kontroli (i kažnjavanju) regulatora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Do dana pisanja ove tužbe tužitelj nije išao u smjeru prijave skupštini društva tuženika ili regulatorima, ali ovisno o držanju u ovoj parnici naglašava da će učiniti i to, a o rezultatu nadzora izvijestiti sud u ovoj parnici. Nastavno na sve navedeno, jasno je razvidno kako je tuženik dužan tužitelju isplatiti iznos od 263.970,00 kuna, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 5. travnja 2019. do isplate, budući da je tužitelj štetu prijavio dana 4. travnja 2019.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i štetni događaj, dok osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi kako odgovornost osiguratelja može biti izvanugovorna i ugovorna, dok se u ovom slučaju radi o ugovornoj odgovornosti i zahtjevu za isplate osigurnine temeljem ugovorne odgovornosti iz police osiguranja usjeva i nasada. Radi toga, visinu “štete” (pravilno osigurnine) je potrebno utvrditi sukladno odredbama ugovora odnosno Uvjeta osiguranja. Tuženik je upravo postupivši po odredbama ugovora i Uvjetima osiguranja utvrdio osigurninu te istu i isplatio. Tužitelj je dana 4. travnja 2019. prijavio štetu zbog mraza na ID ARKOD VOĆNJAK JABUKA 548295 I ID ARKOD VOĆNJAK JABUKA 546533, te dana 13. travnja 2019. zbog tuče na istim površinama tj. istom ID ARKODU VOĆNJAK JABUKA. Tuženik je sukladno polici br. [broj police] A model tj. šteta je na svakom ARKODU bila veća od 20% što je značilo da obračun ima se izvršiti po polici model A. Na predmetnoj polici je ugovoreno da je za rizik mraza obavezna odbitna franšiza po pojedinoj ID arkod čestici:- ako je utvrđeni postotak štete od 30- 39,99%-odbitna franšiza iznosi 15% od iznosa osiguranja. Upravo u ovom slučaju radi se o tome da je na svakom ID arkodu postotak utvrđene štete bio veći od 20% te je primijenjena odbitna franšiza od 15% na utvrđenu visinu uslijed mraza na gore navedenim ID arkodovima. Utvrđena osigurnina zbog tuče i mraza za gore navedene ID arkodove je u iznosu od 309.057,84 kune a koje je tuženik i isplatio 24. listopada 2019. Tužitelj je dana 4. travnja 2019. i dana 21. svibnja 2019. prijavio štetu zbog mraza i tuče na slijedećim ID arkodovima: L mraz-544094,544390,2885665 i 1051411, te za Jabuka tuča na istim ID arkodovima. Tuženik je sukladno polici br.: [broj police] A Model tj. šteta je na svakom ARKODU bila veća od 20% što je značilo da obračun ima se izvršiti po polici model A. I na predmetnoj polici je ugovoreno da je za rizik mraza obavezna odbitna franšiza po pojedinoj ID arkod čestici:- ako je utvrđeni postotak štete od 30-39,99%-odbitna franšiza iznosi 15% od iznosa osiguranja. Kako je na svakom ID arkodu postotak bio veći od 20% također je prilikom utvrđivanja obveze primijenjena odbitna franžiza od 15% te je obračunata osigurnina a sve sukladno Ugovoru o osiguranju i predmetnim Uvjetima za osiguranje usjeva I nasada u primjeni od 1. ožujka 2018. sukladno čl. 18. st. 1., čl. 29. st. 1. i čl. 30. st. 3. predmetnih Uvjeta. Tuženik je sukladno obračunu osigurnine od dana 7. listopada 2019. istu utvrdio u iznosu od 830.097,66 kn, te izvršio isplatu iste Ugovaratelju osiguranja Zelena grana d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Virovitica, Zagrebačka 20, a sve po uputi tužitelja. Utvrđivanje osigurnine kako to potražuje tužitelj po dvije police tj. da se dio isplaćuje po modelu A, a dio po modelu B, nije moguće i predstavljalo bi kršenje ugovornih odredaba police i ugovora o osiguranju. Predlaže sudu odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, uz naknadu troškova sudskih pristojbi tuženiku.

3. U podnesku od 28. travnja 2022. tuženik nadopunjuje odgovor na tužbu. Navodi da je predmet osiguranja (jabuka - plod) na polici A (br. 469620000411) identičan predmetu osiguranja na polici B (br. 471620000215), te predmet osiguranja na polici A ima identičan iznos osiguranja ugovoren na polici B. Polica A se od police B razlikuje u visini ugovorene premije osiguranja, a što je i logično jer polica B pokriva samo štete do visine 20% iznosa osiguranja, a polica A sve iznad tog postotka. Na policama su navedene sljedeće klauzule: Model A: Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje; Model B: Polica osiguranja pokriva štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje. U čl. 6. st. 1. točke g) Pravilnika o provedbi mjere 17 upravljanje rizicima, podmjere 17.1 osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. jasno je propisano, cit: Polica osiguranja je prihvatljiva ako pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitaka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.“ Nadalje, iz čl. 6. st. 3. spomenutog Pravilnika proizlazi kako spomenuta klauzula mora biti jasno navedena na polici osiguranja s obzirom da će se primjenom čl. 11. Pravilnika prihvatljivim troškom za potporu smatrati trošak premije osiguranja za policu koja ispunjava uvjete iz čl. 6. Pravilnika. Slijedom navedenog, obzirom na utvrđeni postotak štete prilikom procjene štete jasno je da se osigurnina isplaćuje po samo jednoj od ugovorenih polica, u ovisnošću o utvrđenom postotku štete. Iz obračuna štete vidljivo je da je postotak štete veći od 20 % gdje je logično da se osigurnina u ovom slučaju isplaćuje po polici A. Tuženik je upravo postupivši po odredbama ugovora i Uvjetima osiguranja utvrdio osigurninu te istu i isplatio. Slijedom navedenog predlaže se sudu odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave: policu osiguranja usjeva i nasada br. 471620000215 (str. 6. – 8. spisa), polica osiguranja usjeva i nasada br. 469620000411 (str. 9. – 12. spisa), Opće uvjete osiguranja imovine (str. 13. – 21. spisa), Obavijest o likvidaciji odštete (str. 22. spisa), Zahtjev od 9. travnja 2021. (str. 23. – 24. spisa), Odluka povodom pritužbe (str. 25. – 26. spisa), Odgovor na pritužbu (str. 27. spisa), Izjava o prijeboju (str. 38. – 39. spisa), potvrda o izvršenom nalogu (str. 40. – 43. spisa), Uvjeti za osiguranje usjeva i nasada (st. 44. – 49. spisa), Prijava štete (str. 50. – 55. spisa), Obavijest o likvidaciji štete (str. 56- 57. spisa), procjena štete – usjevi i nasadi (str. 58. – 59. spisa), Nalog za doznaku 60. – 61. spisa), Prijava štete (str. 66. – 71. spisa), procjena štete – usjevi i nasadi (str. 76. spisa), Nalog za doznaku (str. 78. – 79. spisa), Zapisnik o očevidu i procjeni štete (str. 80. – 87. spisa), preslike fotografija (str. 88. - 110. spisa), presliku spisa IMOD-74/2019 (str. 133. – 193. spisa). Sud je saslušao svjedoka LA i zakonskog zastupnika tužitelja te je proveo financijsko – knjigovodstveno vještačenja po stalnom sudskom vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. na okolnost je li tuženik u cijelosti isplatio tužitelju osigurninu. Sud nije proveo poljoprivredno vještačenje jer opseg i visina nastale štete između stranaka nije bila sporna.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 99/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet ovoga spora je zahtjev za isplatu iznosa od 35.034,84 eura[2] (263.970,00 kn) koji tužitelj potražuje od tuženika na temelju police osiguranja usjeva i nasada br. 471620000215, navodeći da je dana 3. travnja 2019. nastupio osigurani rizik (mraz) uslijed kojeg je tužitelj pretrpio štetu i je tuženik neosnovano od iznosa ukupno utvrđene štete obračunao odbitnu franišizu za mraz od 15%.

7. Između stranaka nije sporno, a proizlazi iz isprava u spisu, da je s tuženikom sklopljen ugovor o osiguranju imovine za koji je izdana Polica osiguranja usjeva i nasada br. 471620000215, na kojoj je kao osiguranik naveden tužitelj, a ugovaratelj osiguranja ZELENA GRANA d.o.o., Virovitica. Iz Police osiguranja proizlazi da su predmet osiguranja 1. JABUKE – MERKANTILNA PROIZVODNJA i 2. JABUKE , da je osigurani rizik za predmet osiguranja pod 1. TUČA, POŽAR I UDAR GROM, a za predmet osiguranja 2. MRAZ, i da je iznos osiguranja 1.759.800,00 kn. Policom osiguranja je osiguran urod/prinos u 2019. godini, dok je osiguranje sklopljeno uz sljedeće posebne klauzule: osiguranje se sklapa uz integralnu franšizu od 5%, a polica osiguranja pokriva štete do 20% ukupnog iznosa osiguranja agregatno godišnje. Iz priloga police osiguranja na str. 8. spisa proizlazi da su osigurani predmeti osiguranja na području 4501 VIROVITICA, k. o. [katastarska općina] II, odnosno za predmet osiguranja pod 1. JABUKE – MERKANTILNA PROIZVODNJA ARKOD čestica: 544094, 544390, 2885665, 1051411, a za predmet osiguranja pod 2. JABUKE ARKOD čestica 544094, 544390, 2885665, 1051411.

8. Nije sporno niti da je s tuženikom sklopljen ugovor o osiguranju imovine za koji je izdana Polica osiguranja usjeva i nasada br. 469620000411, na kojoj je kao osiguranik naveden tužitelj, a ugovaratelj osiguranja ZELENA GRANA d.o.o., Virovitica. Iz Police osiguranja proizlazi da su predmet osiguranja 1. JABUKE – MERKANTILNA PROIZVODNJA i 2. JABUKE , da je osigurani rizik za predmet osiguranja pod 1. TUČA, POŽAR I UDAR GROM, a za predmet osiguranja 2. MRAZ, i da je iznos osiguranja 1.759.800,00 kn. Policom osiguranja je osiguran urod/prinos u 2019. godini, dok je osiguranje sklopljeno za rizik mraza uz obveznu odbitnu franšizu na pojedinoj ID ARKOD čestici: ako je utvrđeni postotak štete 30-39,99% - odbitna franšiza iznosi 15% od iznosa osiguranja; ako je utvrđeni postotak štete od 40-49,99%

- odbitna franšiza iznosi 20% od iznosa osiguranja; ako utvrđeni postotak štete je veći od 50% - odbitna franšiza iznosi 30% od iznosa osiguranja. U polici osiguranja je navedeno da pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Polica osiguranja udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjere M17. Iz priloga police osiguranja na str. 12. spisa proizlazi da su osigurani predmeti osiguranja na području 4501 VIROVITICA, k. o. [katastarska općina] II, odnosno za predmet osiguranja pod 1. JABUKE – MERKANTILNA PROIZVODNJA ARKOD čestica: 544094, 544390, 2885665, 1051411, a za predmet osiguranja pod 2. JABUKE ARKOD čestica 544094, 544390, 2885665, 1051411.

9. Dakle, polica osiguranja br. [broj police osiguranja] i polica osiguranja br. [broj police osiguranja] jesu sklopljene na isto razdoblje, za isti predmet osiguranja (na istovjetnim ARKOD česticama) te uz isti ugovoreni rizik, s time da polica osiguranja br. [broj police osiguranja] pokriva štete do 20% ukupnog iznosa osiguranja agregatno godišnje, a polica osiguranja br. [broj police osiguranja] pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja, koji je sud prihvatio jer je iskazivao uvjerljivo i njegov iskaz nije u proturječju s ostalim izvedenim dokazima, proizlazi da su u 2019. godini osigurani plodovi jabuka od rizika tuče, mraza, požara i udara groma, kao i da Europska Unija sudjeluje u omjeru od 70% u plaćanju premije po polici A – koja pokriva štete na usjevima od 20-100%, s time da je 70-85% premije financirano iz sredstava Europske Unije, dok je 15% premije u pokriću Republike Hrvatske (radi se o mjeri 17.1.). Šteta po polici B je isključivo ugovorena na teret ugovaratelja osiguranja, a radi se o štetama na usjevima pokrivenim po navedenoj polici do 20%.

10. Između stranaka je sporno isključuje li isplata po polici osiguranja br. [broj police osiguranja] isplatu po polici osiguranja br. [broj police osiguranja].

11. Odredbom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/18, 29/18, dalje: ZOO) je propisano da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

12. Odredbom čl. 949. ZOO-a je propisano da se osiguranjem imovine osigurava naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja (st. 1.). Iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja (st. 2.). Kod osiguranja usjeva i plodova i stalih proizvoda zemlje iznos štete utvrđuje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubiranja, ako nije drugačije ugovoreno (st. 3.).

13. Dakle, kod ugovora o osiguranju osigurava se opravdani (materijalni) interes na predmetu osiguranja, odnosno sprečava se materijalni gubitak (načelo obeštećenja), a zbog čega je ukupna naknada iz osiguranja (osigurnina) ograničena iznosom štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja. Kod ugovora o osiguranju imovine se, pored odštetnog načela, primjenjuje i zabrana sklapanja više ugovora o osiguranju na punu vrijednost predmeta osiguranja (dvostruko osiguranje – čl. 956. ZOO-a), a sve kako bi se spriječila povreda načela obeštećenja. Pri tome je osiguratelj dužan isplatiti osigurninu sukladno ugovorenim uvjetima osiguranja.

14. Između stranaka nije sporno da je tužitelj prijavio štetu zbog nastupa osiguranog slučaja uslijed ostvarenja osiguranog rizika (proljetnog mraza) na dan 3. travnja 2019. po obje police osiguranja, a zbog oštećenja predmeta osiguranja (jabuka) koje se nalaze na ugovorenim ARKOD česticama (prijave štete na str. 135. – 142. spisa). Nije sporna visina štete u iznosu od 145.207,73 eura (1.094.067,66 kn), od čega se iznos štete sukladno obračunu na str. 76. – 78. spisa u visini od 81.747,96 eura (615.930,00 kn - prije umanjenja) odnosi na JABUKE-MRAZ, a dio štete u visini od 63.459,77 eura (478.137,66 kn) na JABUKE-TUČA. Tužitelj opseg štete (visinu izvršene procjene) nije osporavao, a što proizlazi iz iskaza svjedoka LA i iskaza zakonskog zastupnika tužitelja (koji su sudjelovali u postupku procjene štete), koji je izričito iskazao da utvrđeni postotak uništenog/oštećenog ploda nije bio sporan.

15. Između stranaka nije sporno da je nakon izvršenih izvida štete tuženik, uz suglasnost tužitelja kao osiguranika (na str. 147. spisa), isplatio štetu u iznosu od 110.172,89 eura (830.097,66 kn) ugovaratelju osiguranja ZELENA GRANA d.o.o., dok je odbio isplatiti iznos od 35.034,84 eura (263.970,00 kn) jer je po polici osiguranja br. [broj police osiguranja] obračunao ugovorenu odbitnu franšizu za mraz od 15%.

16. Stajalište je ovoga suda da tužitelj neosnovano potražuje isplatu osigurnine po polici br. [broj police] jer je između stranaka nesporno da je utvrđena šteta (od mraza) nastala u opsegu od 30 – 39,99% i da je zbog toga tuženik isplatio osigurninu po polici osiguranja br. [broj police osiguranja], koja pokriva štete veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Naime, na toj je polici osiguranja jasno navedeno da pokriva štete veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, a što znači da kada opseg štete premašuje utvrđeni postotak, to se cjelokupna šteta obračunava po polici br. [broj police] jer ugovorom o osiguranju nije navedeno da je osigurnina ograničena na dio koji premašuje svotu osiguranja od 20%, već je kao iznos osiguranja naveden 1.759.800,00 kn, odnosno vrijednost osiguranog predmeta osiguranja. Pri tom je na predmetnoj polici osiguranja navedeno da se u tom slučaju primjenjuje odbitna franšiza od 15% pa je na utvrđeni opseg štete tuženik, sukladno ugovorenim uvjetima osiguranja, primijenio odbitnu franšizu, koja prema Uvjetima za osiguranje usjeva i nasada (uvod, alineja 9.) ima značaj "ugovorenog iznosa za koji osiguratelj umanjuje osigurninu. Takvo obračunavanje je u skladu s odredbom čl. 32. st. 3. Uvjeta za osiguranje usjeva i nasada od 1. ožujka 2018., koja je na polici osiguranja naznačena kao sastavni dio ugovora o osiguranju, a kojom je određeno da ako je ugovorena odbitna franšiza, osiguratelj je u obvezi naknaditi samo onaj dio osigurnine koji preostaje nakon što se od utvrđenog postotka oštećenosti oduzme određena franšiza.

17. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mr.sc. Zrinka Ručevića iz Ručević vještačenja d.o.o., Zagreb, proizlazi da je po pojedinoj ID arkod čestici nasada jabuka, uslijed nastanaka osiguranog slučaja mraza, nastala šteta u visini 35% gubitka poljoprivredne proizvodnje (uroda) od ukupno osiguranog uroda (502.800 kg), a zbog nastanka osiguranog slučaja tuče šteta u visini 41,80% gubitka poljoprivredne proizvodnje od preostalog osiguranog uroda (nakon odbitka štete od mraza). Iz Tabele 2 proizlazi kako je po pojedinoj ID arkod čestici uslijed mraza nastala šteta od 35% gubitka poljoprivredne proizvodnje, a uslijed tuče šteta od 27,17% gubitka poljoprivredne proizvodnje, odnosno ukupno po pojedinoj ID arkod čestici gubitak poljoprivredne proizvodnje od 62,17%.

18. Sukladno zadatku koji je vještaku odredio sud rješenjem od 12. rujna 2024., u slučaju nastanka štete veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, na obračun visine osigurnine primjenjuju odredbe police osiguranja br. [broj police osiguranja] po kojoj je za rizik mraza ugovorena dobitna franšiza po pojedinoj ID arkod čestici, i to kod šteta od 30 - 39,99 % odbitna franšiza 15 % od iznosa osiguranja. Kako je tužitelju u 2019. godini nastupom osiguranih rizika nastala šteta s osnova količinskog gubitka prinosa/uroda jabuka u visini od 1.094.067,66 kn, vještak je primjenom kriterija određenim rješenjem od 12. rujna 2024. utvrdio da od ukupnog iznosa štete - tužitelj snosi štetu u visini od 263.970,00 kn (odbitna franšiza), dok je tuženik u obvezi nadoknaditi iznos od 830.097,66 kn. U skladu s postavljenim zadatkom, a na temelju dokumentacije priložene spisu predmeta te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak je utvrdio kako osigurnina koju je obračunao, a koja se namiruje uz predmetne police osiguranja, iznosi onoliko koliko je tuženik nesporno isplatio. Na ročištu održanom 19. ožujka 2025. vještak je pojasnio da je iz obračuna visine osigurnine za pojedinu arkod česticu razvidno da ukoliko je svota osiguranja iznosila primjerice 604.800,00 kn, dok je visina ukupne štete nastale nastupom osiguranog rizika 35%, a što iznosi 211.680,00 kn, dakle radi se o šteti koja premašuje 20%, i tada se primjenjuje odbitna franšiza od 15% te se na taj način dolazi do ukupnog iznosa štete za isplatu po pojedinoj arkod čestici.

19. Stranke nisu ukazivale na proturječnosti ili nedostatke u nalazu i mišljenju vještaka, dok je sud prihvatio nalaz i mišljenje jer je izrađen stručno i objektivno te u skladu sa zadatkom suda. Naime, vještak je u skladu s postavljenim zadatkom odgovorio na pitanja za koje sud nema stručnog znanja, dok nisu osnovani tužiteljevi prigovori da se vještak upuštao u pravna pitanja s obzirom na to da je sud odredio granice vještačenja rješenjem od 12. rujna 2024.

20. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da je tuženik ispunio svoju ugovornu obvezu isplate osigurnine, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 35.034,84 eura (263.970,00 kn) nije osnovan. Osnovano tuženik ukazuje da isplata osigurnine po obje police osiguranja nije moguća jer bi tada došlo do dvostrukog osiguranja u smislu odredbe čl. 958. st. 2. ZOO-a te bi tužitelj kao osiguranik ostvario naknadu iz osiguranja koja premašuje iznos pretrpljene štete (jer su obje police osiguranja sklopljene na isti iznos osiguranja). Na izdanim policama osiguranja je jasno naznačeno da do primjene police osiguranja br. [broj police osiguranja] dolazi u slučaju štete do 20% ukupnog iznosa osiguranja agregatno godišnje, dok polica osiguranja br. [broj police osiguranja] pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, pri čemu je iznos osiguranja sukladno odredbi čl. 949. st. 2. ZOO-a na obje police istovjetan. Kako je opseg štete između stranaka nesporan, dok je između stranaka ugovorena primjena police osiguranja br. [broj police osiguranja] u slučaju nastanka štete uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% godišnje poljoprivredne proizvodnje, to je pravilno tuženik isplatio osigurninu po predmetnoj polici osiguranja, pravilno primjenjujući pritom ugovorene klauzule – odbitnu franšizu od 15%.

21. Tužitelj koji je u cijelosti izgubio parnicu nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a, pa je njegov zahtjev odbijen kao neosnovan.

Zagreb, 28. travnja 2025.

Sutkinja

Ines Božić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na koje je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda.

DNA:

- tužitelju po pun.

- tuženiku