Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P Ob-70/2020-33

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužiteljice CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Teuti Palčić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika pod 1) RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru i po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici u Biogradu na Moru i pod 2) UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici u Biogradu na Moru, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne i javne rasprave održane 12. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice te tuženika pod 1) osobno uz punomoćnika i punomoćnika tuženika pod 2), i objave 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I Odbija se, kao neosnovan, glavni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

1. Utvrđuje se da zkč. br. [katastarska čestica], u naravi Novalja Centar 66m2, dvorište površine 24 m2, stambena zgrada, kbr. 10, Novalja Centar, ukupne površine 42 m2, sveukupno 66m2 upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, zk odjel Pag, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela.

2. Utvrđuje se ništetnim odredba iz Ugovora o darovanju nekretnine zaključenog u Zadru, ovjerenog kod javnog biljaženika MĐ iz [adresa], broj OV-13538/2019 od dana 15.10.2019.g. između I. tuženika KURILIĆ RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao darovatelja i II tuženika UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao daroprimatelja, u dijelu kojim je I tuženik darovao II tuženome preko ½ dijela svoje nekretnine, dok u preostalom dijelu Ugovor ostaje valjan.

3. Drugotuženi UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti upis u zemljišnim knjigama na zkč. br. [katastarska čestica], u naravi Novalja Centar 66m2, dvorište površine 24 m2, stambena zgrada, kbr. 10, Novalja Centar, ukupne površine 42 m2, sveukupno 66m2 upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, zk odjel Pag, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za korist tužiteljice CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela.

4. Utvrđuje se da obrt, Mesnica Josip Novalja, [adresa], vl. RĐ, MBO: [matični broj osiguranika], BR. OBRTNICE [broj obrtnice], BR. REG ULOŠKA [broj ZK uloška], predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i prvotuženika, svakog u ½ dijela.

5. Utvrđuje se da novčani iznos od 1.484,05 EUR na računu prvotuženika predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i prvotuženika svakog u 1/2 dijela, te se nalaže prvotuženiku da tužiteljici isplati iznos od 742,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osoba javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinog obroka uzdržavanja pa do isplate.

6. Nalaže se I. I II tuženiku da nadoknade tužiteljici troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan, eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi ;

1. Utvrđuje se da ulaganja izvršena na nekretnini zkč. br. [katastarska čestica], u naravi Novalja Centar 66m2, dvorište površine 24 m2, stambena zgrada, kbr. 10, Novalja Centar, ukupne površine 42 m2, sveukupno 66m2 upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, zk odjel Pag, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela, te se nalaže GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti s osnove iste iznos od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 26.02.2020.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se I. I II tuženiku da nadoknade tužiteljici troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

r i j e š i o j e

I Utvrđuju se da je tužiteljica djelomično povukla tužbu i to u dijelu zahtjeva da polovica svih pokretnina na adresi [adresa] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1), svakoga za ½ dijela.

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženima pod 1) i pod 2) prouzročeni parnični trošak u iznosu od 11.275,00 EUR u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog, zahtjev za naknadom troška postupka, i to za iznos od 2.475,00 EUR odbija kao neosnovan, te se odbija kao neosnovan zahtjev tuženika pod 1) za naknadom troška postupke preko dosuđenog i to za dodatno zatraženi iznos od 13.750,00, EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica CĐ (u nastavku teksta: tužiteljica) podnijela je ovom sudu tužbu, protiv tuženika pod1) RĐ (u nastavku teksta tuženika pod 1) i pod 2) UĐ (u nastavku teksta tuženika pod 2), radi utvrđenja bračne stečevine. U tužbi navodi kako su tužiteljica i tuženik pod 1) počeli živjeti zajedno tijekom 2010., iz koje zajednice je rođeno zajedničko mlt. dijete ČĐ dana 26. studenog 2012. U tijeku trajanja izvanbračne i bračne zajednice stranke su stekle radom zajedničku imovinu i to zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi stambena zgrada kbr. 10, Novalja Centar, ukupne površine 66 m2 i sve pokretnine u njoj. Na nekretninama je u vrijeme kupnje postojala stara kuća koja je srušena, te je napravljena nova kuća i prostorija za mesnicu u kojoj tuženik obavlja obrt od 11. svibnja 2010. Tijekom trajanja bračne zajednice stranaka imovina koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka stjecana je i vođenjem Mesnice Josip Novalja, vl. RĐ, ali i radom tužiteljice. Iako je nekretnina bila formalno upisana na tuženiku, da je stvarno riječ o bračnoj stečevini na kojoj su suvlasnici u jednakim dijelovima tužiteljica i tuženik pod 1), te je tuženik pod 1) nije htio upisati suvlasnicom iako je radila. U postupku obveznog savjetovanja pokrenutom prije razvoda braka stranaka tuženik pod 1) je 15. listopada 2019., sklopio ugovor o darovanju sa svojim ocem, tuženikom od 2). Namjera sklapanja tog ugovora da je bila onemogućiti tužiteljicu da stekne predmetnu nekretninu s osnove bračne stečevine. Takva pobuda za sklapanje ugovora na strani tuženika pod 1) i tuženika pod 2) suprotna je i prisilnim propisima i moralu društva. Iako, otuđenje tuđem stvari, samo za sebe, ne čini pravni posao ništetnim, u konkretnom slučaju radi se o primjeni odredbe čl. 115. i čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 3. Zakon o zemljišnim knjigama. S obzirom na rodbinski odnos tuženika, tuženik pod 2) nije bio u dobroj vjeri niti u vrijeme sklapanja darovnog ugovora niti u vrijeme zahtijevanog zemljišnoknjižnog upisa uknjižbe prava vlasništva jer je imao sva relevantna saznanja da tuženik pod 1) nije jedini vlasnik sporne nekretnine jer sporna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1). Budući su vlasništvo obrta i predmeti koji služe za obavljanje djelatnosti obrta bračne stečevine, tako tužiteljici pripada i ½ pokretnina koje služe za obavljanje poslove djelatnosti u mesnici i u kući, kao i ušteđevina na računu tuženika pod 1).

2. Tuženi pod 1) i pod 2) su u odgovoru na tužbu naveli kako sam početak veze tužiteljice i tuženika pod 1) nije moguće izjednačiti s početkom trajanja izvanbračne zajednice, koja zasigurno nije započela tijekom 2010. godine, budući za taj period nisu bile ostvarene pretpostavke predviđene Obiteljskim zakonom da bi ista stvarala imovinske odnose kao i bračna zajednica. No, svakako tijekom trajanja izvanbračne, a kasnije i bračne zajednice tužitelja i tuženik pod 1) nisu radom stekli nekretninu označenu kao čest. kat. broj 131 k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada kbr 10, Novalja Centar ukupne površine 66 m2. Ovu nekretninu tuženik pod 1) da je stekao za ½ dijela prije stupanja u izvanbračnu kasnije bračnu zajednicu sa tužiteljicom, a preostalu ½ dijela je stekao darovanjem od svoje majke PĐ, pa ista predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a kojom je on dalje valjano raspolagao u korist svog oca, ovdje tuženika pod 2). Naime, opisana nekretnina da je do otvaranja dijela zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] – I, bila označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], kuća i dvor [adresa], površine 70 m2, položena u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – I, ranije upisanog prava suvlasništva u korist EĐ pok. ĆĐ i ŠĐ, svakog za ½ dijela. Tuženik pod 1) je kao kupac zaključio Ugovor o kupoprodaji nekretnina sa ŠĐ kao prodavateljem, 21. rujna 2009. godine, a predmetom kojeg Ugovora je bila ½ opisane nekretnine. Ugovorne strane su tom prilikom utvrdile da je tuženik pod 1) isplatio prodavatelj kupoprodajnu cijenu u cijelosti. Kako se radilo o nekretnini koja predstavlja vlastitu imovinu tuženika pod 1) to je on mogao valjano raspolagati darovanjem u korist svog oca, ovdje tuženika pod 2), pa da su potpuno neosnovani navodi iz tužbe kojima tužiteljica upire na nedostatak dobre vjere tuženika pod 2), odnosno postojanje eventualnih nedopuštenih pobuda za sklapanje tog ugovora, kao i njegovu suprotnost prisilnim propisima i moralu društva. Građevina izgrađena na predmetnoj nekretnini je i izgrađena prije zasnivanja izvanbračne zajednice tuženika pod 1) i tužiteljice, a što proizlazi i iz navoda same tužiteljice, koja u tužbi tvrdi da tuženik u prostoriji za mesnicu obavlja obrt od 11. svibnja 2010. godine. Sve da su stranke i započele izvanbračnu zajednicu iste te 2010. godine, a nisu, jasno da istovremeno nisu imali zajednička sredstva stečena radom, koja bi ulagali u izgradnju predmetne građevine. Što se tiče zahtjeva tužiteljice da se utvrdi da obrt [obrt] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1) svakog za 1/2 dijela, ističe se da bi obrt predstavljao bračnu stečevinu da je osnovan ulaganjem novčanih i drugih vrijednosti koje predstavljaju bračnu stečevinu, što nije. Naime, kako proizlazi iz izvatka iz obrtnog registra obrt [obrt]" upisan je u obrtni registar 21. prosinca 2007. godine, kada nedvojbeno nije postojala ni izvanbračna ni bračna zajednica navedenih stranaka, što uvodno u tužbi potvrđuje i sama tužiteljica. Dakle, isti je osnovan isključivo ulaganjem novčanih sredstava samog tuženika pod 1), te stoga ovaj obrt predstavlja vlastitu imovinu tuženika pod 1). Glede zahtjeva tužiteljice da se utvrdi da polovica svih pokretnina na adresi [adresa], predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1), svakog u ½ dijela, te zahtjeva za utvrđenjem da novčani iznosi predstavljaju bračnu stečevinu tuženi se o istom za sada ne mogu očitovati, mada se opreza radi osporava i ovaj zahtjev tužiteljice.

3. Tuženi pod 1) zastupan po još jednom punomoćniku je dostavio dodatan odgovor na tužbu, u bitnome istog sadržaja kao i odgovor na tužbu naznačen u prethodnoj točki.

4. U nastavku postupka tužiteljica je dostavila očitovanje da je izvanbračna zajednica nje i tuženika pod 1) započela u lipnju 2007., a nastavila se zajedničkim životom i preseljenjem tužiteljice kod tuženika pod 1) na Pag 2010. Tijekom 2007. i 2008., tužiteljica je dolazila kod tuženika pod 1) i on u njenu obiteljsku kuću u [adresa], te su stranke planirale zajedničku budućnost na način da su zajednički tražile adekvatnu kuću koju bi kupile i uredile za zajednički život. Ne spori da je tuženik pod 1) sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine s ŠĐ **.**.2009. Drugi dio nekretnine je temeljem pojedinačnog ispravnog postupka zaprimljenog 16. prosinca 2015. uknjižen u korist tuženika pod 1). Darovnim ugovorom PĐ je darovala tuženiku pod 1) samo stan na drugom katu površine 37,40 m2. U vrijeme sklapanja Ugovora o kupoprodaji postojala je izvanbračna zajednica, te je ista nastavljena sklapanjem braka. Tužiteljica je bila zaposlena u Firmi Mana Mode d.o.o. kada je odlučila dati otkaz te se u potpunosti preseliti na Pag kod tuženika pod 1). Tijekom uređenja kuće, stranke su živjele u kući u [adresa], a od početka zajedničkog života tužiteljica je radila s tuženikom pod 1) u Mesnici "Josip". Radila je mesnici bez ikakve razlike od tuženika pod 1), s tim da je i čistila mesnicu. Rad je u mesnici bio vrlo težak fizički i uvjeti rada su bili teški za tužiteljicu pored činjenice da je cijelo vrijeme trudnoće radila. Zajedno s tuženikom pod 1) na dnevnoj bazi je radila prometa i po 30.000,00 kn. Vršila je i dostavu po restoranima i vodila knjigovodstvo za obrt. Kupljena kuća se počela rušiti i raditi u veljači 2010., te je planirano da će do ljeta biti gotova kako bi stranke u nju mogle useliti i započeti a radom [obrt] u novom prostoru. Tuženik pod 1) je tada obrt iz Dalmatinske ulice stavio u mirovanje te prestao radom da bi ponovno otvorio obrt kad je poslovni prostor bio gotov i spreman za rad u kući na adresi [adresa]. Zajedno s tuženikom pod 1) preselila se u [adresa] tijekom 2011., kad je napravljena struja, voda, WC polako su kupovali i uređivali njihov stambeni prostor. Tužiteljica nikada nije bila prijavljena u obrtu, jer je tuženik pod 1) sve prihode skrivao i radio na crno. Sama činjenica da drugovi izvanbračne zajednice i žive na odvojenoj adresi nije od odlučnog značenja. Tijekom trajanja izvanbračne i bračne zajednice stranaka imovina koja predstavlja bračnu stečevinu stjecana je prvenstveno radom tužiteljice i tuženika pod 1) u [adresa]. Tužiteljica da je zajedno s tuženikom pod 1) tražila nekretninu za početak njihovog zajedničkog života, a zatim nakon što su pronašli adekvatnu nekretninu, tuženik pod 1) je **.**.2009. s ŽĐ sklopio Ugovor o kupoprodaji za ½ dijela nekretnine, a **.**.2009., ĆĐ dao kaparu u iznosu od 5.000,00 EUR, te je dogovoreno da će preostali dio kupoprodajne cijene isplatiti kod zaključenja Ugovora 1. rujna 2010. Nakon kupnje građevine istu su srušili i izveli novu građevinu, čime je nastala potpuno nova stvar, odnosno izmijenjen je identitet građevine. U odnosu na preostalo dio od ½ nekretnine, da bi bio posebna imovina tuženika pod 1), tužiteljica to osporava jer je tuženik pod 1) drugu ½ stekao rješenjem tj. upisom u zk. dana 28. siječnja 2016., a od strane majke mu je darovan " stan na drugom katu površine 37,40 m2, za iznos od 50.000,00 kn, a što mu tužiteljica niti ne osporava. Konstitutivni element za stjecanje prava vlasništva na nekretninama prema svim odredbama je z.k. upis. U odnosu na obrt tužiteljica ističe kako je [obrt] t. obrt. U kojem je tuženik pod 1) obavljao svoju djelatnost prvotno bila smještena na drugoj adresi, da bi zatim izgradnjom nove građevine, preseljena u poslovne prostore u prizemlju građevine na adresi [adresa]. Podneskom od 14. ožujka 2022., uz zahtjev za utvrđenjem prava suvlasništva na nekretninu u [adresa] za ½ dijela, utvrđenje ništetnim Ugovora o darovanju u odnosu na raspolaganje naznačenim suvlasničkim udjelom, utvrđenje da je polovica svih pokretnina na adresi [adresa], bračna stečevina tužiteljice i tuženika pod 1) svakoga za ½ dijela, da obrt [obrt] predstavlja bračnu stečevinu, kao i novčani iznosi koji su na dan 25. veljače 2020. nalazili na računu tuženika pod 1), postavlja i eventualno kumulirani zahtjev za isplatom iznosa od 100.000,00 EUR na ime ulaganja izvršenih u nekretninu u [adresa] koja predstavlja bračnu stečevinu.

5. Tuženik pod 1) se dodatno očitovao podneskom od 7. travnja 2022., ističući kako nije točno da su tužiteljica i tuženik pod 1) živjeli u izvanbračnoj zajednici prije no što je kupljena nekretnina koja je predmet spora, i prije no što je izgrađena zgrada, koja se sada nalazi na istoj nekretnini. Nije sporno da su se isti upoznali 2007., no radilo se o običnoj vezi dvoje mladih ljudi, pri čemu je svatko od njih živio na svoj način i u svojem mjestu. Tužiteljica je živjela izvan [adresa], radila je u Splitu, te nikakva izvanbračna veza, u smislu jedne ekonomske zajednice između stranaka, nije postojala. Ova veza je prerasla u nešto više tek kada je tužiteljica dala otkaz na svojem poslu u Splitu, a to je bila druga polovina lipnja 2010., i kada se preselila u [adresa], a to je bio srpanj mjesec iste godine. Do toga trenutka je predmetna nekretnina ne samo bila kupljena, već je stara zgrada bila srušena i nova potpuno izgrađena, istine radi ne i do kraja opremljena namještajem, primjerice kuhinjom. Tuženik pod 1) je kupio pretežiti suvlasnički udio čest. zgr [katastarska čestica] u rujnu 2009. Novac za tu kupnju dali su mu roditelji. Iste godine je i drugom suvlasniku ĆĐ dana kapara, u visini od 5.000,00 EUR-a, a ostatak tek kada je ugovor zaključen, 2011.godine, s time da je kupac tog dijela bila majka PĐ. Već u rujnu 2009. pristupilo se rušenju stare građevine koja se nalazila na toj nekretnini, i pristupilo gradnji nove. U prizemlju je tako izgrađen poslovni prostor, mesnica, a na prvom i drugom katu stan, koji se sastoji od dviju soba, kuhinje i dnevnog boravka. Mesnica je otvorena i započela s radom 27. svibnja 2010. Dakle, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja bračnu stečevinu, budući je ista nekretnina kupljena prije braka, i to sredstvima roditelja tuženika pod 1). Što se tiče pak pokretnina, tužiteljica će morati dobro specificirani o kojim pokretninama se radi u konkretnom slučaju, jer ovako je, na takav tužbeni zahtjev, nemoguće odgovoriti bilo što smisleno. Obrt mesnica nije i ne može biti bračna stečevina, jer je osnovana prije zaključenja braka i prije same nesporne predbračne, izvanbračne zajednice. Novca na računu tuženik pod 1. nema, niti je ikada imao u značajnijem iznosu, pa se u ovom dijelu ne može tuženik smisleno očitovati.

6. Na ročištu održanom 5. svibnja 2023., tužiteljica je djelomično povukla tužbu u odnosu na utvrđenje da bi pokretnine u utuženoj nekretnini predstavljale bračnu stečevinu, te precizirala, s obzirom na pribavljenu dokumentaciju zahtjev na ime utvrđenja bračnom stečevine iznosa od 1.484,05 EUR, a na koje povlačenje su tuženi pristali te je u skladu s odredbom čl.193. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 , 114/2022 i 155/23 dalje ZPP), odlučeno kao u točki I. izreke rješenja

7. Sud je dokaznom postupku izveo sljedeće dokaze; izvršen je uvid u priloženu materijalnu dokumentaciju: elektronički zapis iz matice vjenčanih i matice rođenih (l.s. 3-4), rješenje Općinskog suda u Zadru (l.s. 5.), izvadak iz BZP-a za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 6, 59-61), izvadak iz obrtnog registra (l.s. 7), ugovor o najmu stana (l.s. 8), izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] (l.s. 17), ugovor o kupoprodaji nekretnina (l.s. 18), ugovor o darovanju nekretnina (l.s.19-20), izvadak iz obrtnog registra (l.s. 21), rješenje Općinskog suda u Zadru (l.s. 34), sporazum o raskidu ugovora o radu (l.s. 36), izjavu CĐŽ (l.s.37), rješenje ODO Zadar (l.s. 38-40), izjavu ĆĐ (l.s.56), izvadak iz katastra zemljišta (l.s.57), prijepis posjedovnog lista (l.s.58), idejni projekt za ishođenje rješenja o uvjetima građenja (l.s. 62-93), izvod prometa po računu CĐ (l.s. 94, 176), ugovor o kupoprodaji nekretnina (l.s. 99-101), izvod prometa po računu UĐ i PĐ (l.s. 102-115), podatke iz jedinstvenog registra računa (l.s. 119-123), podnesak Erste Bank (l.s.126, 150-169), izjavu ĐĐ (l.s. 129), izjavu LĐ (l.s.130), saslušani su svjedoci VĐ, RĐŽ, NĐ, JĐ, PĐ, IĐ, AĐ, HĐ, FĐ, ZĐ, KĐ i TĐ, te tužiteljica te tuženi pod 1) i pod 2).

7.1. Sud nije izvodio daljnje dokaze; zatražio predmeta Z- 422/2015, Z- 25383/2019 i Z- 18762/2015, izašao na uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, kao i zatražio pregled po prometu kredita 5104380371 za razdoblje od 8. rujna 2009. do 11. prosinca 2015., budući da je nakon izvedenih dokaza (točka 8. obrazloženje), činjenično i pravno stanje stvari bilo u dovoljnoj mjeri utvrđeno kako bi se donijela odluka o postavljenom tužbenom zavjetu, čime je bilo neekonomični i neefikasno izvoditi prethodno spomenute dokaze.

8. Tužbeni zahtjevi tužiteljice nisu osnovani.

9. Predmet ovog spora je zahtjev da se bračnom stečevinom tužiteljice u ½ dijela utvrdi nekretnina u [adresa] pobliže opisana u izreci presude, da se utvrdi ništetnim ugovor o darovanju te iste nekretnine kojom je raspolagao tuženik pod 1) u korist tuženika pod 2) preko ½ dijela nekretnine, da je obrt Mesnica Josip [adresa], vl. RĐ bračna stečevina tužiteljice i tuženika pod 1) svakoga za ½ dijela, da novčani iznos od 1.484,05 EUR predstavlja bračnu stečevinu, pa joj je tuženik pod 1) dužan isplatiti iznos od 742,00 EUR, te eventualno kumulirani zahtjev da ulaganja u nekretninu u [adresa] čine bračnu stečevinu nje i tuženika pod 1) te joj je tuženik pod 1) dužan isplatiti s te osnove iznos od 100.000,00 EUR.

10. Među strankama je sporno da li su tužiteljica i tuženik pod 1) u vrijeme stjecanja utužene nekretnine bili u izvanbračnoj zajednici koja je kasnije prerasla u bračnu zajednicu, odnosno da li su utužena nekretnina, kao i pokretnine, odnosno novčani iznos i obrt, stečeni radom stanaka za vrijeme trajanje izvanbračne / bračne zajednice, ili se pak radi o vlastitoj imovini tuženika pod 1) pa bi isti bio ovlašten nesmetano raspolagati nekretninom u korist svog oca tuženika pod 2).

11. Prema odredbi čl. 248 Obiteljskog zakona (Narodne novine broj: 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13 – dalje ObZ) bračna stečevina je imovina koji su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

11. 1. Prema odredbi čl. 249. st. 1. ObZ-a, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.

11.2. Prema odredbi čl. 258. ObZ-a, izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostave iz članka 3. ovog Zakona (životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete) stvara imovinsko pravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova. 12. Tužiteljica i tuženik pod 1) vjenčali su se 12. listopada 2013., kako to proizlazi iz elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih, te se sporazumno razveli rješenjem Općinskog suda u Zadru pod posl. br. R1 Ob- 193/20 od 8. svibnja 2020.

13. Na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], Novalja Centar, dvorište, stambena zgrada kbr. 10, površine 66 m2, vlasnikom za cijelo je upisan UĐ, tuženik pod 2) temeljem ugovora o darovanju sklopljenog 15. listopada 2019., dok je raniji vlasnim RĐ ( tuženik pod 1) za ½ suvlasničkog dijela uknjižen temeljem zapisnika Z- 1097/2009/210, te za preostalu ½ dijela ne temelju rješenja od 28. siječnja 2016., zaprimljeno 16. prosinca 2015., pod brojem Z- 18762/2015., prema povijesnom prikazu izvatka iz BZP zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljižnoknjižnog odjela Pag od 6. svibnja 2020.,

14. Uvidom u izvadak iz obrtnog registra Ličko-senjske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, Izdvojenog mjesta rada Novalja od 6. svibnja 2020., proizlazi da je obrt [obrt] " RĐ" [adresa], vl. RĐ, MBO [matični broj osiguranika], Br. obrtnice [broj obrtnice], Br. reg. uloška [broj ZK uloška], osnovan 21. prosinca 2007., s početkom obavljanja obrta 2. siječnja 2008., Evidentiranom privremenom obustavom obrta 25. ožujka 2010., prekidom obustave 21. svibnja 2010., te 11. svibnja 2010., promjena imena i adrese obrta.

15. Uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišnoknjižnog odjela Pag od 1. kolovoza 2020., proizlazi da su na kat. čest. [katastarska čestica] ZGR, kuća i dvor [adresa], površine 70 m2., kao suvlasnici svaki za ½ dijela iz zk. uložaka preneseni vlasnici SĐ pok. ĆĐ i ŠĐ sin C, odnosno RĐ za ½ suvlasničkog dijela na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. rujna 2009. na nekretninama ŠĐ (zaprimljeno 11. kolovoza 2010., broj Z- 2020/10).

16. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen u Pagu 21. rujna 2009., između ŠĐ (prodavatelja) i RĐ (kupca) proizlazi da ŠĐ prodaje RĐ svoj suvlasnički udio nekretnine označene kao zgr. čest. br. 57., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za kupoprodajnu cijenu od 250.000,00 kn, koji novčani iznos je kupac isplatio prodavatelju danom sklapanja ugovora u cijelosti.

17. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnine zaključen između darovatelja PĐ i daroprimatelja RĐ **.**.2011., proizlazi da darovatelj daruje svoje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. [katastarska čestica] koja se u naravi sastoji od stana na drugom katu stambene zgrade, površine 37.40 m2 koji objekt se nalazi u [adresa].

18. Uvidom u sporazum o raskidu ugovora o radu zaključen između BĐ ( radnika) i Mana Mode d.o.o. ( poslodavca) proizlazi da strane sporazumno utvrđuju da radnik temeljem ugovora o radu kojim je zasnovao radni odnos s poslodavcem 22. travnja 2008., raskida važeći ugovor o radu s danom 31. srpnja 2010.,

19. Uvidom u izjavu CĐŽ proizlazi da je ista od 1. ožujka 2011. do 31. prosinca 2016., vodila knjige za obrt [obrt] vl. RĐ iz [adresa], te da je na dogovor u vezi vođenja knjiga koji je prethodio sklapanju ugovora o vođenju knjiga bila na razgovoru s BĐ, tadašnjom djevojkom RĐ, koja je u to vrijeme živjela i radila s njime.

20. Uvidom u izjavu ĆĐ ovjerenu po javnom bilježniku Jagodi Makelja-Šuljić od 15. listopada 2009., proizlazi da je isti 15. listopada 2009., primio kaparu od 5.000,00 EUR od RĐ ne ime prodaje dijela kuće u [adresa]. Preostali dio kupoprodajne cijene u iznosu od 20.000,00 EUR bit će isplaćen kod zaključenja ugovora 1. rujna 2010.

21. Uvidom u izvadak iz zemljišnog katastra, Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Gospić, Ispostava Novalja od 18. siječnja 2010., proizlazi da su na k. č- 57 kuća i dvor pov. 70 m2, posjednicima svaki za ½ dijela upisani SĐ i ŠĐ.

22. Uvidom u idejni projekt za ishođenje rješenja o uvjetima građenja proizlazi da je investitor RĐ za stambeno-poslovnu ( zamjensku građevinu) [adresa] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

23. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen 14. rujna 2011., između prodavatelja ĆĐ i kupca PĐ proizlazi da prodavatelj prodaje s kupac kupuje stan na drugom katu stambene zgrade površine 37,40 m2 [adresa] k. o. [katastarska općina] broj zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], sa kupoprodajnom cijenom od 50.000,00 kn, a koji iznos je kupac isplatio prodavatelju potpisom predmetnog ugovora.

24. Uvidom u promet po računu CĐ otvoren u Erste & Steiermarkischebank d.d., proizlazi da je na račun klijentice 21. listopada 2010., izvršena uplata iznosa od 30.000,00 kn od strane JĐ.

25. Uvidom u izvod prometa po računu, deviznog štednog uloga, Erste & Steiermarkischebank d.d UĐ evidentirane su isplate iznosa od 4.000,00 EUR 10. rujna 2008., 14. listopada 2008., 3.700,00 EUR, 14. rujna 2009., 1.000,00 EUR.

26. Uvidom u izvod prometa po računu, deviznog računa PĐ otvoren u Erste & Steiermarkischebank d.d. proizlazi da je 21. rujna 2009. izvršena isplata iznosa 40.000,00 EUR.

27. Uvidom u podnesak Erste & Steiermarkischebank d.d.od 6. ožujka 2023., proizlazi da je klijent RĐ na žiro računu obrtnika na dan 25. veljače 2020., imao evidentiran iznos od 11.181,65 kn/1.484,05 EUR.

28. Uvidom u izjavu potpisanu po ĐĐ, zaposlenika i člana društva NOVACOMMERCE d.o.o. iz [adresa] proizlazi kako isti potvrđuje da je od društva NOVACOMMERCE d.o.o Bepina Kurilić u razdoblju tijekom 2010., osobno kupovala razni građevinski materijal za potrebe adaptacije i izgradnje njezine kuće u [adresa]. On da je kao zaposlenik društva sve pregovore oko kupnje, plaćanja i dostave vodio isključivo s OĐ, te joj je građevinski materijal bio isporučen do strane drugih zaposlenika društva na kuću u [adresa].

29. Uvidom u izjavu potpisanu po LĐ proizlazio da je on radio elektroinstalacije u kući PĐ u [adresa]. Da ga je za radove angažirala i platila PĐ, te da su isti u cijelosti završeni 26. svibnja 2010.

30. Uvidom u podnesak Erste & Steiermarkischebank d.d. od 5. prosinca 2023., proizlazi da je tuženik pod 2) u rujnu 2009. podigao kredit u iznosu od 24.000,00 EUR, mjesečni anuitet kredita u iznosu od 377,03 EUR, sa rokom otplate 72 mjeseca. Sudužnik u kreditu je evidentirana PĐ, te je isti zatvoren 11. prosinca 2015. Prema prometu po predmetom kreditu za razdoblje od 8. rujna 2009. do 11. prosinca 2015., evidentirane su uplate od strane UĐ, manji broj od strane DĐ, prijenos sa računa UĐ, i tek jedn auplada od RĐ i jedna od CĐ.

31. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako je vezu s RĐ započela u lipnju 2007. godine. Ona je živjela u mjestu blizini Trogira, a RĐ u [adresa]. Svatko je imao svoj posao i radio u mjestu svog stanovanja, a viđali su se početno svaki drugi, treći vikend najčešće u Šibeniku i to je tako trajalo godinu dana. K njemu je prvi put došla 18. listopada 2008. na vjenčanje rođakinje, a kada mu je upoznala cijelu obitelj i veza je tada poprimila ozbiljniji značaj. On je upoznao i njenu obitelj i počeli su planirati život zajedno, odnosno kupiti neku nekretninu u [adresa]. Ljeto 2009. je provela kod njega u njegovoj kući u [adresa], a gdje je on stanovao sa svojim roditeljima. Kako je ona radila u Splitu, a već 2009. su bili u pregovorima za kupnju nekretnine za koju traži da se utvrdi bračnom stečevinom, dogovorili su se nakon što se ta kuća renovira da ću ona i službeno preseliti k njemu, početno u [adresa], pa potom i u tu samu nekretninu. Ona je najavila otkaz na svom radnom mjestu u Trogiru 6 mjeseci prije, a kako bi se preselila k RĐ. Što se tiče kupnje ½ nekretnine od ŠĐ, a koja je izvršena u rujnu 2009., kada je RĐ istu kupio, ona financijski u tom dijelu nije sudjelovala, ali je od tada svaki mjesec za tu kuću kupovala potrebne stvari, odnosno sitne stvari za kuhinju i slično. U odnosu na kupnje preostale ½ utužene nekretnine od Ante Vidasa 2016., tu je financijski sudjelovala jer je radila u mesnici tuženika. U [adresa] se preselila 1. srpnja 2010. kod Josipovih roditelja. Kuća u [adresa] je bila stara ruševna kuća, nepodobna za stanovanje, a njena izgradnja iz temelja započela je u veljači 2010. godine. Od ŠĐ i ĆĐ da je zapravo kupljen sam teren, jer je ta stara derutna kućica do temelja porušena i nekretnina je izgrađena u stanju kakvom je danas u periodu od veljače 2010. do negdje 2012. godine. Grubi zidovi napravljeni su prvu godinu, a oni su se uselili početkom 2012. godine. U prizemlju se nalazi poslovni obrt mesnica, na katu su dva stana. Nakon što je nekretnina 2009. kupljena od ŠĐ, RĐ više nije imao novaca, pa su u glavninu radove izvodili rodbina i radnici koji nisu odmah plaćani, već kasnije iz zarade ostvarene u mesnici u kojoj je ona radila. Poznato joj je je da je firma Mahulja, Hipernovalis izvodila neke radove, ĐĐ osigurao građevinski materijal. Iako nije bila previše upoznata sa svim detaljima oko izvođenja radova, ističe da su se oni financirali sredstvima zarađenim iz mesnice. Iako je mesnica bila osnovana 2007. u Dalmatinskoj, zatvorena je zbog dugova, pa je ponovno otvorena u lipnju 2010., i upravo od njene zarade, a u kojoj je i ona radila od srpnja 2010., financirana je kompletna gradnja utužene nekretnine, kao i opremanje iste. Na poseban upit da li su na bilo koji način financijski u kupnji ili gradnji nekretnine sudjelovali Josipovi roditelji ističe da ona to ne može znati, budući da je RĐ sav novce davao svojoj majci PĐ, bez nje se ništa nije moglo, takoreći njena riječ je bila "amen". U mesnici da je bila zaposlena takoreći 24 sata, i radila je sve od nabavke, čišćenja, knjigovodstvenih poslova, i to sve bez prijave. U ljetnom periodu na dnevnoj bazi zarada bi bila cca 30.000,00 kuna, a zimi 5.000,00 do 6.000,00 kuna. Novac ostvaren od te mesnice, se davao PĐ, a ona je imala tek nešto za svoje osobne potrebe. Vezano za kupnju druge polovice utužene nekretnine, kao i davanje kapare, RĐ je s majkom PĐ išao u Split, ništa bez majke nije radio, a ne zna čiji novac je bila ta kapara koja je predana. Poznato joj je da je 2009. RĐ podigao kredit u Erste banci. Ona je otplaćivala mjesečne rate tog kredita, a ne zna koja je bila njegova namjena, jer da su tada grcali u dugovima, taj kredit plaćala je od nekog dnevnog utrška mesnice, kao što je plaćala i ostale stvari. Zajednička kćer im je rođena **.**.2012.. Kapara kao neka svrsta suglasnosti da se kuća može rušiti da je predana 2009., a sve da je kompletno plaćeno 2015., 2016. (ĆĐ). Josipova majka PĐ koja je bila domaćica bavila se iznajmljivanjem nekretnine odnosno soba u kući u [adresa], dok je tuženikov otac odnosno tuženik pod 2) bio vozač. Svi radovi za nekretninu isplaćeni su do 2012., pa su se oni tako službeno vjenčali tek 2013., kada su imali neki svoj čisti vlastiti prihod. ŠĐ, kao i ĆĐ isplaćeno je cca po 25.000,00 EUR za ruševnu kuću, a nije joj poznato odakle RĐ novac za kupnju od ŠĐ. Sklapanje Ugovora ĆĐ sa PĐ da je zapravo samo bila farsa. Od 1. srpnja 2010. kada je ona započela s radom u mesnici u prizemlju, što se tiče kata stambene nekretnine da su zidovi već tada bili izgrađeni, i to prvi i drugi kat.

32. Tuženik pod 1) je iskazao kako je vezu s CĐ započeo 2008. godine, ali da je znalo proći i po mjesec, dva dana da se ne bi vidjeli. Tek 2009., negdje između Božića i Nove godine veza da je možda poprimila ozbiljniji značaj. U cijelom tom periodu svatko je stanovao u svom mjestu prebivališta, radio svoj posao, ekonomski su bili odvojeni. Ističe da on tužiteljicu čak nije niti pozvao da dođe živjeti kod njega, već je ona sama 1. srpnja 2010. rekla da bi došla živjeti k njemu. On i CĐ da nisu imali nikakve planove oko kupnje kuće za zajedničko stanovanje, jer on nije bio niti financijski sposoban za isto, a kada se ona doselila, doselila se k njemu u nekretninu u [adresa], a ne kod njegovih roditelja, što također mogu potvrditi svjedoci. Kupnju ½ nekretnine od ŠĐ, je financirala njegova majka koja se bavi turizmom. On da je imao mesnicu u Pagu, a čije otvaranje su financirali majka i otac. Majka mu se bavila turizmom, imali su polupansion, 30 ljudi dnevno na hranjenju. Preostali dio nekretnine da su kupili majka PĐ i otac mu UĐ. Kapara je predana 2009., a kupoprodajna cijena isplaćena 2011. Naime, iako je on predao kaparu sve ovo da su financirali njegovi roditelji. Istina je da je ta nekretnina kada je kupljena bila tek stara ruševina koja je srušena do temelja i bilo je potrebno izgraditi novu nekretninu. Njegovi roditelji da su mogli financijski platiti kupnju ove nekretnine. Majka da je turizmom zarađivala i do 30.000,00 EUR godišnje, otac je radio kao vozač u Autotransu i imao je plaću 8.000,00-10.000,00 kuna. Ukupna kupoprodajna cijena za obje polovice nekretnine iznosila je 50.000,00 Eura. Dodatan prihod otac da je imao sa svojim OPG-om uzgajajući 60-70 ovaca koje su se prodavale i na godišnjoj razini znalo se zaraditi do 50.000,00 kuna, s tim da je bilo i poljoprivrednih proizvoda, odnosno bavili su se proizvodnjom vina i rakije, i tu su na godišnjoj razini zarađivali 30.000,00-40.000,00 kuna. Kada se kuća 2009. počela rušiti njegov obrt, mesnica, je bio stavljen u mirovanje do 27. svibnja 2010. godine, a u tom periodu su ga financirali roditelji, jer on nije imao nikakvih prihoda. Kompletna žbuka, voda i struja za kuću riješeni su do 1. svibnja 2010. godine, a ti radovi bili su odmah i plaćeni radnicima CV, LĐ, FĐ, ĐĐ. Do 15. svibnja 2010. kompletno je napravljena kanalizacija, žbuka. Svi radovi vršeni su jako brzo, pa je nekretnina kompletno napravljena 27. svibnja 2010., a kada je bila i otvorena mesnica, i tada se napravila fešta. Svaki rad koji je bio napravljen na nekretnini bio je odmah plaćen tom radniku na ruke. Što se tiče samog plaćanja, on da je bio na plaći i sve su to financirali njegovi majka i otac po izvedenim radovima, pa tako i ne zna sve radnike koji su radili, zna da su većina bili njihovi susjedi; AĐ i drugi predloženi svjedoci. O samoj izgradnji, radnicima i konkretnom plaćanju saznanja da imaju njegovi i roditelji, jer da on u to nije bio aktivno uključen. Njemu je majka poklonila ½ nekretnine, a on je bio upisan za drugu polovicu samo zato što je predao kaparu ĆĐ, koji je i predložio da se onda on i uknjiži. 2011. njegova majka je otišla u Split, on nije mogao, financijski je sve riješila i na sebe upisala polovicu koja je kupljena od ĆĐ, a njemu je darovala negdje 2015./2016. U 9. mjesecu 2009. nekretnina je bila službeno uknjižena na njega, odnosno prva polovica. U procesu razvoda braka njega i CĐ, s obzirom da je njegov otac s majkom i kupio i izgradio tu nekretninu, htio je da mu se ona vrati, s tim da je htio da mu otac vrati i drugu djedovinu koju mu je darovao. Što se tiče obrta i to dvije mesnice u [adresa] i [adresa], osnovane 2007., kompletnu opreme da su financirali njegovi roditelji. On se vodio kao vlasnik obrta. Zarada mesnice da je bila jako mala, ali ne zna kolika, pa je ova u Pagu zatvorena 2008., a u [adresa] u [adresa] je i dalje radila sa jako malim prometom. Zarada od tih mesnica bila je jako mala, pa se ništa od toga nije niti moglo koristiti za gradnju nekretnine. 2008. tužiteljica da nije radila u mesnici, a u periodu gradnje nekretnine mesnica je bila u mirovanju. Tužiteljica do 1. 8. ili 1. 9 . 2010. nije radila u njegovoj mesnici jer je radila u dućanu Mana. Od 1. 8. 2010., i to samo ponekad, znala je tek nešto pomoći, napraviti, a bila je zaposlena jedan period. Što se tiče financiranja mesnice, odnosno njenog vođenje, to je bio zadatak knjigovođe i u to nije bila uključena njegova majka, budući ona za to nije bila takoreći pismena. Tužiteljica da je u utuženu nekretninu došla 8. ili 9. mjesec 2010. godine, a kada je nekretnina bila kompletno napravljena, odnosno ožbukana, riješeno pitanje vode, struje, postavljenih pločica, stolarije, s tim da nije bila kompletno opremljena svim namještajem, nakon što se tužiteljica uselila nikakvi građevinski radovi se više nisu vršili. Nije istina da je tužiteljica 2009. došla živjeti u kuću njegovih roditelja u [adresa], nije tamo ostajala niti prespavati, nikad nije boravila više dana u kontinuitetu, možda je jednom prespavala. Opremanje namještajem financirali su zajedno on i tužiteljica od svojih plaća, a 2009. njegov otac UĐ je podigao kredit u Erste banci, za uređenje finih radova u predmetnoj nekretnini i on je taj kredit u cijelosti otplatio. Tužiteljicu da je upoznao na nekom vjenčanju, ali se ne sjeća koje godine, a da je njene roditelje upoznao 2010. godine kada je prvi put otišao kod nje u Trogir. Za vrijeme gradnje predmetne nekretnine živio je kod svojih roditelja u [adresa]. Novac za kupnju ½ nekretnine od ŠĐ predali su njegovi roditelji, ali da je on osobno bio nazočan prilikom sastavljanja ugovora i zajedno s njima bio kod javnog bilježnika, i nedugo nakon toga je i upisan za vlasnikom 1/2 nekretnine. Druga polovica nekretnine koju mu je darovala predstavljala ostatak te nekretnine, a da ne zna detalje samog Ugovora. ĆĐ da je sve kompletno isplaćeno 2011. godine od strane njegovih roditelja. Zahtjev za gradnju nekretnine je podnio on, budući je bio upisan kao suvlasnik za ½ iste, i dobio je suglasnost od ĆĐ i njegove kćerke, a to da je bilo 2009. godine. Krov na nekretnini je izgrađen 2010. godine, a kako je ranije iskazao kompletna nekretnine 27. svibnja 2010. godine na način kao što je i danas. On sebi nije isplaćivao plaću u mesnici, odnosno da je to radio tek u početku, da ne zna o kojem se iznosu radilo, da mu se čini da nije postojala obveza da sebi isplaćuje kao vlasniku obrta plaću i da ne zna kolika je bila dobit tog obrta. 33. Tuženik pod 2), otac tuženika pod 1) je u svom iskazu naveo kako CĐ nikada nije stanovala kod njega u [adresa], da je znala doći 2008. ili 2011., 2012. da se on toga ne sjeća. Ne zna kada su CĐ i RĐ stupili u vezu, niti ništa o ozbiljnosti njihovog odnosa. Koliko mu je poznato CĐ i RĐ su zajedno počeli živjeti u ovoj kući koju su izgradili on i njegova supruga. Utužena nekretnine je bila nekretnina od dva vlasnika, jedan je bio u Zubovićima, drugi u Splitu. 2009. godine on i njegova supruga kupili su nekretninu od ŠĐ i od ĆĐ, ĆĐ bio je u Splitu, a s njim je bila i njegova kćer IĐ. On i supruga mogli su financirati kupnju budući su se bavili turizmom. Njihova kuća je imala polupansion sa 35 kreveta, osim toga imali su 4.000,00 vinove loze, 60 i više ovaca. On je radio kao vozač u Autototransu sa mjesečnom plaćom od 9.000,00-10.000,00 kuna. Kad je kupljena to je bila stara derutna kuća i ukupno isplaćeno i jednom i drugom prodavatelju je bio iznos od 50.000,00 EUR. Ne sjeća se iako su on i supruga kupili nekretninu, zašto se nisu i upisali kao vlasnici iste. Kod ŠĐ je on kupio nekretninu, a onda su supruga i sin išli kod ĆĐ u [adresa], kada je on od ŠĐ upisao se kao vlasnik, kada je supruga kupovala sa sinom nekretninu, odnosno išla u Split, tada je ona upisana djelom kao vlasnica. On da je sinu odmah darovao svoj dio, a kasnije mu ga je darovala i majka. S obzirom da su se CĐ i njegov sin razvodili i on nije znao kako će to sve završiti, a kako su tu kuću kupili on i supruga, on je tada onda htio da se ta nekretnina vrati njemu, pa mi je zato sin i darovao. Kako je to bila stara kuća u studenom 2009., je morao uzeti godišnji kako bi je rušio, to se radilo u samom centru grada. On je sam financirao izgradnju cijele kuće, plaćao radnike, to su uglavnom bili neki radnici iz Bosne, a sin je znao tek fizički pomoći. Što se tiče same gradnje nakon rušenja stare kuće novu je gradio CV, dosta brzo se to sve izgradilo, mesnica je proradila već 2010. godine, a tada je kompletno bio podignut prvi i drugi kat. U to vrijeme nekretnina je bila kompletno izgrađena, imala je riješeno pitanje, struje, vode, stolarije. U toj nekretnini moglo se stanovati čim je mesnica proradila, a RĐ i CĐ u stan su se uselili nedugo nakon toga. Nadalje navodi da oni tad nisu bili zajedno, oni su se vjenčali 2012., 2013. godine, a ne zna da li su prije toga živjeli zajedno. Mesnice je u vrijeme gradnje bila zatvorena. Ne sjeća se koliko je koštala izgradnja nekretnine. Supruga je je znala voditi nekog računa po pitanju radnika, ali uglavnom je on bio taj koji je plaćao. Sin nije plaćao nikakve radnike. U mirovinu je otišao prije 10, 11 godina. Za vrijeme gradnje cijelo vrijeme su se bavili turizmom i ostalim poljoprivrednim i stočarskim radom. CĐ je radila u marini ne sjećam se detalja, a ne sjećam se ni da li je radila u mesnici u [adresa], odnosno u Pagu.

34. Na okolnost utvrđenja činjenica tko je kupio nekretninu u [adresa], rušio staru, izgradio novu u kojoj su tužiteljica i tuženik pod 1) živjeli i u kojoj se nalazi mesnica, saslušani su svjedoci; VĐ, UĐŽ, JĐ, PĐ, IĐ, AĐ, RV, FĐ, ZĐ,, KĐ i TĐ.

35. Svjedok VĐ, susjed utužene nekretnine je u svom iskazu naveo kako se ne sjeća kada je točno upoznao tužiteljicu i tuženika pod 1). Naveo je kako se kuća u kojoj su tužiteljica i tuženik pod 1) živjeli počela graditi negdje u proljeće 2010., što je on promatrao jer živi u blizini. Ne zna tko je financirao gradnju, a na samom gradilištu je viđao Josipove roditelje i VĐ, a zna da je neke radove radila jedna firma iz Zagorja. Njegov prvi kontakt s Josipovim roditeljima, je bio kada su tražili da im da suglasnost za gradnju. Suglasnost da je dao VĐ, odnosno R, a da ne zna konkretno da li je to bio VĐ ili UĐ, da to treba provjeriti u samom sadržaju dokumentaciji jer je njegov fokus bio samo na gabarite izvođenja radova. Nekretnina je izgrađena vrlo brzo kroz par mjeseci do ljeta ugrubo, radi se o manjoj stambenoj jedinici 5 plus 2. Stara kuća koja je srušena je bila vlasništvo ŠĐ, i to prizemlja i prvog kata, a neki čovjek iz Splita, odnosno U, IĐ i njegova žena IĐ su bili nasljednici ostatka nekretnine, a oni su bili nasljednici prvih vlasnika. Kako je u njegovom fokusu bila samo vanjska konstrukcija gradnje koja je tekla dosta brzo, a ne zna kako se dalje odvijalo unutarnje uređenje, niti kada su se CĐ i VĐ uselili. Ne znam točno reći kada je u tom objektu mesnica osposobljena za rad, znam da je od 2015. aktivnije radila, a uvjeren je da je započela s radom i ranije.

36. Svjedokinja RĐŽ koja je za mesnicu tuženika pod 1) obavljala knjigovodstvene poslove je iskazala kako mu je vodila knjige u periodu od ožujka 2011. do prosinca 2016. Prvo je kuća podignuta i prije svega je mesnica osposobljena za rad, pa se potom radilo na uređenju ostalih dijelova kuće. Koliko joj je poznato VĐ da je svoju mesnicu prvo otvorio na jednoj drugoj lokaciji. Samo po priči zna da je Josipova majka kupila teren, pa su oni rušili i gradili. Sa CĐ se službeno upoznala par mjeseci prije nego što je počela voditi knjige za mesnicu, jer se s njom našla u kafiću na piću i sve dogovorila, a kako je [adresa] malo mjesto čula je da VĐ ima curu, da ona radi u njegovoj mesnici, izdaje račune, a i ona je osobno tamo vidjela. Mesnica da je uredno radila cijelo vrijeme dok je ona vodila njene knjige. CĐ i VĐ da su prvo zajedno živjeli u [adresa] kada su sređivali kat ove nove nekretnine i da joj je ona znala reći da joj je teško putovati iz [adresa] u [adresa], a da ne zna točno kada su se preselili u [adresa] da li je to bilo prije ili netom iza rođenja njihove kćeri. U vremenu kada je mesnica bila osposobljena prvi i drugi kat da je bio u roh-bau stanju, da se ne sjeća da li je fasada bila stavljena, a sjeća se kada je već došla i njihova kćer, da je prvi kat bio osposobljen za život, a drugi nije još uvijek riješen, ali da ne zna nikakve detalje, zna da su se uselili i uređivali. Po Lucinoj priči zna da je financiranje odnosno plaćanje zidara, tj, radnika koji su gradili, trebalo biti izvršeno iza ljeta, odnosno iza sezone. VĐ da joj je rekao da je njegova majka PĐ bila kućanica i bavila se iznajmljivanjem apartmana, a otac UĐ vozač školskog autobusa.

37. Svetin Najev otac tužiteljice je u svom iskazu naveo kako je CĐ 2009. dovela VĐ k njima u Trogir i rekla da se želi s njim oženiti. Iste te godine se i preselila živjeti kod Josipovih roditelja, a vjenčali su se 2012. Poznato mu je da je Josipov otac kupio nekretninu u [adresa] u koju su kasnije preselili živjeti VĐ i CĐ. To je bila stara kuća pa su je Josip i Josipov otac zajedno srušili i izgradili novu. Ne sjeća se kada je to točno bilo i kako je tekla gradnja jer tada još nismo dolazili posjećivati CĐ i VĐ, naime k njima su došli tek kada su se u tu kuću preselili. Sama gradnja da je trajala nekih dvije godine. Josipovi roditelji nisu imali dovoljno novaca pa su podigli kredit koji su kasnije isplaćivali VĐ i CĐ. U tu nekretninu došao je prvi put negdje 2010., kada je nekretnina bila ugrubo izgrađena, a CĐ i VĐ su već te godine i uselili u tu kuću, i počeli raditi u mesnici u prizemlju, na prvom katu su osposobili stan i postepeno uređivali drugi kat. Koliko mu je poznato VĐ i CĐ su se upoznali 2007., a kod VĐ u mesnici da je radila čim se preselila k njemu 2008/2009. On nije sudjelovao u kupnji nekretnine u [adresa], kao što nije niti pomagao u financiranju gradnje kuće. On i supruga CĐ su posudili neki novac misli da je to bilo 2009. ili 2010. godine, ali da ne zna pojedinosti o tome, već da više zna njegova supruga.

38. Svjedokinja JĐ, majka tužiteljice je u svom iskazu navela kako su CĐ i VĐ bili u vezi od 2007., a misli da je VĐ kod njih u [adresa] došao prvi put 2008. ili 2009. Zna da se sve događalo, pa i kupnja nekretnine u [adresa] u periodu od 2008. do 2010. CĐ se VĐ u [adresa] odselila 1. srpnja 2010. i tamo je živjela u kući njegovih roditelja gdje su oni primali goste, pa ju je ona tamo posjetila. Kada su VĐ i njegovi roditelji, pa čak i Josipova sestra dolazili u posjetu njoj u M, ne sjeća se točno kada je to bilo, zna da su pričali da će VĐ i CĐ i Josipovi roditelji kupiti nekretninu u [adresa]. Ne zna detalje tko je financirao kupnju, to da će najbolje znati VĐ, CĐ i Josipova majka. Srušena je stara kuća i izgrađena nova. Za vrijeme gradnje kuće CĐ i VĐ nije posjećivala jer je radila, kod njih je za vrijeme gradnje znao ići njen suprug, ona ih je prvi put posjetila kad se rodila unuka G i to je bilo 2012. CĐ i VĐ da su se preselili nešto prije Katinog rođenja. Zna da su nekretninu kupili CĐ, VĐ i njegovi roditelji ali nema saznanja o tome tko je financirao izgradnju, o tome će najbolje znati njena kćer. Nakon što je CĐ otišla k VĐ 2010. negdje već u listopadu te godine zvala ju je da neki Porez nije plaćen i da će zatvoriti mesnicu, pa ju je pitala bi li joj pozajmila novac, ona da je otišla u banke i uplatila joj iznos od 30.000,00 kuna. Njena kćer da je nakon što je dala otkaz u Marini i preselila se u [adresa]. počela raditi u mesnici. Kada je ona posjetila CĐ i VĐ nekretnina u [adresa] da je bila kompletno dovršena, ali da 2010. kada je njen suprug dolazio i radio na kući, kuća još nije bila dovršena i useljena, već samo da je radila mesnica. Za vrijeme gradnje kuće Josipov otac da je podigao kredit jer CĐ i VĐ nisu mogli, a da su ga kasnije vraćali CĐ i VĐ jer da njegovi roditelji nisu imali odakle, jer se Josipova majka na više strana zadužila.

39. Svjedokinja PĐ majka tuženika pod 1) i supruga tuženika pod 2) je u svom iskazu navela kako je CĐ upoznala na jednom piru njenog rođaka negdje 2008/2009. godine. VĐ da joj nije pričao ništa o njihovoj vezi, a CĐ da nikada nije živjela s njima u [adresa], samo da ih je jednom tamo posjetila, a misli da je to bilo negdje 2010. Vjenčali su se 2013., a ne zna da li su uopće prije vjenčanja počeli živjeti zajedno. VĐ se u [adresa] preselio u svibnju 2010. kada je kuća bila dovršena, prije toga da je živio s njom i njenim suprugom u [adresa], a pretpostavlja da se i tada CĐ uselila u kuću u [adresa]. Jedino da zna da je ona napravila kompletno kuću u [adresa] do 27. svibnja 2010. godine, kada je bilo i službeno otvorenje. Svi radovi da su tada bili dovršeni, kuća ožbukana, postavljene pločice. Na pitanje kada su se VĐ i CĐ uselili u novu kuću u [adresa], je odgovorila da o tome ne zna, zna da su osposobili neku kuhinjicu, ali ne zna kada su se uselili, zna da su tamo živjeli kada se rodila njihova unuka ČĐ. Ona da je 2009. od ŠĐ kupila polovicu nekretnine u [adresa], a kasnije je išla u [adresa] i ĆĐ dala kaparu. 2011. je ponovno išla kod ĆĐ platiti mu preostali iznos, a on joj je rekao da se ne mora žuriti. Na koncu je za cijelu nekretninu dala iznos od oko 50.000,00 eura, a zadnja uplata je bila 2011. Taj iznos da je imala jer su se bavili turizmom, imaju kuću na 4 kata u [adresa] koju ljeti iznajmljuju, osim toga bave se poljoprivredom, imaju svoj OPG, a suprug joj je bio zaposlen i ostvarivao mjesečnu plaću od 10.000,00 kuna, a ona se kao kućanica brinula za poslove vezano za najam, oko poljoprivrede, životinja. Nedugo nakon kupnje vrlo brzo, krenula je sa rušenjem stare kuće. To joj je radio UV sa svojim radnicima. Suprug je uzeo godišnji i ona je osobno pomagala, i u svega par mjeseci Č su podigli novu kuću do krova. Ona i suprug su sami financirali izgradnju nove kuće, na banci su uvijek imali ušteđevine, i u tome nisu sudjelovali CĐ i VĐ. Suprug je podigao jedan mali kredit kad je kuće već bila izgrađena za neke unutarnje finese. Ne zna koliko smo su utrošili za izgradnju ali zna da je uredno plaćala sve radnike, pa je tako za žbuku platila FĐ koji je kasnije na kući radio i druge radove, MV je postavio struju, AĐ bijelio kuću na kraju.

40. Svjedokinja IĐ je u svom iskazu navela kako je prvi kontakt s gospođom PĐ imala kada se nazvala na telefon kako bi provjerila da li njen pok. otac ĆĐ želi prodati dio svoje nekretnine u [adresa]. Naime, oni više nisu mogli ići u [adresa] i brinuti se za nekretninu, a bili su vlasnici gornje etaže; kata i krova, pa su je planirali prodati. Vlasnik prizemlja da je bio je unuk od maćehe njenog oca. Gospođa PĐ nazvala ju je na telefon i došla je nakon toga sa svojim sinom. On ju je doveo u Split, a ona ih je potom odvezla kod njenog oca ĆĐ da obave potrebnu papirologiju. Htjeli su dati neku kaparu, pa su tako dali 5.000,00 eura, a to je bilo 2009. godine. Nakon toga su otišli kod javnog bilježnika i ovjerili predaju te kapare. Poslije dvije godine PĐ je ponovno došla, ali ovaj put sama i predala je ostatak cijene, otac joj je rekao da se radilo o iznosu od nekih 20.000,00 eura. I tada je na isti način izvršena ovjera predaje tog novca kada su otišli kod javnog bilježnika u Splitu na Blatinama. U periodu kroz te dvije godine ona da se povremeno znala čuti sa gospođom PĐ jer joj je trebala isplatiti ostatak cijene i ona joj je znala reći u kojoj fazi gradnje nekretnina. Ona da je osobno bila prisutna prilikom predaje kapare, da su novčanice bile u eurima, ali ne sjeća se u kojima apoenima i da je njen otac prebrojao iznos kapare. Ona da je rukom pisala izjavu o preuzimanju kapare, a da se njen otac potpisao i to je ovjereno kod javnog bilježnika. Prilikom predaje kapare nije precizirano kada se treba dati ostatak kupoprodajne cijene, da njen otac nije pritiskao jer je kapara već dana, da misli da je možda u izjavi stavljen rok od jedne godine, a da je u konačnici iznos isplaćen nakon dvije godine.

41. Svjedok AĐ je u svom iskazu naveo kako ga je zvao njegov rođak ŠĐ da mu bude svjedok kada je odlučio prodati svoj suvlasnički dio nekretnine u [adresa]. On je imao prizemlje kuće i to je prodao PĐ, UĐ i VĐ. Misli da je prodaja te nekretnine išla na VĐ, a PĐ je dala novce. Sjeća se da ih je izvadila iz torbe. Misli da je to bilo 2009., a detalja točnog iznosa se ne sjeća jer ga to nije zanimalo i išao sam samo kao svjedok svom rođaku ŠĐ prilikom ovjere kupoprodajnog ugovora. Jedan period radio u kafiću koji se nalazi u blizini te kuće, pa zna da se odmah iza potpisa tog ugovora išlo u rušenje stare kuće i gradnje nove i da je kuća izgrađena kroz par mjeseci unutar jedne godine. Nema saznanja o tome tko je financirao gradnju nekretnine, a zna da je početak radova vršila firma Galinec, a nastavak radova vršio je FĐ njegov rođak.

42. Svjedok RV koji živi odmah zid do nekretnine u kojoj su živjeli CĐ i VĐ, je u svom iskazu naveo kako su 2009. Josipovi mater i otac došli kod njega s papirom kojim su tražili suglasnost za rušenje jer je tu prvotno bila jedna stara kuća. UĐ i PĐ da su kroz dvije godine izgradili novu kuću. On to zna jer se s njima svakodnevno družio i bio tu, pa zna da su to oni financirali. CĐ je u tu kuću došla krajem 2010., početkom 2011. i tad ju je upoznao. Mesnica da je bila otvorena kada je kuća završena. Kada je mesnica bila gotova i cijela kuća je bila gotova, i unutrašnjost, ožbukana postavljene pločice koje je stavljao FĐ, kompletno useljiva, odnosno jedino da namještaja na gornjem katu nije bilo.

43. Svjedok FĐ je u svom iskazu naveo kako su ga negdje početkom veljače 2010. angažirali Josipovi otac i mater da im izvede fine građevinske radove na nekretnini u [adresa]. On da je sa svojih par ranika na toj nekretnini koja se sastojala od prizemlja, kata i potkrovlja radio žbukanje, gletanje, fasadu i farbanje. Također je radio na ugradnji keramike, uređenju stubišta. Ti svi radovi da su završeni do svibnja 2010. Nakon njegovih radova u tu nekretninu moglo se useliti. 20-tak dana po završetku zna da je u prizemlju proradila mesnica. Za vrijeme izvođenja ovih radova CĐ nije viđao u nekretnini. Za sve radove, a kako bi ih postepeno završavao plaćala ga je Bepina, ali da ne zna o kojem se iznosu radi, s obzirom da je od toga prošlo već 15-tak godina.

44. Svjedok ZĐ je u svom iskazu naveo kako je CĐ upoznao krajem rujna, početkom listopada 2010. i ne zna da li su ona i VĐ već u tom periodu živjeli zajedno. Inače da mu je CĐ prijateljica. Znam da su zajedno počeli živjeti u kući u [adresa] negdje prije Božića 2010. godine. Kako je on susjed s PĐ i UĐ zna da su oni kupili staru ruševnu kuću za VĐ, kako bi je srušili i prenamijenili a kako bi se on mogao baviti prodajom mesarskih proizvoda. Poznato mi je da je u vrlo kratkom periodu kroz zimu 2009. pa do kraja svibnja početkom lipnja 2010. srušena stara kuća i kompletno izgrađena nova nekretnina. Sa tim svim radovima išlo se dosta brzo, a kako bi se već za sezonu 2010. u pogon stavila mesnica u prizemlju. Zna da je sve grube radove uglavnom radio GV, a za kasnije fine radove žbukanje, gletanje i slično, bio je angažiran FĐ. Bio je na otvaranju mesnice u prizemlju krajem svibnja 2010., ali je u svibnju bio i na prvom katu nekretnine i vidio da je bila uređena kuhinja, postavljene pločice, wc napravljen. Na drugom katu također je bio i wc sređen, u spavaćoj sobi je bio krevet i u nekretninu se moglo normalno useliti. Zna da je PĐ žena koja se bavila turizmom već sto godina, te se time još uvijek bavi, pa je mogla financirati kupnju ove nekretnine, rušenje, izgradnju nove. Naime, VĐ je od 16 godine radio u [adresa], pa je logično da ga je htjela na ovaj način zbrinuti. Ne zna pojedinosti o tome koliko je koštala cjelokupna izgradnja, ali zna da je bilo više suvlasnika zemljišta od kojih je PĐ to kupila, jedan je bio iz Splita, a jedan njihov mještanin FĐ.

45. Svjedok KĐ je u svom iskazu naveo kako je njemu VĐ prijatelj i susjed, pa tako znam kako je tekla gradnja kuće u kojoj je on živio. Prije svega je istaknuo da su njemu roditelji kupili tu nekretninu. To je prvotno bila stara kuća koju je srušio u siječnju 2010., a potom je grube radove na izgradnji nove nekretnine izvodio GV kojeg u [adresa] zovu " P". Odmah nakon toga u veljači te iste godine bio je angažiran FĐ koji je radio fine radove, stepenište, fasadu. Nekretnina je završena do kraja 5 mjeseca, a sastoji se od prizemlja u kojoj je bila mesnica, prvog kata i potkrovlja. CĐ se u ovu nekretninu doselila krajem 9 mjeseca 2010. godine. On da je bio u toj nekretnini, ali se ne sjećam točno kada, na otvorenju same mesnice nije bio. Ne znam tko je financirao i plaćao radnike. CĐ za vrijeme gradnje ove nekretnine na istoj nije viđao, ali E je jer su oni tamo bili cijelo vrijeme. U nekretninu je ušao prvi put kad je ona već bila gotova, i to kad je mesnica već radila moguće negdje u lipnju ili srpnju 2010. godine, a CĐ tada u nekretnini još uvijek nije živjela. Kad je bio u nekretnini ista je bila kompletno osposobljena za život. Naime, na prvom katu se nalazi kuhinja, dnevni boravak i wc, a na drugom katu ili potkrovlju se nalazi hodnik i dvije sobe. Nadalje da mu nije poznato kada su se upoznali CĐ i VĐ, CĐ i VĐ da nisu živjeli u [adresa] kada se ova kuća u [adresa] gradila, a da je on Josipov kum na vjenčanju s CĐ. S CĐ da je u korektnim odnosima i da nisu u nikakvoj svađi.

46. Svjedok TĐ je u svom iskazu naveo kako ga je kontaktirala gospođa PĐ kako bi joj za nekretninu u [adresa] izradio PVC stolariju. Nakon što su meštri u [adresa] uzeli potrebne mjere on da je dao ponudu na koju je PĐ pristala i od kupila PVC stolariju za prizemlje i prvi kat. Uredno ga je platila, a s obzirom da je od toga prošlo dosta vremena ne sjećam se kada je to bilo, ni o kojem iznosu se radilo. Na toj nekretnini u [adresa] nikada nisam bio, niti je na njoj išta drugo radio, a inače da ga je gospođa PĐ znala angažirati i za neke druge radove na njenoj nekretnini u [adresa].

47. Izvanbračna zajednica je pravni standard koji podrazumijeva volju kod oba druga da ostvaruju sadržaj braka. To je posvemašnja zajednica interesa izvanbračnih drugova koja se očituje kroz emotivnu, psihičku i ekonomsku zajednicu, uz uzajamna prava i dužnosti. U vrijeme kada je tuženik pod 1) osnovao obrt [obrt] ", **.**.2007., tužiteljica nije dokazala da je između njih ljubavna veza imala značaj izvanbračne zajednice, budući su se stranke u tom periodu tek povremeno nalazile, imala odvojena domaćinstva i svatko je raspolagao svojim prihodima. Kako je tuženik pod 1) obrt za koji tužiteljica traži da se utvrdi bračnom stečevinom osnovao prije stupanja u izvanbračnu zajednicu s istom, to obrt ne predstavlja njihovu bračnu stečevinu, a slijedom toga i prihod tog obrta u iznosu od 1.484,05 EUR položen na žiro računu obrtnika na dan 25. veljače 2020., pa je tužbeni zahtjev na ime utvrđenja da obrt [obrt] i novčani iznos od 1.484,05 EUR predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1) svakoga za ½ dijela, kao i zahtjev za isplatom polovice tog iznosa, 742,00 EUR, odbijen kao neosnovan. 48. Dokazani početak izvanbračne zajednice tužiteljice i tuženika pod 1) je druga polovica 2010., kada je tužiteljica nesporno započela živjeti s tuženikom pod 1).

49. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, i to u prvom redu materijalne dokumentacije; prometa po računu UĐ i PĐ, ali i iskaza svjedoka IĐ i AĐ koji su potvrdili da su bili osobno nazočni kada je upravo PĐ predavala novac svakom suvlasniku za prodaju njegovog suvlasničkog dijela, proizlazi da su kupnju nekretnine oznake kat. čest. zkč. br. [katastarska čestica], u naravi Novalja Centar 66m2, dvorište površine 24 m2, stambena zgrada, kbr. 10, Novalja Centar, ukupne površine 42 m2, sveukupno 66m2, odnosno ranije kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška], financirali PĐ i tuženik pod 2) UĐ. Sud je iskaze ovih svjedoka cijenio istinitim budući su isti iskazivali o činjenicama o kojima imaju neporedan saznanja, osobno nezainteresirani za ishod samog postupka.

50. Među strankama nije sporno da se nakon kupnje stara derutna kuća srušila i izgradila nova nekretnina gdje su na katu stanovali tužiteljica i tuženik pod 1) a u prizemlju je bila mesnica. Iz iskaza svjedoka koji stanuje odmah do utužene nekretnine, ČV proizlazi da su tuženik pod 2) i njegova supruga PĐ došli tražiti suglasnost za rušenje stare kuće. I svjedok VĐ potvrđuje navode tuženika da su glavni akteri u rušenju i izgradnje nove nekretnine bili roditelji tuženika pod 1). Svjedok FĐ je potvrdio navode tuženika da su ga za izvođenje radova na nekretnini angažirali tuženik pod 2) i PĐ i da ga je po završetku istih u svibnju 2010., platila PĐ. Angažiranje i plaćanje od strane PĐ potvrdio je i svjedok TĐ. Iako tužiteljica navodi da se nekretnina gradila u periodu od 2010. do 2012. i da se gradnje iste financirala zaradom mesnice u kojoj je i ona radila, veći broj saslušanih svjedoka; RV, FĐ, ZĐ, KĐ su potvrdili da je nekretnina bila izgrađena i mesnica otvorena u svibnju 2010, s tim da je svjedok FĐ potvrdio da je izvodio završne radove koji se odnose na keramičarske radove, soboslikarske, te se u svibnju 2010., moglo useliti u nekretninu. Radi se o svjedocima koji nisu rodbinski povezani sa tužiteljicom ili tuženikom pod 1), imaju neposredna saznanja u odnosu na pravnorelevantne činjenice i nisu osobno zainteresirani za ishod samog postupka, pa je sud njihove iskaze cijenio istinitim. Svjedokinja CĐŽ nije imala neposrednih saznanja u odnosu na samu gradnju nekretnine. Tužiteljica nije dokazala da su ona i tuženik za vrijeme trajanja izvanbračne zajednica, sredstvima od rada gradili nekretninu u kojoj su zajedno živjeli do razvoda braka, odnosno budući su istu izgradili roditelji tuženika pod 1) to ista ne predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1), pa je njen zahtjev na ime utvrđenja bračne stečevine na istoj za ½ dijela odbijen kao neosnovan. Kako je tuženik pod 1) raspolagao imovinom koja nije stečena u braku/izvanbračnoj zajednici, odnosno ista ne predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice to njegovo raspolaganje darovnim ugovorom u korist oca, tuženika pod 2) nije ništetno pa je i u tom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan. Budući da su utuženu nekretninu u stanju podobnu za stanovanje izgradili tuženi pod 2) i njegova supruga, to je neosnovan i eventualno kumulirani zahtjev tužiteljice na ime utvrđenja da ulaganja izvršena u utuženoj nekretnini predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika pod 1), te je joj je tuženik pod 1) dužan s navedene osnove isplatiti iznos od 100.000,00 EUR.

51. Odluka trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i odredbi čl. 155. ZPP- a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br 138/2023 u nastavku teksta Tarife), pa je tuženima pod 1) i pod 2) zastupanim po punomoćniku iz redova odvjetnika priznat trošak sastava odgovora na tužbu, 500 bodova (Tbr.8. toč. 1. Tarife ), zastupanje na ročištima od 5. svibnja 2023., 30. kolovoza 2023., 5. prosinca 2023., 13. veljače 2024., 19. ožujka 2024., 21. svibnja 2024., i 12. ožujka 2025. po 500 bodova ( Tbr. 9. točka 1. Tarife ), za zastupanje na ročištima od 16. prosinca 2021. i 15. ožujka 2022. po 50 bodova ( Tbr. 9. toč. 5. Tarife), što ukupno iznosi 4.100 bodova, odnosno uz uvećanje za zastupanje dvije osobe 10% ( Tbr.40 Tarife) 4.510 bodova, uz vrijednost boda od 2,00 EUR, i pripadajući PDV od 25% (2.255,00 EUR), sveukupno iznosi 11.275,00 EUR. Tuženima pod 1) i pod 2) nije priznat trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 90,92 EUR jer ne proizlazi da su isti takav trošak podmirili . Tuženiku pod 2) nije priznat trošak zastupanja po još jednom punomoćniku iz redova odvjetnika jer takav trošak nije ocjenjen potrebnim za vođenje parnice.

Zadar, 25. travnja 2025.

Sutkinja

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koja se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke postupka putem ovog suda za županijski sud.

DNA:

1) Tužiteljici po pun.,

2) Tuženicima po pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte