REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

R1-98/24-11

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, u pravnoj stvari predlagateljice PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po sinu LŽ (prema punomoći JB Jagoda Vuković iz Splita posl. br. OV-815/25 od 14. veljače 2025.), protiv predloženika ad 1) ČŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Dijani Vulić, odvjetnici u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8, Split i ad 2) FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Krešimiru Vukoviću odvjetniku u ZOU Gordana Vuković i Krešimir Vuković iz Omiša, Č. Ž. Dražojevića 1a , radi uređenja međe, izvanraspravno, 28. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Smatra se da je povučen prijedlog predlagateljice od 13. veljače 2024.

II. Dužna je predlagateljica isplatiti predloženicima ad 1) i ad 2) trošak ovog postupka svakom u iznosu od 62,50 €, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Dana 14. veljače 2024. zaprimljen je prijedlog predlagateljice radi uređenja međe. U prijedlogu se navodi kako je predlagateljica nositeljica stvarnog knjižnog prava upisana u ZK odjel Omiš kao stvarni vlasnik čest. zem [katastarska čestica] (kat. oznake 5544/3) ZU 1403 KO [katastarska općina]. Navedena čestica graniči sa česticama zemlje [katastarska čestica], obje ZU 529 KO [katastarska općina] te česticama 5544/6 ZU 2298 KO [katastarska općina] i 5544/2 ZU 1320 KO [katastarska općina]. Uvidom u Katastar nekretnina Omiš utvrđeno je kako je izmijenjena međa kat. oznake 5544/3 u vlasništvu predlagateljice bez njene prethodne suglasnosti odnosno pravomoćne sudske odluke. Prilikom promjene međe u katastru nije zatraženo usuglašavanje sa svim suvlasnicima predmetnih nekretnina. Predlagateljici da je pričinjena šteta jer je bez njene prethodne suglasnosti izmijenjena međa između čest. zem. [katastarska čestica] i susjednih čestica 5544/2 i /6. Dana 5.veljače 2024 predlagateljica je zaprimila na uvid grafički dio elaborata izrađen od tvrtke Ishodište d.o.o. na zahtjev investitora FŽ, kojim se želi izmijeniti stvarna međa između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. 5544/1 i /4 na način da se mijenja njezin oblik i predlagateljici čini šteta. Predlagateljica predlaže donošenje rješenja na utvrđenje nevaljanosti geodetskih elaborata kojim su već izvršene izmjene i kojima se namjeravaju izvršiti izmjene bez suglasnosti predlagateljice kao vlasnice susjedne čestice. Traži se uspostava starog stanja prema starim uređenim međama koje će odrediti sud na osnovu prijašnje priložene dokumentacije.

Dodatno pojašnjava kako traži da se na terenu utvrde stvarne međe čime će se ujedno poništiti elaborati koji su sami po sebi već ništavni te će te stvarne međe odgovarati dostavljenoj skici iz 1989 g. sačinjene na sudski prijedlog od strane geodetskog ureda Šafranko. Sama nagodba koja je načinjena 1989. godine ništavna je iz razloga što je sklopljena od strane bivšeg vlasnika pod prisilom i obmanama te nikada nije prihvaćena od strane sadašnjeg vlasnika. Ista nagodba nikada nije provedena iz razloga što ostali suvlasnici nad susjednom česticom nikada nisu ovjerili takvu nagodbu. Predlagateljica navodi kao traži da se uredi međa između čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koja je u vlasništvu predlagateljice te čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

2. Predloženik ad 1) u cijelosti se protivi prijedlogu kao neosnovanom, konfuznom te nepodobnom za raspravljanje. Predlagateljica ne može u ovom sudskom postupku tražiti utvrđenje nevaljalosti geodetskih elaborata (ne navodi kojih) budući je to svoje pravo mogla ostvarivati u upravnom postupku što nije uspjela pa je elaborat i proveden u katastru te Rješenje o provedbi pravomoćno. Ističe se prigovor stvarne nenadležnosti ovog suda. Predlagateljica u historijatu prijedloga navodi čitav niz neistina pa među ostalim da bi elaborat kojim je prostustranka ČŽ proveo formiranje građevinske čestice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio nevaljan. Upravo predlagateljica kao nositeljica prava na susjednoj nekretnini bila je prisutna očevidu na terenu prilikom očevida za potrebe sačinjavanja elaborata, a na kojem očevidu je utvrđeno da su točke linija područja mjerenih podataka na terenu definirane i vidljivo označene trajnim željeznim klinovima ili bolcnama uz koje je napisan odgovarajući broj točke, te da su sve međe nesporne. Isti taj elaborat dostavljen je predlagateljici te je ista bila upoznata s istim, iskoristila je sve pravne lijekove i konačno u svim prigovorima odbijena budući je međa sudskom odlukom (kako se niže pobliže obrazlaže) prije 40 godina uređena. Nadalje, u odnosu na prednika predlagateljice GŽ (pok. supruga), otac prostustranke MŽ, ishodio je sudsku nagodbu čiji sastavni čini skica kojom su uređene međe među predmetnim nekretninama i koje nikada nisu mijenjane te koje su identične stanju na terenu kako je i sada. U točki IV. nagodbe, stranke su suglasno utvrdile da „među između predmetnih nekretninama predstavlja postojeći stari kameni zid, s tim da je taj zid isključivo vlasništvo tuženika MŽ pa bi dakle granica prema zemljištu tuženika (MŽ) bio južni rub (lice) toga zida!“ Taj zid je sada dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ČŽ. Na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se obiteljska kuća protustranke za koju je ishođeno i Rješenje o izvedenom stanju, a granica u odnosu na nekretninu predlagateljice je ista unatrag 50 godina. Predlagateljici je naprijed navedeno sve dobro poznato, međutim ista sada nakon smrti supruga pokušava sudskim postupcima i objesnim parničenjem smetati susjede. Kako je prijedlog u cijelosti neuredan i nepodoban za raspravljanje jer predlagateljica ne navodi koje to elaborate smatra nevaljalima i kakvo je to stanje bilo prije njihove provedbe predlaže se da sud istoj naloži da uredi prijedlog. Međutim budući se radi o pravomoćno presuđenoj pravnoj stvari jer je među prednikom predlagateljice GŽ čiji je ona univerzalni sukcesor i protustrankama riješeno pitanje međa, predlaže se da sud prije svega prijedlog odbaci.

3. Predloženik ad 2) se u cijelosti protivi prijedlogu za uređenje međa podnesenom od strane predlagateljice budući je međa između njene nekretnine oznake č.z. 5544/3 i č.z. 5544/1 obje k. o. [katastarska općina] u cijelosti uređena, u katastarskom operatu pravomoćno utvrđena i to onom linijom koja je kao granica oduvijek bila istaknuta u katastarskom operatu, sve to obzirom da se predlagateljica protivila da međa bude uređena prema stvarnom stanju na terenu. Dakle, granica između predlagateljičine č.z. 5544/3 i protustrankine č.z. 5544/1 obje k. o. [katastarska općina] je baš ona granica koja je prikazana u katastarskom operatu i ista ničim nije dovedena u pitanje od strane protustranke, tako da u biti ne postoji nikakav spor o međi između te dvije nekretnine. Pored toga, predmetni prijedlog rečene predlagateljice je neuredan, neodređen i za raspravljanje budući nije jasno kakvu to sudsku odluku i radnju predlagateljica zahtjeva, pa je protivan odredbi čl.11. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku. Naime, iako je ovaj zahtjev naslovljen kao prijedlog za utvrđenje međa, isti je po svojoj konstrukciji/sadržaju nekakav oblik zahtjeva za utvrđenje ništetnosti upravnih akata (geodetskih elaborata), o čemu sud ne može raspravljati u okviru sudskog postupka, bilo parničnog, a kamoli izvanparničnog radi uređenja međa, pa se ističe prigovor apsolutne sudske nenadležnosti za rješenje ovog zahtjeva. Nadalje, predmetni postupak nije pokrenut sukladno trenutnom stanju upisa prava vlasništva na č.z. 5544/1 k. o. [katastarska općina], pa se i iz toga razloga ima smatrati nepotpunim i neurednim, te bi ga sud kao takvog trebao odbaciti. Dakle, u odnosu na ovu protustranku i nekretninu oznake č.z. 5544/1 k. o. [katastarska općina] nije ispunjen niti jedan od uvjeta iz čl.103. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stoga je bespredmetno voditi ovaj postupak.

4. Sud je ročištu od 18. veljače 2025. vratio predlagateljici prijedlog radi uređenja na način da isti uredi i označi između kojih nekretnina treba urediti među i na koji način te da obuhvati sve suvlasnike predmetnih nekretnina i dostavi relevantnu dokumentaciju, sve u roku od 8 dana. Ako uređeni prijedlog ne bude dopunjen na način kako je to naloženo smatrat će se da je prijedlog povučen, a ako bude vraćen sudu bez ispravka odnosno dopune isti će se odbaciti.

5. Prema odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti rok od osam dana za ponovno podnošenje podneska. Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se. Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud će odrediti da se oni prepišu na trošak stranke, uz odgovarajuću primjenu propisa o sudskim pristojbama.

5.1. Prema odredbi čl. 11. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) prijedlog kojim se pokreće postupak ne mora sadržavati određen zahtjev, ali iz prijedloga treba biti jasno kakvu odluku ili drugu sudsku radnju predlagatelj zahtijeva te na kojoj činjeničnoj osnovi temelji zahtjev, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

6. Predlagateljica u svom prijedlogu a niti u ostavljenom roku nije postupila po nalogu suda, nije uredila prijedlog sukladno traženju suda a niti je označila sve stranke koje su suvlasnici predmetnih nekretnina (koji su jedinstveni i nužni suparničari) te nije dostavila relevantnu dokumentaciju. Pitanje nužnog suparničara važno je za ocjenu urednosti prijedloga za uređenje međe. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke.

6.1. Ujedno se ističe kako predlagateljica ne može u ovom postupku tražiti utvrđenje nevaljalosti geodetskih elaborata (ne navodi ni kojih) budući je to svoje pravo mogla ostvarivati u upravnom postupku.

7. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23, dalje OT), Tbr. 16 točka 1. - Za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak– uređenja međe odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova. Prema toč. 3. za sastavljanje odgovora na podneske iz toč. 1. ovog tarifnog broja odvjetniku pripada 50 % nagrade iz toč. 1. ovog tarifnog broja. Prema toč. 4. za sastavljanje ostalih podnesaka u postupcima iz ovog tarifnog broja odvjetniku pripada 25 % nagrade iz toč. 1. ovog tarifnog broja, ali ne više od 25 bodova. Uz vrijednost boda od 2,00 € pun. predloženika ad 1) i 2) obistinjen je trošak svakom, sastava odgovora na prijedlog od 50,00 € čemu treba pridodati PDV 25%, što daje iznos od 62,50 € svakom pun. Predloženicima ad 1) i 2) nije priznat trošak zastupanja na ročištu od 18. veljače 2025. na kojem ponavljaju navode iz odgovora na prijedlog te podnesaka u kojima popisuju trošak. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.

Split, 28. travnja 2025.

S U D A C

VESNA ŠPRLJAN PRELEVIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- predlagateljici po pun. i pun. predloženika ad 1) i ad 2)