REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-969/2020-73

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Luki Mardešiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i Partneri, d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Pisarnica Zagreb I., radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 18. ožujka 2025. godine u prisutnosti punomoćnice tužitelja TR, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika Ivane Grgić Zovko, odvjetnice, dana 28. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplati tužiteljici RR, iz [adresa], iznos u visini od 1.778,49 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 02. svibnja 2018. godine. do 31. srpnja 2015. godine prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna, a od 1. siječnja 2023. godine do 31.prosinca 2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica zahtjeva isplatu zatezne kamate na iznos od 1.778,49 EUR tekuće od 16. travnja 2018. godine pa do dana 02. svibnja 2018. godine.

III. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, naknaditi tužiteljici RR, iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 4.260,52 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 28. travnja 2025. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Ne dopušta se objektivna preinaka tužbe i tužbenog zahtjeva za iznos od 3.715,60 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 16. travnja 2018. godine do isplate s osnova bolničkog liječenja.

II. Tužba povučena za iznos od za iznos od 769,79 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 16. travnja 2018. godine do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 05. lipnja 2017. godine doživjela prometnu nezgodu na području [adresa] u kojoj je sudjelovala kao vozač osobnog vozila, da je u vrijeme prometne nezgode imala zaključenu policu osiguranja za slučaj invaliditeta vozača i putnika pod brojem 08102858055 kod tuženika, da je u prometnoj nezgodi zadobila teške tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koja prileži u spisu, i da prema Općim uvjetima osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja tj. prema Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja ostavlja trajni invaliditet od24% po točki 64-4%, točka 110. 162.a. - 5%, točka 184.a.-55, ukupno 24% trajnog invaliditeta. Navodi da se obratila tuženiku u mirnom postupku koji je odštetni zahtjev otklonio kao neosnovan. Tužiteljica predlaže usvojiti tužbeni zahtjev za isplatom iznosa u visini od 19.200,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 16.04.2018. godine do isplate, zahtjeva i naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, ističe da se nije radilo o nesretnom slučaju u smislu pripadajućih uvjeta tj. ne radi se o događaju djelujućem izvana na tijelo osiguranika (uzrok je bolest osiguranika - sincopa). Navodi da liječene tužiteljice nije dovršeno što je vidljivo iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan te zahtjeva naknadu troškova parničnog postupka.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u odštetni zahtjev od 12.04.2018.g., dopis tuženika (list 5-9, list 12 spisa), potvrdu PU Sisačko-moslavačke, PPP Sisak, spis PU Sisačko-moslavačke (list 10-11, list 227-343 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, preslik zdravstvenog kartona tužiteljice (list 13-126, list 153-192, list 194- 207, list 218-247, list 303-320, list 363-370 spisa), Uvjete osiguranja tuženika, Tablice za određivanje postotka trajne invalidnosti (list 133-141, list 252-275, list 278-283 spisa), Policu osiguranja (list 159, list 299, list 373-374 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Snježane Miškov (list 409-413, list 416-420 spisa), proveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Zvonku Ivašiću, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Igoru Stipančiću, Srđanu Gustinčiću, Vesni Šerić, koje vještake je sud dopunski saslušao, saslušana je tužiteljica.

Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine broj " 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22 i 153/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. Predmet ovog spora je naknada štete s osnova Police osiguranja za slučaj invaliditeta vozača i putnika.

Između stranaka sporan je osnov i visina štete. Tuženik tvrdi da se ne radi o osiguranom slučaju prema Uvjetima osiguranja, odnosno ne radi se događaju djelujućem izvana na tijelo osiguranika, već je uzrok bolest osiguranika - sincopa. Ističe kako je prometna nesreća nastala zbog sinkope, a što proizlazi iz medicinske dokumentacije (podnesak tuženika od 16.11.2023. godine - list 360-362 spisa).

5. Sud je na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja proveo dokaz prometnim vještačenjem te je saslušana tužiteljica.

Tužiteljica u svom iskazu navodi da se na dan štetnog događaja vraćala s posla i u tijeku vožnje 10 km od kuće joj se zamračilo, pala je u nesvijest, da je u nju udario zračni jastuk i kada se osvijestila i shvatila je da je sletjela u jarak. Navodi da taj dan bila je na poslu u školi u Hrvatskoj Kostajnici, nije imala zdravstvenih problema, vrtoglavice, slabost ili neke druge vidljive smetnje, da prema mišljenju njezinog liječnika u vožnji joj se spustio tlak pa da je zato izgubila svijest. Tužiteljica iskazuje da je zadobila ozljede koje su navedene u tužbi i opisane u medicinskoj dokumentaciji koja je dostavljena uz tužbu. Iskazuje da je imala operaciju koljena i na zadnjem pregledu liječnik joj je rekao da nema više što dolaziti ali da će eventualno trebati u budućnosti izvršiti još neku operaciju ako se pogorša stanje koljena time da je i imala preko 300 fizikalnih terapija. Navodi da je zadnja operacija bila prošle godine 2020. u mjesecu ožujku a kontroli pregled je bio u mjesecu kolovozu ili rujnu 2020. godine, još uvijek odlazi kod psihijatra na liječenje zbog traume odnosno šoka koji je proživjela. Iskazu saslušane tužiteljice sud je u cijelosti poklonio vjeru jer je isti iznijet logično i uvjerljivo.

6. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Zvonka Ivašića od 15.10.2022.g. (list 346-350 spisa) sud je utvrdio da na lijevom dijelu kolnika pred lijevim zavojem vozilo tužiteljice skrenulo je ulijevo sa kolnika u zemljani kanal, te je naletjelo prednjom lijevom stranom na betonski stupić, uslijed naleta na betonski stupić tijelo tužiteljice bilo je nabačeno prema naprijed. Prema položaju sigurnosnog pojasa na prednjem lijevom sjedalu vozila tužiteljice nakon nesreće, u rastegnutom stanju proizlazi da je u trenutku nesreće tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica i tuženik nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

Tuženik nakon zaključenja prethodnog postupka predlaže provesti dokaz kombiniranim prometnim sudsko medicinskim vještačenjem na okolnost utvrđivanja uzroka prometne nezgode tj. da li je uzrok prometne nezgode brzina kretanja ili je uzrok bolest tužiteljice.

Sud je rješenjem od 16. studenog 2023. godine odbio dokazni prijedlog tuženika budući da na pripremnom ročištu tj. do zaključenja prethodnog postupka ne predlaže provođenje dokaza kombiniranim prometnim sudsko medicinskim vještačenjem na navedene okolnosti. Prema odredbi čl. 299. stavak 1. ZPP-a stranke su dužne već u tužbi a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze radi utvrđivanja iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke dočim je stavkom 2. propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

Tuženik je predložio provođenje dokaza sudsko medicinskim vještačenjem u odgovoru na tužbu, ali na pripremnom ročištu na kojem je bio nazočan ne predlaže provođenje navedenog dokaza, pa se smatra da je tuženik od istoga odustao.

7. Sud je na okolnost osnova i visine tužbenog zahtjeva proveo dokaz medicinskim vještačenjem te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži u spisu.

Vještak Igor Stipančić u nalazu i mišljenju od 16. veljače 2022. godine (list 286-290 spisa), navodi da tjelesne ozljede prema Medicinskim tablicama za određivanje postotka trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita koje prileže na listu 261-275 spisa kao posljedice tjelesne ozljede ukupan invaliditet iznosi 16,75%. Nadalje navodi da prema Tablicama za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) koji prileže na listu 278-283 spisa ukupan invaliditeta iznosi 23%.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tuženik iznosi primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka jer da se u ovoj konkretnoj pravnoj stvari primjenjuju Tablice od 20. siječnja 2022. godine, iznosi primjedbe na ocjenu ukupnog invaliditeta od 16,75%. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, predlaže da sud dopunski sasluša vještaka o izračunu bolničke naknade uslijed nezgode, poziva se na točku 1.2. i 1.3. Police osiguranja.

8. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Srđana Gustinčića od 10.06.2022. godine (list 324 spisa) utvrđeno je da opisi RTG snimki odgovaraju stvarnom nalazu na snimkama te načinu i tijeku liječenja. Suglasan je s nalazom i mišljenjem vještak Igora Stipančića.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz imišljenje vještaka. Tuženik iznosi primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka jer isti nije obrazložen.

9. Sud je dopunski saslušao vještake Igora Stipančića i Srđana Gustinčića na primjedbe tuženika. U dopunskom očitovanju vještak Igor Stipančić na primjedbe tuženika navodi da je sačinio mišljenje na temelju dvije tablica koje su dostavljene u sudski spis, prve tablice prileže na listu 261-275 spisa na kojima ne vidi se na koju godinu se odnose, a druge su tablice prileže na listu 278-283 spisa. Navodi neovisno koje su tablice u primjeni stupanj invaliditeta treba prihvati prema onim tablicama koje su vrijedile na dan štetnog događaja o tome koje su tablice relevantne odlučuje sud. Vezano za primjedbe tuženika da se ne može očitovati da li je prometna nezgoda u kojoj je sudjelovala tužiteljica posljedica bolesti - sinkope, njegov zadatak je bio odrediti stupanj invaliditeta tužiteljice zbog zaostalih posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju, a ne uzroka nastanka štetnog događaja što je predmet vještačenja druge struke primjerice vještak sudske medicine ili neke druge struke. Navodi da mu sud nije odredio u zadatak utvrditi koliko dana je tužiteljica boravila u bolnici a u odnosu na koje dane zahtijeva naknadu s osnova police osiguranja, pa se može u tom smislu pismeno očitovati dopunom nalaza i mišljenja.

Vještak dr. Srđan Gustinčić u dopunskom očitovanju u odnosu na primjedbe tuženika navodi da je detaljno pregledao kompletnu medicinsku dokumentaciju posebno nalaze RTG obrade i pregledao je sve snimke RTG dijagnostičke obrade koje su bile priložene spisu. Iskazuje da je utvrdio, a što je i izrijekom naveo u svom nalazu, da opisi snimaka

- radiološki nalazi u potpunosti odgovaraju stvarnom nalazu koji je vidljiv na snimkama koje je pregledao.

Ovakvim dopunskim očitovanjem po stajalištu suda otklonjene su primjedbe tuženika.

10. Nakon dopunskog očitovanja tužiteljica predlaže dopuniti nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića na okolnost utvrđivanja bolničkih dana radi utvrđivanja visine prema polici osiguranja.

11. U pismenoj dopuni nalaza i mišljenja vještak dr. Igora Stipančića od 14.01.2024. godine (list 380-381 spisa) navodi da je ukupno bolničko liječenje zbog ozljeda koje je tužiteljica zadobila u prometnoj nezgodi iznosi 140 dana. Navodi kako liječenja u Općoj bolnici Sisku od 05.09. do 13.09.2017. godine te bolničko liječenje od 13.09.207. godine do 22.09.2017. godine nisu u uzročno-posljedičnoj vezi sa zadobivenim ozljedama u prometnoj nezgodi koja je predmet ovo spora.

Pismenu dopunu nalaza i mišljenja vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka osim u dijelu bolničkog liječenja. Tuženik nema primjedbi na pismenu dopunu nalaza i mišljenja.

12. Sud je dopunski saslušao vještak Igora Stipančića na duljinu bolničkog liječenja. U dopunskom očitovanju vještak Igor Stipančić navodi da je tužiteljica od 05.06. do 24.06.2020. provela stacionarnu rehabilitaciju u Daruvarskim toplicama u trajanju od 19 dana, a otpusno pismo je na listu 199-200 spisa. Iz otpusnog pisma se vidi da je razlog dolaska provođenja stacionarne rehabilitacije nakon vađenja osteosintetskog materijala iz lijeve bedrene kosti.

