1

Poslovni broj: 16 Ovr-12/2021-36

Poslovni broj: 16 Ovr-12/2021-36

R EP U B L I K A    H R VA T S K A

R J E Š E N J E 

Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja M. P. iz Z., J., OIB: …, protiv ovršenika N. I. iz F., D., OIB: …, radi ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, 16. studenog 2023.

r i j e š i o    j e

Odbija se prijedlog ovrhovoditelja podnesen 30. ožujka 2012. za donošenje rješenja kojim se nalaže Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) da ovrhovoditelju namiri iznos od 38.000,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Prijedlogom podnesenim ovome sudu 30. ožujka 2012. predlagatelj je zatražio da sud donese rješenje kojim se HZMO-u, kao isplatitelju mirovine ovršenika, nalaže da njemu kao ovrhovoditelju namiri iznos od 38.000,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Navodi da istaknuti iznos predstavlja razliku između iznosa koji je HZMO isplaćivao ovrhovoditelju i iznosa koji je bio dužan isplaćivati u izvansudskoj ovrsi temeljem Izjave ovršenika ovjerene kod javnog bilježnika pod br. Ov-5804/06. Istim prijedlogom predlagatelj je zatražio određivanje ovrhe radi prisilne naplate navedenog iznosa.

2. Rješenjem o ovrsi ovog suda br. Ovr-554/12-2 od 01. listopada 2012. usvojen je prijedlog predlagatelja.

3. Povodom žalbi ovršenika i HZMO-a Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici je rješenjem br. Gž-4992/14-9 od 4. studenog 2016. preinačio prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojem je određena ovrha protiv HZMO-a, u tome dijelu odbio prijedlog ovrhovoditelja u cijelosti, te ukinuo rješenje u dijelu u kojem je HZMO-u naloženo da ovrhovoditelju namiri iznos od 38.000,00 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, i u tome dijelu predmet vratio ovome sudu na ponovni postupak.

4. Tijekom postupka HZMO poriče postojanje nepravilnosti u postupanju po izvansudskoj ovrsi koja je temelj ovoga predmeta, pri čemu ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije te navodi da za eventualne propuste u radu HZMO-a odgovara Republika Hrvatska koja je osnovala isti zavod kao javnu ustanovu; da HZMO raspolaže financijskim sredstvima osiguranim u okviru Državnog proračuna, a koja su strogo namjenska (isplata ostvarenih prava korisnicima mirovinskog osiguranja) pa se na njima ne može provesti ovrha; da se ustege u korist ovrhovoditelja vrše sukladno općim aktima HZMO-a vezanim za primjenu Ovršnog zakona, na temelju dostavljenih izjava i sudskih rješenja; da je zbog prigovora ovrhovoditelja i ovršenika spis radi provjere pravilnosti postupanja upućen Uredu za financijsko upravljanje i kontrolu Središnje službe HZMO-a te se ustege vrše sukladno nalogu nadzornog tijela.

5. Ovrhovoditelj tijekom postupka navodi kako HZMO prilikom postupanja u predmetnoj izvansudskoj ovrsi nije vršio ustege sukladno prvenstvenom redu, te je tako oštećen za iznose koje potražuje podnošenjem predmetnog prijedloga. Osporava tvrdnju HZMO-a da ustege vrši sukladno nalogu nadzornog tijela jer da s njihove strane nisu dostavljeni podaci i dokazi putem kojih bi se moglo utvrditi odlučujuće činjenice.

6. Ovaj sud je dana 27. kolovoza 2020. donio rješenje br. Ovr-554/2012-80 kojim je prijedlog ovrhovoditelja od 30. ožujka 2012. za donošenje rješenja kojim se nalaže Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da ovrhovoditelju namiri iznos od 38.000,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama odbijen.

7. Povodom žalbe ovrhovoditelja, Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici je Rješenjem br. Gž Ovr-795/2020-2 od 11. siječnja 2021. istu uvažio te ukinuo ovosudno rješenje br. Ovr-554/2012-80 od 27. kolovoza 2020. te predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju navedene drugostupanjske odluke navodi se kako je potrebno utvrditi kolika je bila visina mirovine ovršenika za svaki mjesec u utuženom razdoblju te koji iznos je od te mirovine trebalo ustezati radi namirenja tražbine treće osobe po osnovi uzdržavanja i koliko je nakon te ustege ostajalo za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine i da li je taj preostali iznos ovrhovoditelju dostavljan. Nadalje se navodi kako je potrebno da u ponovnom postupku prvostupanjski sud utvrdi gore navedene činjenice po potrebi provođenjem financijskog vještačenja s obzirom da je ovrhovoditelj predložio provođenje takvog vještačenja svojim podneskom od 11. siječnja 2019.

8. U ponovljenom postupku ovaj sud je proveo knjigovodstveno-financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku S. P. iz K. koja je dana 31. ožujka 2022. sudu podnijela svoj nalaz i mišljenje.

9. Prijedlog ovrhovoditelja nije osnovan.

10. Odredbom čl. 177. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, dalje: OZ) propisano je da ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. Odredbom st. 4. istog članka zakona poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 176. stavku 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio. Sukladno odredbi čl. 179. OZ-a, odredbe tog odjeljka zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika.

11.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka knjigovodstveno-financijske struke proizlazi da je isplatitelj mirovine HZMO ovršeniku nakon ustege ½ ukupnih mirovinskih primanja iznosa za uzdržavanja mldb. djece, ustezao od ožujka 2008.g. (Tabela 1. stupac 8., 9., 10., od red.br.2) pa sve do veljače 2013.g. (Tabela 1. stupac 8., 9., 10 do red.br.61.) temeljem dužnikove javnobilježničke ovjere. Ukupno ustegnuti iznosi u razdoblju od ožujka 2008.g. pa do siječnja 2013.g. iskazani su za ustegu ovrhovoditelja M. P. O. 5804/06 iznos od =64.986,00 kn (tabela 1. stupac 8.), ustegu I. M. iznos od = 3.977,11 kn (tabela 1. stupac 9.) te ustegu S. I. O.-1290/05 iznos od = 26.061,15 kn (tabela 1. stupac 10.) Ovršenik N. I. je nakon ustege s osnove uzdržavanja mldb. djece i ustega iskazanih u Tablici 1. stupcima 8.,9.,10. u razdoblju od ožujka 2008.g. pa sve do veljače 2013.g. primio na tekući račun ukupan iznos od 13.869,15 kn, odnosno u 60 mjeseci prosječni mjesečni iznos neto mirovinskog primanja u visini od 231,15 kuna iz čega proizlazi da je HZMO kao isplatitelj mirovinskih primanja u navedenom razdoblju isplaćivao neto mirovinska primanja sukladno Članka 149. i Članka 178. Ovršnog zakona.

11.2. Stupanjem na snagu novog Ovršnog zakona NN 112/12 u Članku 173.st.1 i 2. Ovršnog zakona propisano je da ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika. Prema tome, ako radnik (ovršenik) prima plaću u svoti nižoj od prosječne netoplaće u RH – tada se smije plijeniti samo 1/3 radnikove plaće.

11.3. Donošenje Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 6/13., dalje: Pravilnik) koji je stupio na snagu 24. siječnja 2013. i kojim je, između ostalog, propisano da iznos izuzet od ovrhe prema članku 173. Ovršnog zakona, uplatitelj primanja dužan je uplatiti na poseban račun i u slučaju kada sam provodi ovrhu na plaći. Ovrha se može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog zakona bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće (čl. 26. Pravilnika). Iz spomenute odredbe čl. 26. Pravilnika proizlazi da poslodavac više ne može plijeniti veće dijelove plaće od onih propisanih spomenutim čl. 173. OZ-a, bez obzira na „stare“ suglasnosti o zapljeni (tzv. „administrativne“ zabrane), javnobilježnički ovjerene do 17. lipnja 2008. (toga datuma stupile su na snagu zadnje novele starog OZ-a koje su ukinule dotadašnju mogućnost da radnik-(dužnik)- putem isprave o suglasnosti o zapljeni pristane da mu se plijeni i više od 1/3, pa i cijela neto-plaća). Navedeno se ne odnosi na pravomoćna rješenja o ovrsi (stari i novi OZ ograničavaju na dio plaće koji se može plijeniti) i na suglasnosti o zapljeni dane (javnobilježnički ovjerene, odnosno solemnizirane) nakon navedenog datuma jer to ionako sprječava sam propis (čl. 202. st. 1. OZ-a).

11. 4. U razdoblju od ožujka 2013. pa do listopada 2021. isplatitelj primitka usteže od mirovinskih primanja iznos s osnove uzdržavanja mldb. djece i to u razdoblju od listopada 2017. do rujna 2019 iznos veći od ½ mirovinskih primanja dok s osnove ostalih javnobilježničkih ovrha isplatitelj primitka više ne vrši ustege, a sve temeljem Pravilnika koji je stupio na snagu 24. siječnja 2013.

12. Sukladno odredbi čl. 178. st. 1. OZ-a, dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.

13. Stoga je sud, na temelju činjenica utvrđenih iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, zaključio kako je ovršenikov dužnik HZMO postupao zakonito te ovrhovoditelju nije propustio isplatiti obroke koje je trebao prema ovršnoj ispravi, pa je stoga prijedlog ovrhovoditelja od 30. ožujka 2012. za donošenjem rješenja kojim bi se  HZMO naložilo da ovrhovoditelju namiri iznos od 38.000,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, neosnovan pa ga je kao takvog valjalo odbiti.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Koprivnica, 16. studenog 2023.

                                                                                                          Sudac

Darko Magdić  v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. M. P., Z., J.

2. N. I., F., D.

3. HZMO Područna služba u K.

4. S. I., A. M., P.