Poslovni broj: R1-37/2024-21.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb, Turinina 3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Mariji Karadžole, u pravnoj stvari predlagatelja 1. GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Darku Varnica, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, i protustranke ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa Tomislav Čizmić, odvjetnik u Zagrebu, radi osnivanja nužnog prolaza, 25. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja od 16. veljače 2024. radi osnivanja nužnog prolaza preko dijela zk.č.br. 138/4 k. o. [katastarska općina] u korist zk.č.br. 137 i 138/1 k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

II. Nalaže se GR i NR (predlagateljima) naknaditi ĐR (protustranci) trošak ovog postupka u iznosu od 375,00 EUR (tristosedamdesetipeteura) u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su ovom sudu 16. veljače 2024. podnijeli prijedlog za osnivanje nužnog prolaza na nekretnini u vlasništvu protustranke u korist nekretnina u njihovom vlasništvu. Predlagatelji u prijedlogu navode da su vlasnici i posjednici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 137, livada suliška u strpetu površine 110 čhv i zk.č.br. 138/1, oranica u strpetu, površine 422 čhv. Nadalje navode da je protustranka vlasnica i posjednica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 138/4, livada Starjak, površine 591 čhv. Također navode da do svoje nekretnine mogu uspostaviti putnu vezu preko javnog puta (zk.č.br. 138/5 k. o. [katastarska općina]), međutim da im širina javnog puta koja iznosi 2 m nije dostatna za prolaz do nekretnine, pa predlažu uspostavu nužnog prolaza za daljnja 2 m u širinu preko dijela zk.č.br. 138/4 kao poslužne nekrenine u korist zk.č.br. 137 i 138/1 kao povlasnih nekretnina.

2. Prijedlog s prilozima dostavljen je protustranci, koja se očitovala podneskom od 19. ožujka 2024. navodeći da se prijedlogu u cijelosti protivi kao neosnovanom. Protustranka u bitnome navodi da predlagatelji već imaju osiguran pristup do svojih nekretnina preko javnog puta te da oblik i veličina ustanovljenog puta odgovaraju svrsi i načinu korištenja navedenih nekretnina. Također tvrdi da bi uspostavljanjem nužnog prolaza protustranci bila nanesena šteta nesrazmjerna s nepostojećom koristi koju bi navodno i eventualno imale nekretnine predlagatelja. Dodatno navodi da je zabilježbom pokretanja ovog postupka u zemljišnoj knjizi onemogućena u ishođenju građevinske dozvole za svoju planiranu gradnju te da bi opterećivanjem njene nekretnine nužnim prolazom na način da joj se oduzme 2 m po dužini ista u cijelosti izgubila svoju svrhu i vrijednost, imajući u vidu da se radi o čestici ukupne širine 9 m. Slijedom svega navedenog predlaže prijedlog predlagatelja odbiti kao neosnovan.

3. Tijekom postupka te u skladu sa čl. 19. i 23. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/2023, dalje: ZIP) sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine (str. 6-7), izvod iz katastarskog plana (str. 3), prijepis posjedovnog lista (str. 14), ponudu geodeta i ispostavljene račune (str. 15-20) te lokacijsku informaciju (str. 40-42). Proveden je očevid na licu mjesta i vještačenje po sudskom vještaku geodetske struke te je održano ročište na kojem je sudski vještak usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje i odgovorio na pitanja stranaka. Sud nije provodio dokaz saslušanjem stranaka, jer je temeljem dotad provedenih dokaza činjenično stanje u predmetu bilo utvrđeno dovoljno i točno za meritorno odlučivanje o prijedlogu predlagatelja.

4. Po provedenom postupku i ocjenom svih dokaza sud je utvrdio da je prijedlog predlagatelja za osnivanje nužnog prolaza neosnovan.

5. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige utvrđeno je da su 1. i 2. predlagatelji suvlasnici zk.č.br. 137 i 138/1 k. o. [katastarska općina] svaki u ½ suvlasničkog dijela, a da je protustranka vlasnik nekretnine zk.č.br. 138/4.

6. Uvidom u posjedovni list br. 343 utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao "put - javno dobro putevi".

7. Uvidom u ponudu od 29. studenoga 2023. utvrđeno je da je protustranka ishodila ponudu za geomehaničke istražne radove za potrebe gradnje stambene građevine na zk.č.br. 138/3 i 138/4 k. o. [katastarska općina].

8. Uvidom u ponudu od 4. listopada 2023. utvrđeno je da je protustranka ishodila ponudu za arhitektonske usluge (idejno rješenje) za gradnju obiteljske kuće na zk.č.br. 138/3 i 138/4 k. o. [katastarska općina].

9. Uvidom u račun od 25. srpnja 2023. utvrđeno je da je protustranci izdan račun za izradu geodetske podloge za potrebe projektiranja na zk.č.br. 138/3 i 138/4 k. o. [katastarska općina].

10. Očevidom na licu mjesta te uz pomoć sudskog vještaka geodetske struke na licu mjesta su identificirane nekretnine stranaka, izvršen je pregled nekretnina i njihovo stanje i izgled.

11. Iz provedenog geodetskog vještačenja, na temelju mišljenja sudskog vještaka koje je sud u cijelosti prihvatio kao točno, izrađeno u skladu s pravilima struke i životno logično obzirom na činjenično stanje utvrđeno pregledom nekretnine na licu mjesta, proizlazi da osnivanje nužnog prolaza preko zk.č.br. 138/4 u korist zk.č.br. 137 i 138/1, sve k. o. [katastarska općina] nije nužno budući da predložene povlasne nekretnine imaju javni put na zk.č.br. 138/5 k. o. [katastarska općina] koja direktno upire na javnu prometnicu Starjak na cijeloj zapadnoj strani.

12. Pozvan da pred sudom usmeno obrazloži nalaz i mišljenje sudski vještak je na ročištu održanom 24. listopada 2024. u odnosu na prigovore predlagatelja i dodatno pitanje je li postojeći put adekvatan odnosno prikladan te je li isti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, naveo da prostorni plan ne regulira pojedine konkretne situacije, pa tako ni ovu te je to općenito pitanje na koje se ne može precizno odgovoriti. Sudski vještak je nadalje naveo da u postupku nije dostavljena dokumentacija iz koje bi bilo vidljivo za što predlagatelji traže građevinsku dozvolu, na temelju čega se ista traži, a nije dostavljen niti projekt te stoga navedeni prigovor da predlagatelj ne može ishoditi građevinsku dozvolu ostaje na razini mogućnosti odnosno špekulacije, jer isti nije ničime dokazan. Za formiranje građevinske parcele potrebna je direktna ili posredna veza s javnim putom odnosno potrebna je posebno formirana čestica u kategoriji puta. Pravo služnosti nije kategorija temeljem koje se može tražiti ili ishoditi građevinska dozvola. Odgovor na pitanje je li postojeći put prikladan moguće je dati kroz odgovarajući upravni postupak u kojem bi se tražilo izdavanje lokacijske dozvole puta, građevinske dozvole puta i samog projekta.

13. Odredbom čl. 174. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) propisano je da je služnost ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

14. Odredbom čl. 175. st. 1. ZV-a određeno je da svaka služnost mora imati razumnu svrhu.

15. Odredbom čl. 186. ZV-a propisano je da stvarna služnost predstavlja stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

16. Odredbom čl. 191. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da je nužni prolaz služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnoga prolaza nije što posebno propisano.

17. Zaključno, odredbom čl. 224. st. 1., 3. i 4. ZV-a propisano je: Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe, niti općega dobra. Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele.

18. Imajući u vidu činjenice utvrđene pravilima o dokazivanju te citirane odredbe zakona sud smatra da prijedlog predlagatelja nije osnovan iz slijedećih razloga:

19. Sukladno čl. 175. st. 1. ZV-a svaka služnost mora imati razumnu svrhu. U tom smislu se ističe da predlagatelji niti jednim odgovarajućim dokazom nisu dokazali koja bi to bila razumna svrha radi koje treba zasnovati nužni prolaz do njihove nekretnine na nekretnini protustranke, posebno imajući u vidu da već postoji pristup do istih koji nesporno imaju. Naime, među strankama je nesporno utvrđeno, a dodatno je potvrđeno i nalazom sudskog vještaka, da do zk.č.br. 138/1 i 137 vodi već postojeći put koji se nalazi na zk.č.br. 138/5, širina kojeg prema izmjeri vještaka iznosi između 2.04 m i 2.34 m, u duljini od 59.15 m (vidljivo i na skici na str. 53 spisa) te koji je u podacima katastra i upisan upravo kao javno dobro - put.

20. Sud nije prihvatio navode predlagatelja u dijelu u kojem isti navode da na svojim nekretninama namjeravaju graditi te da im stoga postojeći put nije adekvatan. Naime, za isto nisu dostavili niti jedan dokaz, iako su za to imali priliku tijekom cijelog postupka, nakon očevida, prije ili nakon izrade nalaza i mišljenja sudskog vještaka, pa sve do dovršetka ovog postupka. Nije, dakle, uvjerljiv navod predlagatelja o namjeravanoj gradnji, a istovremeno o nepostojanju ikakve dokumentacije koja bi to potvrdila.

21. S druge strane, protustranka je dostavila u spis odgovarajuću dokumentaciju kojoj je sud poklonio vjeru kao istinitoj i na koju uostalom nije bilo prigovora stranaka, iz koje proizlazi jasna namjera protustranke da na svojim nekretninama (zk.č.br. 138/3 i 138/4) gradi stambeni objekt odnosno obiteljsku kuću. Imajući u vidu navedeno sud smatra da nije ispunjen niti jedan od dva kumulativna uvjeta propisana čl. 224. st. 1. ZV-a. Sukladno citiranoj odredbi, za osnivanje nužnog prolaza potrebno je: a) da do potencijalne povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i b) da korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom bude veća od štete na poslužnoj nekretnini.

22. U smislu navedenog utvrđeno je da predlagatelji do svojih nekretnina u svakom slučaju imaju od ranije postojeću putnu vezu, pri čemu ničim nisu dokazali da ista nije prikladna za to kako trenutno koriste nekretninu. Pritom valja reći da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da su nekretnine predlagatelja zarasle u visoku travu, grmlje i drveće (str. 46 spisa) te da zapravo nije uočeno nikakvo redovno korištenje predmetnih nekretnina (košnja, zasađene voćke, povrće ili sl.), a niti prisutni 1. predlagatelj nije znao pojasniti kako trenutno koristi svoje nekretnine.

23. Nadalje, predlagatelji nisu dokazali postojanje niti drugog zakonom propisanog uvjeta potrebnog za osnivanje nužnog prolaza, a to je omjer koristi za povlasnu nekretninu i štete za poslužnu nekretninu. Nije naime utvrđeno da bi zasnivanjem nužnog prolaza nastala korist za nekretnine predlagatelja, dočim je protustranka učinila vjerojatnim da bi njoj nastankom predložene stvarne služnosti bila nanesena šteta imajući u vidu dokazanu namjeru gradnje, trenutnu širinu zk.č.br. 138/4 (9m) i činjenicu da bi se ista zasnivanjem nužnog prolaza smanjila za gotovo 25%.

24. Slijedom svega iznesenog sud je utvrdio da prijedlog predlagatelja nije osnovan i u skladu sa citiranim odredbama zakona odlučio kao u t. I. izreke ove odluke.

25. Odlučujući o zahtjevu protustranke za naknadu troška postupka sud je primijenio čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) kojim je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, a sve u vezi sa čl. 32. st. 1. i 2. ZIP-a.

26. Protustranci zastupanoj po punomoćniku te u skladu sa Tbr. 16. t. 3. i 4. te 17. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23, dalje: Tarifa) priznato je pravo na naknadu troška sastava podnesaka od 19. ožujka 2024. i 4. rujna 2024., za svaki u visini od 25 bodova, te za pristup na ročišta održana 21. ožujka 2024., 20. svibnja 2024., 9. listopada 2024. i 24. listopada 2024., također u visini od 25 bodova za svako ročište. To ukupno, uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 53. t. 2. Tarife) iznosi 300,00 EUR čemu je dodano 25% na ime poreza na dodanu vrijednost (Tbr. 46. Tarife) te trošak zastupanja protustranke iznosi 375,00 EUR. Temeljem iznesenog te u skladu sa čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučeno je stoga kao u t. II. izreke ove odluke.

U Zagrebu 25. travnja 2025.

Sudac:

Marija Karadžole

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju I. i II. po punomoćniku uz rješenje za pristojbu na prijedlog i odluku

2. Protustranci po punomoćniku