Ovakvim dopunskim očitovanjem po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tužiteljice.

13. Tuženik ostaje kod tvrdnje da je prometna nezgoda nastala uslijed bolesti tužiteljice (sinkopa). Tužiteljica osporava navode tuženika da bi uzrok prometne nezgode bila sinkopa, dostavlja nalaz i mišljenje vještaka Snježane Miškov. Tuženik predlaže spajanje postupaka poslovni broj Pn-965/20 i Pn-969/20. Tužiteljica se protivi spajanja postupaka jer se radi o različitim odgovornostima, te su postupci u različitim fazama. Nadalje navodi kako u ovoj pravnoj stvari nije utvrđen kardiološki uzrok poremećaja svijesti uzrok prometne nezgode.

Tuženik ostaje kod prijedloga da sud provede medicinsko vještačenje po vještaku neurologu imajući u vidu da je tužiteljica dostavila nalaz i mišljenje vještaka dr. Snježane Miškov iz drugog spisa, a iz kojeg ne proizlazi jasno da nije riječ o sinkopi kako to tvrdi tužiteljica. Navodi da je vještak dr. Igor Stipančić naveo da on ne može se očitovati u odnosu na sinkopu, pa iz istih razloga je potrebno provesti dokaz vještačenjem po neurologu. Tuženik navodi da nije suglasan da se koristi nalaz dr. Miškov u ovoj pravnoj stvari. Tužiteljica se protivi se medicinskom vještačenju.

U tijeku ovog postupka sud u dokaznom postupku nije posebno ocjenjivao nalaz i mišljenje vještaka Snježane Miškov budući je proveden dokaz medicinskom vještačenjem u ovom postupku.

14. Sud je nakon provedenog medicinskog vještačenja dr. Igora Stipančića i dr. Srđana Gustinčića prihvatio prijedlog tuženika radi provođenja dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Vesni Šerić iako je dokaz predložio tuženik nakon zaključenja prethodnog postupka. Naime do provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. Igoru Stipančiću (nakon zaključenja prethodnog postupka) tuženik nije znao niti je mogao znati da vještak dr. Igor Stipančić ne može se očitovati na uzrok prometne nezgode (sinkope).

15. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Vesne Šerić od 14.10.024. godine (list 438-444 spisa) sud je utvrdio da u ovom konkretnom slučaju mogu se isključiti obzirom na podatke iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu i podataka o događaju neki od uzroka sinkope i da nije moguće isključiti a niti potvrditi da je tužiteljica prije slijetanja u jarak stvarno doživjela sinkopu uz sve eliminirajući faktore (mračenje pred očima, sparan dan, gužva u prometu). Nadalje vještak navodi u mišljenju da podatci o potpunom gubitku svijesti u vrijeme štetnog događaja nisu navedeni u inicijalnoj dokumentaciji i da prvi podatak o gubitku svijesti te navođenje sinkope javljaju se u nalazu anesteziologa od 04.02.018. godine.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik nema primjedbi, predlaže dopunski saslušati vještaka na okolnost utvrđivanja da li podatci iz anamneze ukazuju da kod tužiteljice postojao je poremećaj normalnih odnosa u organizmu.

16. Sud je dopunski saslušao vještaka dr. Vesnu Šerić koja u dopunskom očitovanju na pitanje tuženika da li podaci dobiveni iz anamneze ukazuje da je kod tužiteljice postojao poremećaj normalnih odnosa u organizmu navodi da je anesteziolog prilikom obrade tužiteljice neposredno nakon prometne nezgode naveo da postoji sumnja na gubitak svijesti po tipu simptomatske epilepsije a na što upućuje i kompletna obrada koja pokazuje i na CT-u i na MR mozga da se kod tužiteljice utvrđuje tumorozna tvorba u parijentalnom dijelu mozga koja je mogla i uglavnom izaziva epi napadaj s kratkotrajnim gubitkom svijesti bez drugih epi elemenata jer upravo njegova lokacija u mozgu u principu ne izaziva klasični epileptički napad kao što je uobičajeni doživljaj istog. Nadalje navodi da je sinkopa kratkotrajni poremećaj svijesti ali uz određene uvjete koji mogu sličiti i na kolaps i na epi napadaj. Napominje da uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i kompletnu obradu misli da je kod tužiteljice bio epi napad jer je za to imala patomorfološki supstrat u mozgu, a obrada za sinkopu je isključila istu, a također je tilt test bio negativan i nije upućivao na sinkopalni poremećaj stanja svijesti, a kao što je prije navela kod tužiteljice tijekom obrade utvrđen tumorozni proces koji u tom trenutku nije bio za operativni zahvat. Navodi da ne može sa sigurnošću tvrditi da je kod tužiteljice bio epi napad jer nije bila u blizini, ali ponovno napominje da je obrada koja je učinjena zbog navođenja gubitka svijesti upućivala na to da se radilo o epi napadaju. Vještak ističe da svi simptomi navedeni u anamnezi upućuju na epi napad i da je teoretski moguće da pacijent ima sve te navedene elemente dok gubitak svijesti kod sinkope je nagli, iznenadni i bez prethodnih simptoma koji bi ukazivali da će uslijediti gubitak svijesti.

Ovakvim dopunskim očitovanjem po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

17. Nakon dopunskog očitovanja vještaka tuženik ostaje kod tvrdnje da je uzrok prometne nezgode sinkopa. Predlaže provesti novo vještačenje po medicinskom fakultetu. Tužiteljica predlaže dopunsko saslušanje na okolnost sinkope.

Sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja na okolnost utvrđenja uzroka prometne nezgode (sinkope) iz razloga što nalaz vještaka dr. Vesn Šerić i u ovom nije nejasan, nepotpuno niti proturječan sam sebi u smislu odredbe članka 261 ZPP-a, te bi drugačija odluka suda bila suprotna načelu ekonomičnosti parničnog postupka.

U odnosu na prijedlog za dopunskim saslušanjem tužiteljice sud je odbio dokazni prijedlog budući je tužiteljica saslušana te iz iskaza tužiteljice nedvojbeno proizlazi da je pala u nesvijest tijekom vožnje.

18. Odredbom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 112/11, 78/15,28/18, 126/21, 114/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Odredbom čl. 922. st. 1. ZOO-a propisano je osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom, dok je st. 2. čl. 922. ZOO-a propisano da rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.

19. U tijeku ovog postupka nije sporno da je tužiteljica na dan prometne nezgode dana 05. lipnja 2017. godine imala sklopljenu s tuženikom Policu osiguranja od automobilske odgovornosti za slučaj invaliditeta vozača i putnika, početak osiguranja dan 01.02.2017. godine od 00 sati do 31.01.2018. godine (list 159 spisa) i da su sastavni dio Police osiguranja Uvjeti osiguranja od posljedica nezgode u motornim vozilima (list 252-275 spisa.

Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića i Tablica tuženika koji prileže na listu 286-290 spisa sud je utvrdio da prema točki 64. Tablica tuženika za prijelom dva rebra priznaje se 4%, prema točki 110.b) zbog umanjenja pokretljivosti ruke u ramenom zglobu 5-10%, prema točki 159.a. u svezi s Točkom 162.b) priznao je 10% (umanjenje pokretljivosti koljenskog zgloba), prema Točki 184. a( smanjenje pokretljivosti kralježnice poslije ozljede u omjeru od 5%, ukupan invaliditet kod tužiteljice je 16,75% (izračun prema točki g) Općih uvjeta tuženika).

20. Prema Uvjetima osiguranja tuženika (list 252-261 spisa) točkom A.1.9. osigurani slučaj je svaki nesretni slučaj (nezgoda) u motornom vozilu u okviru definicije prometne nesreće iz mjerodavnog zakona koji regulira sigurnost prometa na cestama u kojem je osiguranik zadobio tjelesne ozljede ili je nastupila njegova smrt.

Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića i dr. Vesne Šerić utvrdio da je tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila traumatski šok, prijelom lijeve bedrene kosti, prijelom lijeve nadlaktice, serijski prijelom gotovo svih rebara, prijelom 6.,7., i 10. rebra lijevo, izljev u prsište obostrano i prijelom trupa 10 kralješaka, te je utvrđena da prema Tablicama tuženika ukupan trajni invaliditet iznosi 16,75% (nalaz i mišljenje vještaka i dopunsko očitovanje Igora Stipančića).

21. Kako je prethodno navedeno između stranaka sporno je da li je posljedica prometne nezgode sinkopa. Sud je navode tuženika ocijenio kao neosnovane. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka i dopunskog očitovanja dr. Vesne Šerić sud je utvrdio da se mogu isključiti obzirom na podatke iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu i podatke o događaju neke od uzroka sinkope i da nije moguće isključiti a niti potvrditi da je tužiteljica prije slijetanja u jarak stvarno doživjela sinkopu uz sve eliminirajući faktore (mračenje pred očima, sparan dan, gužva u prometu). Nadalje je utvrđeno da podatci o potpunom gubitku svijesti u vrijeme štetnog događaja nisu navedeni u inicijalnoj dokumentaciji i da prvi podatak o gubitku svijesti te navođenje sinkope javljaju se u nalazu anesteziologa od 04.02.018. godine. Iz dopunskog očitovanja vještaka dr. Vesna Šerić nedvojbeno proizlazi da je obrada koja je učinjena zbog navođenja gubitka svijesti upućivala na to da se radilo o epi napadaju i da svi simptomi navedeni u anamnezi upućuju na epi napad. Nadalje je utvrđeno iz dopunskog očitovanja vještaka dr.sc. Vesne Šerić da gubitak svijesti kod sinkope je nagli, iznenadni i bez prethodnih simptoma koji bi ukazivali da će uslijediti gubitak svijesti. Iz iskaz tužiteljice nedvojbeno proizlazi da u tijeku vožnje 10 km od kuće joj se zamračilo i da je pala u nesvijest.

22. Tužiteljica nakon pismene dopune nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića podneskom od 29. veljače 2024. godine zahtjeva isplatu iznosa u visini od 1.778,49 EUR (trajni invaliditet od 16,75%) te s osnova bolničke naknade uslijed nezgode u iznosu od 3.715,60 EUR (140 bolničkih dana x 26,54 EUR dnevno), ukupno 5.494,09 EUR.

U odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva tužiteljica se poziv na odluku Europskog suda za ljudska prava broj C-14692/18 (R v. [adresa]).

Tuženik se protivi objektivnoj preinaci tužbenog zahtjeva, ističe prigovor prekluzije jer je tužiteljica nakon zaključenja prethodnog postupka predlagala nove dokaze na okolnost utvrđivanja novih činjenica tj. utvrđenja bolničke naknade. Ističe prigovor zastare, osporava tijek zatezne kamate. Nadalje ističe u odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva da tužiteljica nije izmijenila samo visinu tužbenog zahtjeva već i činjenični osnov nakon zaključenja prethodnog postupka, te je u tom smislu i specificirala svoj tužbeni zahtjev uključujući i naknadni zahtjev s osnova bolničkog liječenja, a na koji osnov se nije pozivala u tužbi ni do zaključenja prethodnog postupka. Ističe da je riječ u ovoj pravnoj stvari o neživotnom osiguranju pa se primjenjuje čl. 234. st. 1 ZOO-a, a vezano za prigovor zastare u odnosu na bolničke dane. Nadalje navodi da sud treba imati u vidu kada je tužbeni zahtjev postavljen u odnosu na bolničke dana i kada je objektivno izmijenjena tužba u odnosu na bolničke dane, a koji zahtjev je postavljen 29.04.2024. a zahtjev za bolničke dane odnosi se na 2017., 2018. i 2020. godine. Navodi da se primjenjuje zastarni rok iz čl. 234. ZOO-a je riječ o neživotnom osiguranju a u svezi čl. 3. Zakona o osiguranju. Protivi se tijeku zateznih kamata prije presuđenja.

Na takve navode tužiteljica navodi kako nije riječ o objektivnoj preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva već da je uskladila tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka.

23. Tužiteljica je podnijela tužbu dana 24.04.2020. godine, zahtjeva tužbenim zahtjevom isplatu iznosa u visini od 19.200,00 kn/2.548,28 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 16.04.2018 godine (dan podnošenja odštetnog zahtjeva - list 5- 7 spisa) s osnova trajnog invaliditeta od 24%.

Do zaključenja prethodnog postupka tužiteljica ne predlaže provođenje dokaza na okolnost utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva s osnova bolničkog liječenja niti tužiteljica navodi u tužbi i svojim podnescima do zaključenja prethodnog postupka činjenice na kojima temelji isplatu s osnova bolničkog liječenja.

Sud nije dopustio objektivnu preinaku tužbenog zahtjeva za iznos od 3.715,60 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 16. travnja 2018. godine s osnova bolničkog liječenja. Kada bi sud i dopustio preinaku tužbe i tužbenog zahtjeva s osnova bolničkog liječenja tuženikov prigovor bi bio ocijenjen kao osnovan. Naime odredbom čl. 380. Zakona o obveznim odnosima propisano je zastarni rok od tri godine kod ugovora o osiguranju. Kako je tužiteljica zahtijevala isplatu s osnova bolničkog liječenja podneskom od 29. veljače 2024. godine, a njezina tražbina je nastala 05. lipnja 2017. godine to je u svakom slučaju zastara nastupila s danom 05. lipnja 2022. godine. Tužiteljica se poziva na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj SU-IV-123/2024 od 27.05.2024.g. (list 432 spisa). Sud ističe kako tužiteljica je preinačila tužbu i tužbeni zahtjev tako da je zahtjeva isplatu s osnova bolničkog liječenja a koje činjenice ne iznosi u tužbi niti zahtjeva tužbenim zahtjevom isplatu s osnova bolničkog liječenja. Kako je tužiteljica nakon zaključenja prethodnog postupka iz različite činjenične osnove zahtijevala isplatu s osnova bolničkog liječenja to podnošenjem tužbe nije prekinut tijek zastare kako to tvrdi tužiteljica.

Nadalje prema stajalištu ovog suda tužiteljica se neosnovano poziva na odluku Europskog suda za ljudska prava broj C-14692/18 (R v. [adresa]). Iz citirane odluke broj C-14692/18 ne proizlazi da bi sud odlučivao o objektivnoj prienaci tužbenog zahtjeva. Odredbom 191. stavak 1. ZPP-a propisano je preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. U citiranoj odluci Europskog suda za ljudska prava broj C-14692/18 navodi se u bitnom da se iznos nematerijalne štete teško može procijeniti te da se stoga ne može zamjeriti tužitelju što nije odmah u tužbi naznačio viši iznos, a kasnije ga smanjio. U ovom konkretnom slučaju tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev tako da je promijenila istovjetnost zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva (bolnička naknada) uz postojeći prvotno postavljeni tužbeni zahtjev (trajna invalidnost).

Kako se dakle tuženik protivi objektivnoj preinaci tužbenog zahtjeva to je sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Tužiteljica je u ovoj konkretnoj pravnoj stvari smanjila tužbeni zahtjev. Tuženik se ne protivi smanjenju tužbenog zahtjeva niti zahtjeva parnični trošak u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev tj. za iznos od 769,79 EUR. Slijedom navedenog sud je odlučio kao pod točkom II. izreke rješenja.

24. Tuženik se protivi tijeku zateznih kamata na utuženi iznos. Tužitelj potražuje zateznu kamatu na utuženi iznos tekuću od dana 16. travnja 2018. godine. Tužiteljica uz tužbu dostavlja odštetni zahtjev uz dostavnice. Iz sadržaja Dopisa tuženika od 14. travnja 2020. godine sud je utvrdio da je tuženik izvijestio tužiteljicu da zahtjev nije osnovan (list 12 spisa).

Nije sporno da se osigurani slučaja zbio dana 05. lipnja 2017. godine. Tužiteljica je uz tužbu dostavila tužbeni zahtjev od 12. travnja 2018. godine koji je tuženik zaprimio dana 16. travnja 2018. godine (dostavnice - list 17 spisa).

Sud je odlučivao o tijeku zatezne kamate imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 943. st.1 ZOO-a kojom odredbom je propisano kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio dok je st. 2. citiranog čl. 943. ZOO-a propisano ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

Kako je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev dana 14. travnja 2018. godine koji je tuženik zaprimio dana 16. travnja 2018. godine, te kako je u ovom konkretnom slučaju bilo potrebno stanovito vrijeme da bi tuženik utvrdio postajanje svoje obveze i visinu iznosa to je obveza tuženika dospjela sukladno čl. 943.st. 1. ZOO-a u roku od četrnaest dana računajući od dana primitka odštetnog zahtjeva. Tuženikova obveza je dakle sukladno čl. 943.st. 1. ZOO-a dospjela s danom 02. svibnja 2018. godine.

Tužiteljica zahtijeva isplatu utuženog iznosa od dana dostave odštetnog zahtjeva tuženiku tj. 16. travnja 2018. godine. Kako je obveza tuženika dospjela dana 02. svibnja 2018. godine to je sud odbio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica zahtjeva na utuženi iznos od 1.778,49 EUR isplatu zatezne kamate tekuće od 16. travnja 2018. godine pa do dana 02. svibnja 2018. godine sve kao pod točkom II. izreke presude.

25. Sud je o zahtjevu za naknadu troškova postupka odlučivao na temelju odredbe čl. 154. stavak 2. ZPP-a. Sud je tužiteljici priznao troškove i to sastav tužbe 24.04.2020. g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.7.točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 09.02.2021.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točak 1. OT-a), pristup na ročište dana 17.05.2021.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točak 1. OT-a), sastav podneska od 19.05.2021.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 07.03.2022.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 13.07.2023.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 08.11.2022.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 16.11.2023.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točak 1. OT-a), sastav podneska od 29.11.2023.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. točka 2. OT-a), sastav podneska od 08.01.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 29.02.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 04.04.2024.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. točka 2. OT-a), sastav podneska od 05.05.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 11.06.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točak 1. OT-a), pristup na ročište dana 18.03.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište za objavu presude dana 28.04.2025.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr.9. točak 3. OT-a), ukupno 2.900,00 EUR, te je priznat trošak poreza u iznosu od 725,00 EUR, priznat je trošak prometnog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 299,08 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu o 35,96 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 101,40 EUR, ukupno 4.260,52 EUR.

Sud nije priznao trošak sastava podneska od 10.02.2021. g. u iznosu od 50,00 EUR, jer isti nije bio neophodan za vođenje postupka. Nije priznat trošak sastava podneska od 18.05.2021.g. i sastav podneska od 11.05.2022.g. svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), jer je tužiteljica u obvezi dostaviti medicinsku dokumentaciju Nije priznat trošak sastava podneska od 26.01.2022.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), jer je punomoćnik tužiteljice dužan dostaviti punomoć za zastupanje.

Odluka o zateznim kamatama na parnične troškove od presuđenja do isplate dosuđena je prema čl. 151. stavak 3. ZPP-a.

Kako je prethodno navedeno tuženik nije zahtijevao trošak za povučeni dio tužbenog zahtjeva (smanjenje) pa mu sud nije dosudio navedeni trošak.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 28. travnja 2025. godine

Sudac:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu.

Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku