Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-247/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja OD OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice LD OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje na adresi [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Matei Mariji Jandras Crnalić, odvjetnici u Zagrebu, protiv 1. tuženika ČD OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužene ŽD, oboje iz [adresa], oboje na adresi [adresa], oboje zastupani po Enveru Vučetiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 1. tužitelja i 2. tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3448/2020-31 od 9. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba 1. tužitelja i 2. tužiteljice kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3448/2020-31 od 9. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se pravo vlasništva 18/807 dijela zk.č.br. 1149/2 “oranica, [adresa] površine 807 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist tužitelja OD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela i LD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, te su tužitelji ovlašteni na temelju ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva istog u zemljišnim knjigama na svoja imena, a protiv tuženika: ČD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se tuženicima ČD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno nadoknaditi tužiteljima OD, [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] i LD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka prema određenju suda u roku od 15 dana."

II. Nalaže se I.-II. tužiteljima naknaditi I.-II. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se 1. tužitelj i 2. tužiteljica (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima postupka. U žalbi predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Na žalbu tužitelja odgovorili su 1. tuženik i 2. tužena (dalje: tuženici) koji u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode tužitelja, te predlažu da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu u cijelosti.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužitelja, i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju prvostupanjske presude i u postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.

6. Naime, sud prvog stupnja je u obrazloženju presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi, niti razlozima presude, kao što niti ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava odnosno zapisnika.

7. Ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koji se pozivaju tužitelji.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva 18/807 dijela zk.č.br. [katastarska čestica] “oranica, [adresa] površine 807 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja u 1/2 dijela, te zahtjev tužitelja da na temelju predmetne presude mogu ishoditi uknjižbu prava vlasništva istog u zemljišnim knjigama na svoja imena, a protiv tuženika.

9. Prvostupanjski sud je tijekom postupka proveo sve dokaze predložene po strankama.

10. Tijekom tako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je sljedeće:

- da je među strankama sporna osnovanost tužbenog zahtjeva,

- da 1. tužitelj u svom iskazu navodi da su on i supruga (2. tužiteljica) podnijeli predmetnu tužbu jer je susjed ČD u 5. mjesecu 2020. napravio ogradu preko njihove parcele, potom su oni izveli geometra na teren tjedan dana iza toga koji je utvrdio da njima fali oko 30 m2 zemlje,

- da u dopunskom saslušanju navodi da je početkom 2020. njihova ograda srušena na dijelu gdje graniči sa susjednom česticom, zvali su policiju jer ne samo da je ograda srušena, već je i ukradena, da je u 5. mjesecu 2020. susjed počeo graditi škarpu i na njihovom terenu su se pojavile geometarske oznake koje tu prije nisu postojale pa su stoga pozvali svoga geometra O da on vidi o čemu se tu radi, da je geometar utvrdio da ne samo da ograda prelazi na njihovo nego i da im fali 30 m2 zemljišta i bez navedene ograde, da se prilikom gradnje 1. tuženik pozivao na elaborat i da je to njegova zemlja i sada imaju slučaj gdje jedino sud može utvrditi je li taj sporni dio zemlje od tuženika ili tužitelja,

- da je 2. tužiteljica u cijelosti suglasna sa iskazom 1. tužitelja,

- da iz iskaza 1. tuženika proizlazi da je njegova međa dugačka 51 metar i pritom međi s 2 susjeda od kojih s jednim susjedom 36 metara koji ima izgrađenu kuću na toj parceli, a s tužiteljima 15 metara, da ga susjed s kojim ima među u dužini od 36 metara nije tužio, a ovdje tužitelji su ga tužili za tih 15 metara, da su tužitelji najprije od njega tražili 80 cm, onda 1,45 metara, a sada traže 2 metara, napominje da tužitelji međe s još 3 parcele, a isti su našli za shodno da je on kriv za zemljište koje im nedostaje, a pritom nisu provjerili svoju parcelu koliko ista ima kvadrata, naglašava da nisu niti htjeli izrađivati geodetski elaborat, a isti su izrađivali isključivo radi ishođenja građevinske dozvole, imali su upisanih 817 m2 i u katastru i u zemljišnim knjigama, da bi nakon izrade geodetskog elaborata ispalo da imaju 807 m2, da je po dobivanju navedenog elaborata otišao u Gradski ured za katastar i pitao je voditelja FD zbog čega je to tako, a koji se čak ponudio da će doći kao svjedok u predmetnom postupku, na što je dobio odgovor da je ovo područje koje se nalazi u podsljemenskoj zoni, područje gdje se nalaze klizišta, a naročito [adresa], i zato se svaki put kada se traži građevinska dozvola ide na teren da se utvrdi koliko zemljišta ima, da tužitelji nisu pozvani na teren prilikom geodetske izmjere iz razloga što po Zakonu o gradnji ukoliko je geodetski elaborat sastavni dio građevinskog projekta, a koji je sastavni dio građevinske dozvole, nije potrebno naknadno pozivati susjede, te investitor ima obvezu u roku od 7 godina urediti tu parcelu i zgradu, da je geodet tužitelja bio na terenu u 5. mjesecu 2020., da je na jednom mjestu našao da je tuženiku pripada 80 cm, a na jednom dijelu 1,25 m, a kad ga je on upozorio na utvrđenja iz geodetskog elaborata kojeg su oni u posjedu, isti se s njima rugao, da bi naknadno protiv istoga oni podnijeli prijavu njihovoj komori, koja je poslala inspekciju i koja mu je nakon određenog vremena poslala dopis da je ta skica nevažeća, da je navedeni elaborat proveden i u katastru i u zemljišnim knjigama, da ograda nije postavljena u 5. mjesecu 2020. već je postavljena krajem 2., odnosno početkom 3. mjeseca 2020. i to nakon detaljne izmjere geodeta, da je on počupao 8 trsova, 4 betonska stupa, 8 željeznih stupova i mrežu koji su na tom mjestu stajali 32 godine radi uspostave požarnog puta i radi izgradnje nove ograde,

- da je u svom dopunskom iskazu 1. tuženik iskazao da kad je dobio pravomoćnu građevinsku dozvolu da je u općini prijavio početak građenja, pozvao je ovlaštene izvođače da im preda gradilište, a o svemu su sačinili službeni zapisnik koji su svi skupa potpisali, da su ovlašteni izvođači radili prema nacrtima, a prijedlog je bio da on ne ulazi na gradilište jer ne mogu odgovarati za njega, kad je sve bilo napravljeno pozvali su ga da preuzme gradilište i da vidi je li sve u redu, a oni su, kao što je već naveo, radili sve po papirima, da u ovoj situaciji smatra da je ključna stvar u tome da u Kupoprodajnom ugovoru stoji da je površina čestice ovdje tužitelja 535 m2, a za građenje je potrebno da čestica ima površinu od 800 m2, ali je netko II. tužiteljici rekao da površina čestice za građenje treba imati 600 m2 i on sad zapravo ne zna gdje je nestala navedena površina, ali je stvar u tome da zemlje nema, da mu je II.-tužiteljica sama rekla da je sklopila Kupoprodajni ugovor za česticu površine 535 m2, da mu nije poznato da postoji još jedan Kupoprodajni ugovor za česticu površine od 64 m2, a koji je sklopljen u Zagrebu 4. listopada 1996. između LD i L i Č Ž, da se njegova građevinska bazirala na geodetskom projektu 58/19 od 18. srpnja 2019., pritom pojašnjava da se geodetski elaborat sastoj od dva dijela, jedan dio se odnosi na građevinsku parcelu, a drugi dio se odnosi na zgradu izgrađenu na navedenoj parceli, da je geodetski elaborat koji se odnosi na građevinsku parcelu proveden i pravomoćan, dok geodetski elaborat koji se odnosi na zgradu nije postao pravomoćan i nije proveden obzirom se čeka uporabna dozvola,

- da je 2. tužena u svom iskazu navela da je suglasna sa iskazom 1. tuženika, s time da je dodatno navela da tužitelji nisu ovdje priložili nikakav vjerodostojan dokaz i da joj nije jasno na temelju čega ih tuže, pri tom napominje da je policija više puta dolazila na lice mjesta i to prvi put na početku radova koji su započeli na njihovoj parceli **.**.2020. kojom prilikom su sačinili zapisnik pri čemu im je ona rekla da se u konkretnom slučaju radi o imovinsko pravnom sporu i da to nije u njihovoj nadležnosti,

- da je 2. tužena u svom dopunskom iskazu navela da imaju Kupoprodajni ugovor kojim su kupili 817 m2, a očitovanje za izdavanje navedene građevinske dozvole potpisali su i ovdje tužitelji, a na temelju geodetskog elaborata utvrđeno je da površina čestice iznosi 807 m2, ističe da su školski primjer postupanja po zakonu, u konkretnom slučaju jer su kupili formiranu parcelu, dobili pravomoćnu građevinsku dozvolu i navedeno je prošlo kontrolu svih institucija i ovlaštenih osoba, da je tu formiranu česticu formirao geodet po imenu F Z i ZD, da postoji RN očitovanje i zapisnik iz 2000., a koje je priloženo u predmetni spis, da joj je poznato da je čestica 3161/3 koja je u vlasništvu ovdje tužitelja formirana 1996., ali tada nije bila upisana u zemljišne knjige, upisala se 2018. kroz upis njihove čestice budući je ovdje 2. tužiteljica dala prijavu na njihov upis i kroz njihovu dokumentaciju i tada su svi zajedno dobili vlasničke listove,

- da iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Vladivoja Relića, kao i njegovog usmenog očitovanja proizlazi da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica], nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere, te dijelom zbog različitog načina izračuna površina, Stalni sudski vještak dipl. ing Vladivoj Relić u svom nalazu i mišljenju navodi da: na situaciji br. 1 prikazan je odnos izmjerom utvrđenog stvarnog stanja prema stanju čestica kako su one evidentirane na katastarskom planu, na situaciji br. 2 prikazana je skica mjesta prijepora, na situaciji br. 3 prikazana je analiza površine k. č. [katastarska čestica], da u odnosu na identifikaciju sporne površine „S“ – katastar, te kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora, sporna površina „S“ koja je na skici ispunjena ružičastom bojom te je označena i točkama B- 1-9-C prema aktivnom stanju evidencije katastra odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica], k.o.

Gornji Stenjevec, P= 18 m2,

- da u odnosu na identifikaciju sporne površine „S“ - zemljišna knjiga kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora, sporna površina „S“ koja je na skici ispunjena ružičastom bojom te je označena i točkama B-1-9-C prema aktivnom stanju evidencije zemljišne knjige odgovara dijelu zk.č. 1149/4, k. o. [katastarska općina], P= 18 m2,

- da u odnosu na površinu k. č. [katastarska čestica] vještak navodi da je na situaciji br. 3 prikazana je analiza površine k. č. [katastarska čestica]. Prema tome kako je to razvidno iz situacije br. 3 i kako je to opisano u 2.5 nalaza, može se reći da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere te dijelom zbog različitog načina izračuna površina,

- da u odnosu na geodetski projekt RN-58/19. Kako je to izneseno u 2.6 nalaza, geodetski projekt tehnički je izrađen u skladu s tadašnjim geodetskim propisima te se mogao koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, da je izrađeni elaborat dan na uvid zahtjeva, dok su druge stranke pozvane na uvid u geodetski projekt službenim pozivom,

- da iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka, kao i usmenog očitovanja istog, nedvosmisleno proizlazi da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere te dijelom zbog različitog načina izračuna površina.

11. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja imaju u vidu činjenicu da tužitelji niti u tužbi niti do zaključenja glavne rasprave nisu naveli, tvrdili niti dokazivali niti jedan pravni osnov stjecanja dijela predmetne nekretnine, a kako je to predviđeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), obzirnom na činjenicu da je geodetskim vještačenjem nesporno utvrđeno da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere te dijelom zbog različitog načina izračuna površina, a ne radnjama tuženika, kako to tužitelji navode u tužbi. Stoga prvostupanjski sud pravilno utvrđuje tužbeni zahtjev nedokazanim, a samim time i neosnovanim. Činjenica da je tijekom postupka utvrđeno da je došlo do razlike u mjerenju površina nije sama za sebe dokaz da su tužiteljima tuženici, koji nisu odgovorni za utvrđenu razliku površine, samo zato dužni priznati pravo vlasništva u površini preko one za koju su uknjiženi jer nisu dostavili niti jedan jedini dokaz na temelju čega su stekli vlasništvo upravo u toj površini pa da bi se stoga moglo tuženima nalagati da su to dužni tužiteljima priznati. Naime, pravila o teretu dokazivanja obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev tužitelja je pravilno odbijen kao nedokazan i stoga neosnovan, u smislu odredbe članka 221a. ZPP-a, te je stoga odlučeno kao pod točkom I. izreke prvostupanjske presude.

12. Ovako utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP- a, a koju ocjenu tužitelji neosnovano osporavaju, preocjenjujući u postupku provedene dokaze u svom subjektivnom smislu, nasuprot pravilnoj ocjeni danoj od strane prvostupanjskog suda.

13. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveo u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.

14. Pored toga tužitelji u žalbi iznose nove činjenice na koje se nisu pozivali, niti u tužbi, kao niti na pripremnom ročištu, kao niti tijekom postupka, a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi budući je to u suprotnosti s odredbom članka 352. stavak 1. ZPP-a.

15. Dakle, tužitelji tijekom postupka u predmetni spis, kao ni na pripremnom ročištu nisu dostavili ugovore na koje se pozivaju u žalbi, kao niti zbirke isprava na koje se također prvi put pozivaju u žalbi.

16. Prema tome, pobijana presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.

17. Pravilna je i odluka o dosuđenom parničnom, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23).

18. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi u cijelosti.

U Gospiću, 28. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić