Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-37/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Petra Ambrozić Babić, odvjetnica u Puli, protiv protivnice osiguranja ME, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Mirna Radolović, odvjetnica u Puli, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola od 23. prosinca 2024. broj Ovr-221/2024-10, dana 28. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli- Pola od 23. prosinca 2024. broj Ovr-221/2024-10.

II. Odbijaju se zahtjevi predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

"I Odbija se prijedlog predlagatelja za osiguranjem privremenom mjerom od 8. ožujka 2024. koji glasi:

" I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ŽE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na isplatu 30% prihoda od najma nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] za 2024., 2025., 2026., 2027. i 2028. u iznosu od 71.000,00 eura, određuje se p r i v r e m e n a  m j e r a

Zabranjuje se protivnici osiguranja ME otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] u korist bilo koje osobe.

Zabilježbu ovog rješenja provest će Zemljišnoknjižni odjel Pula-Pola Općinskog suda u Puli-Pola.

Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu.

Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja ovosudnog predmeta poslovni broj P-562/2023."

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivnici osiguranja troškove postupka u iznosu od 2.674,40 eura, u roku od 8 dana.

III Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

IV Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pula - Pola upis zabilježbe odbijenog prijedloga za osiguranje na nekretnini u vlasništvu protivnice osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u mjestu prvenstvenog reda osiguranom zabilježbom pokretanja postupka upisanom pod Z-4905/2024."

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i usvojiti prijedlog za osiguranje, odnosno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Protivnica osiguranja je podnijela odgovor na žalbu u kojem se protivi žalbenim navodima predlagatelja osiguranja, prihvaća stajalište prvostupanjskog suda i predlaže žalbu odbiti. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

5. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud navodi da je predlagatelj osiguranja podnio tužbu protiv protivnice osiguranja radi isplate, u kojoj činjenično tvrdi da je između stranaka 11. travnja 2019. sklopljen bračni ugovor kojim je podijeljena bračna stečevina stranaka te je u čl. 5. ugovoreno da će stranke sve do 2028. iznajmljivati nekretnine – kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da će zaradu od najma dijeliti na način da 30% pripadne predlagatelju osiguranja a 70% protivnici osiguranja, da mu protivnica osiguranja nije isplatila njegov udio u zaradi za 2021., 2022. i 2023. i da mu duguje za 2019. po tom osnovu 7.000,00 EUR i 3.000,00 EUR koji joj je pozajmio, radi čega potražuje isplatu u ukupnom iznosu od 29.000,00 EUR. U prijedlogu za osiguranje činjenično navodi da je utvrdio da je protivnica osiguranja na portalu Njuškalo.hr oglasila prodaju nekretnina za koje je ugovoreno iznajmljivanje, kao i da bi u slučaju prodaje nekretnina izostao prihod na koji ima pravo do 2028. Nadalje, sud navodi da se protivnica osiguranja usprotivila prijedlogu navodeći u bitnome da su nekretnine njezino vlasništvo i da predlagatelj osiguranja nema pravo na 30% zarade ostvarene od iznajmljivanja jer nije obavio nikakve poslove vezane uz iznajmljivanje nekretnina, dok je čl. 5. bračnog ugovora ugovoreno pravo predlagatelja osiguranja na ostvarivanje prihoda po tom osnovu pod uvjetom da pomaže u poslovima iznajmljivanja, slijedom čega proizlazi zaključak da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a niti je naveo razloge postojanja opasnosti da bi bez određivanja mjere bio spriječen ili bi mu bilo znatno otežano naplatiti tražbinu, namjerno prešućujući da je protivnica osiguranja vlasnica i drugih nekretnina čija vrijednost premašuje zahtijevani iznos. Pozivajući se na čl. 344. st. 1. i čl. 345. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., u daljnjem tekstu: OZ) prvostupanjski sud utvrđuje da je predmet parničnog postupka zahtjev predlagatelja osiguranja za isplatu zarade ostvarene iznajmljivanjem nekretnina za 2021., 2022. i 2023. u iznosu od 19.000,00 EUR i iznosa od 10.000,00 EUR temeljem ovjerene izjave kod javnog bilježnika od 2. lipnja 2020., a da predloženom mjerom predlagatelj zahtijeva osiguranje buduće tražbine – naknade od iznajmljivanja za razdoblje od 2024. do 2028. koje nisu predmetom parničnog postupka u okviru kojeg je prijedlog podnesen i do čijeg okončanja je predloženo trajanje mjere, slijedom čega zaključuje da određivanje privremene mjere ne može spriječiti protivnicu osiguranja u raspolaganju nekretninama koje su u njezinom vlasništvu, a niti se može postići svrha izdavanja privremene mjere kojom se ne može osigurati buduće potraživanje koje nije predmetom parničnog postupka, slijedom čega izvodi daljnji zaključak - da nisu ispunjene pretpostavke za usvajanje prijedloga. Sud je ujedno odredio upis zabilježbe odbijenog prijedloga za osiguranje primjenom čl. 95. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23.), dok je o troškovima postupka odlučeno primjenom čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) na način da je predlagatelju osiguranja naloženo naknaditi protivnici osiguranja trošak postupka u iznosu od 2.674,40 EUR primjenom Tbr. 11. toč. 1., Tbr. 12. toč. 1. u vezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., u daljnjem tekstu: Tarifa/12).

6. U žalbi predlagatelj osiguranja ponavlja da je između stranaka 11. travnja 2019. sklopljen bračni ugovor kojim je podijeljena bračna stečevina stranaka i kojim je u čl. 5. ugovoreno da će stranke zajednički iznajmljivati kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zajedno sudjelovati u zaradi na način da će predlagatelj osiguranja participirati u omjeru od 30% zarade, a protivnica osiguranja u omjeru od 70% zarade sve do 2028., a u naravi se radi o kući s okućnicom i bazenom u površini od 140 m2 kuće, 37 m2 bazena, 36 m2 garaže i 50 m2 parkirališnih mjesta s nadstrešnicom, koje su puno veće vrijednosti od nekretnina koje su u podjeli bračne stečevine njemu pripale, pa je već prilaganjem samog bračnog ugovora učinjeno vjerojatnim da ima tražbinu prema protivnici osiguranja, dok je prilaganjem dokaza o oglašenoj prodaji nekretnine dokazao i postojanje opasnosti da će protivnica osiguranja otuđiti nekretnine i da radi toga predlagatelj osiguranja neće biti u mogućnosti naplatiti svoju tražbinu, čime bi mu nastala šteta u iznosu od 71.000,00 EUR. Zaključno navodi da privremena mjera pravno ne zabranjuje protivnici osiguranja otuđenje nekretnine, ali da faktično onemogućuje otuđenje na način da nakon što je određena ostaje mala vjerojatnost da će netko kupiti nekretninu u vrijednosti od 400.000,00 EUR na kojoj je upisana zabilježba.

7. U odgovoru na žalbu protivnica osiguranja ponavlja da predlagatelj osiguranja nije izvršavao svoju ugovornu obvezu iz čl. 5. bračnog ugovora, a da je oglašavanje nekretnine provedeno da bi se utvrdila vrijednost nekretnine na tržištu i da to ne znači njezinu namjeru za otuđenje nekretnina, te ponavlja kako postoji nesrazmjer između vrijednosti nekretnine i navodne tražbine predlagatelja, kao i da ima u vlasništvu drugu imovinu iz koje bi bilo moguće naplatiti eventualnu tražbinu predlagatelja osiguranja.

8. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda predlagatelja osiguranja i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, s time da predlagatelj osiguranja ne ukazuje niti sadržajno, a niti prema zakonskom određenju na ijednu bitnu povredu odredaba parničnog/ovršnog postupka.

9. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da predmet osiguranja ne može biti buduća tražbina koja nije predmetom utuženja u parničnom postupku broj P-562/2023, s obzirom da je ista predložena u navedenom postupku te je i njezino trajanje određeno do okončanja navedenog parničnog postupka, u kojem nije obuhvaćena tražbina s osnova naknade za iznajmljivanje za razdoblje od 2024. do 2028. u iznosu od 71.000,00 EUR koja je predmetom osiguranja predloženom mjerom, nego tražbina opisana pod toč. 5. ovog obrazloženja.

10. Polazeći od čl. 344. st. 1. OZ koji propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, te kada bi sud uvažio tvrdnju predlagatelja osiguranja da je priloženim bračnim ugovorom dokazao vjerojatnost svoje tražbine, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez određene mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, s obzirom da ne tvrdi da su navedene nekretnine njezina jedina imovina iz koje bi se mogao naplatiti, dok nasuprot tome protivnica osiguranja tvrdi da ima u vlasništvu i drugu imovinu iz koje bi se tražbina predlagatelja osiguranja mogla namiriti. Dakle, i kada bi sud utvrdio vjerojatnost postojanja tražbine koja se osigurava predloženom privremenom mjerom, na čemu inzistira tužitelj sadržajno u žalbi, preostaje zaključak da daljnja pretpostavka da bi se udovoljilo prijedlogu nije učinjena vjerojatnom, pa bi i iz tog razloga prijedlog bio neosnovan.

11. O troškovima postupka osiguranja prvostupanjski sud je odlučio pogrešnom primjenom materijalnog prava primjenjujući Tarifu/12, ali je i pravilnom primjenom Tbr. 11. toč. 1., Tbr. 12. toč. 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23.) i čl. 14. st. 5. OZ valjalo odlučiti na identičan način.

12. Stoga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja osiguranja i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ potvrdio prvostupanjsko rješenje u cijelosti.

13. Zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka ovaj sud je odbio primjenom čl. 154. st. 1. ZPP, a protivnice osiguranja primjenom čl. 155. st. 1. ZPP.

U Varaždinu 28. travnja 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun