Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-290/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T SK E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Velika Britanija, zastupan po punomićniku lvanu Močiću, odvjetniku u Splitu, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, poslovni broj Z-40706/2022 od 20. kolovoza 2024., 28. travnja 2025.,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, poslovni broj Z-40706/2022 od 20. kolovoza 2024.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispranog postupka u [broj ZK uloška] KO [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na [katastarska čestica] upisanu u [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], označenu kao E-9, 6/508 dijela koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom spremišta oznake P3, smještenu u prizemlju lijevo, neto površine 5,87m2 (točka I. izreke). Istim je rješenjem naložen upis zabilježbe odbijanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] (točka II. izreke), te je naložena provedba Zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu (točka III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. -Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s odredbom članka 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: ZZK), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim navodima, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda, kada je donio pobijano rješenje.

4.1. Prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega prvostupanjski sud smatra da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine označene kao [katastarska čestica] upisanu [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], označenu kao E-9, 6/508 dijela koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom spremišta oznake P3, smještenu u prizemlju lijevo, neto površine 5,87m2.

5. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede označene nekretnine koja je upisana s pravnom vlasništva u zemljišnim knjigama na ime FLUCTUS D.O.O. SPLIT, ZAGREBAČKA 9, i to kao suvlasnički dio: 6/508 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9).

5.1. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedene nekretnine jer je ocijenio da predlagatelj javnom ili javnoovjerovljenom ispravom nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis u korist predlagatelja.

6. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da isprave dostavljene uz prijedlog nisu isprave koje bi opravdavale pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ovom slučaju.

6.1. Prema odredbi članka 208. stavku 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak se provodi kad za to postoji opravdani razlog glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška, dok prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.2. Dakle, citiranom odredbom propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je odredbom članka 209. stavkom 4 ZZK-a, propisano da u prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.3. Stoga, osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka i mora učiniti vjerojatnim određenom ispravom da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano u određenom zemljišnoknjižnom ulošku i zbog kojeg bi upisa trebala ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

7. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud utvrdio da predlagatelj nije uz prijedlog dostavio isprave koje bi predstavljale osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, to je pravilno taj sud zaključio da u ovom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 208. stavka 3. za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

7.1. Žalbenim navodima predlagatelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, dok se u odnosu na isprave i činjenice koje je predlagatelj u bitnom iznio i u prijedlogu, ističe, da ne predstavljaju osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u konkretnom slučaju.

7.2. Naime, iz tih navoda proizlazi da predlagatelj tvrdi da se predmetna nekretnina nalazi u njegovom posjedu i da je bila u posjedu njegovog pravnog prednika i da oni nisu nikada smetani u korištenju i posjedovanju iste od strane bilo koga, a čime se upućuje na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

7.3. Naime, zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak u smislu odredbe članka 99. stavka 2. ZZK-a, pa zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

7.4. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su: a) da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i b) da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

7.5. Po ocjeni ovoga suda, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo (arg. članka 209 stavka 4. i 5. ZZK- a). Kako je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću vezano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle, ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku.

8. Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedene nekretnine i slijedom toga pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je odbio prijedlog predlagatelja.

9. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK- a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Splitu 28. travnja 2025.

Sutkinja:

Marija Šimičić