REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-2478/2023-23

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice TĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Draška Krajina, odvjetnica u Trogiru, protiv tuženika pod 1) ŠĆ. T, odsutna i nepoznata boravišta i tuženika pod 2) RĆ. Š, odsutna i nepoznata boravišta, obe zastupane po privremenoj zastupnici Sandri Grgurić, odvjetnici u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 16. travnja 2025.g., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i odsutnosti privremene zastupnice tuženika 1 i 2, dana 25. travnja 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se da je tužitelj TĆ, vlasnik za cijelo fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji je stekla nasljeđivanjem i to onog dijela nekretnine koji je vještvu sudskog vještaka dipl. ing. geod. Daria Blažević od listopada 2024. god. - "Geodetskoj skici lica mjesta" broj VJ 100/2024 omeđen slovima A-B-C-D-E-F-G-K-L-H-I-J-A, ukupne površine 899 m2, koja Geodetska skica lica mjesta čini sastavni dio ove presude.

II. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude izvrši parcelaciju nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni i realni dio koji je u "Geodetskoj skici lica mjesta" broj VJ 100/2024 izrađenoj od strane vještaka geodeta dipl. ing. geod. Daria Blažević od listopada 2024. god., omeđen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, ukupne površine 547 m2, koja Geodetska skica lica mjesta čini sastavni dio ove presude, da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim i zemljišnoknjižnim brojem, provede navedena parcelacija u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] te temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja, za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava vlasništva s imena tuženika, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 20. srpnja 2023.g., navodi se kako je stvarni vlasnik i posjednik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] koje u naravi čine obiteljsku kuću sa okućnicom tužiteljica, za cijelo, te da je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza smrti svog pok. supruga PĆ, a on pak nasljeđivanjem iza smrti svog pok. oca ZĆ i nasljeđivanjem iza smrti svog pok. strica – GĆ te darovanjem nasljednika pok,. CĆ.

1.1. Navodi se kako je u z. k ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] upisano pravo vlasništva na ime tuženih i to tužene ad 1) za ¼ dijela, a tužena ad 2) za ¾ dijela, te da je kod Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina u PL 145 kao vlasnik-posjednik upisana RĆ.

1.2. Navodi se kako je predmetna nekretnina stvarno vlasništvo tužiteljice, te da u naravi, zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kojoj je pravo vlasništva upisano na ime tužiteljice, čini jednu cjelinu na kojoj je izgrađena obiteljska kuća tužiteljice.

1.3. Nadalje, dio predmetne nekretnine da se nalazi izvan građevinskog područja (poljoprivredna zona) te, u skladu sa trenutno važećim zakonskim propisima, parcelacija nije moguća. Taj dio je u skici sudskog vještaka Daria Blažević broj VJ 64-U/2022-A od listopada 2022. godine opisan kao lik omeđen točkama H-G-K-L-H, ukupne površine 352 m2.

2. S obzirom da su tuženici pod 1) ŠĆ ud. T, pod 2) ŠĆ RĆ ud. Š, označeni u tužbi kao odsutni i nepoznata prebivališta ili boravišta na području [adresa], a u postupku je također utvrđeno kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], to je sud nakon ovih utvrđenja, temeljem odredbe čl. 84. st.1. i st. 2. toč.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) istima postavio privremenog zastupnika u osobi Sandre Grgurić, odvjetnice u Trogiru. Sud je ujedno objavio oglas o postavljanju privremenog zastupnika u Narodnim novinama.

3. Tuženima zastupanima po privremenoj zastupnici Sandri Grgurić, dostavljena je tužba na davanje pisanog odgovora. Privremena zastupnica tuženika dana 10. siječnja 2024.g. podnijela je odgovor na tužbu kojim se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže sudu izvesti sve po tužiteljima predložene dokaze na okolnost vlasništva nekretnina koja su predmet postupka. Posebno se predlaže izvesti dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika radi identifikacije predmetnih nekretnina, te da se provede dokaz saslušanjem tužitelja i stranaka dostupnih sudu kao i saslušanje svjedoka predloženih u tužbi a na okolnosti iz tužbe.

4. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: prijepis posjedovnog lista broj 145 k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za ZU 513 k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZĆ pod posl.br. O-140/88 od dana 27. rujna 1988.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. PĆ GĆ pok. AĆ pod posl.br. O-107/87 od dana 28. travnja 1988.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. PĆ AĆ pok. ZĆ pod posl.br. O-39/2018 od dana 19. kolovoza 2019.g., Geodetska skica lica mjesta kat. čest. [katastarska čestica] dipl. ing. geod. Daria Blaževića oznake R 64-U/2022-A iz listopada 2022.g., izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 18. listopada 2024.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića VJ-100/2024 od dana 14.studenog 2024.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MĆ i SĆ.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljice za utvrđenje realnog dijela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica tijekom ovog postupka istaknula nasljeđivanje i diobu, odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.

8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 18. listopada 2024.godine, uz pomoć stručnog znanja vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodezije, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 14. studenog 2024. godine. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka.

9. Sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od dana 14. studenog 2024. godine je identificirao predmet spora te utvrdio sljedeće:

- da pokazana predmetna nekretnina u postupku očevida u naravi je sa svih strana omeđena većinom starim kamenim suhozidima, a dijelom betonskim zidovima, te zidom same kuće anagrafske oznake [adresa], dok istočna granica predmeta spora nije materijalizirana na terenu iz razloga što na toj strani predmetna nekretnina graniči sa nekretninom koja je u vlasništvu tužiteljice i u naravi sa predmetom spora čini jednu cjelinu.

- da je predmetna nekretnina prikazana na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom A-B-C-D-E-F-G-K-L-H-I-J-A, ukupne površine 899 m², koja po katastarskom i zemljižnoknijžnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Lik A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A na geodetskoj skici lica mjesta prikazuje dio gore navedene predmetne kat. čest, ukupne površine 547 m2, koji se nalazi u građevnoj zoni, a lik H-G-K-L-H dio gore navedene predmetne kat. čest. ukupne površine 352 m2, koji se nalazi van građevne zone.

9.1. Neposrednim uviđajem suda utvrđeno je da je riječ o sjeverozapadnom dijelu posjeda u kojem se nalazi dio kuće anagrafske oznake [adresa], pomoćni objekt (ostava), gustirna, vrtal, uređena odrna sa vinovom lozom, te 10 – tak stabala masline. Ista je sa svih strana omeđena većinom starim kamenim suhozidom, a dijelom betonskim zidom, te zidom same kuće, dok istočna granica predmeta spora nije materijalizirana na terenu iz razloga što je susjedna katastarska čestica također u vlasništvu tužiteljice.

10. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

11. Pregledom zk izvatka za predmetnu nekretninu upisanu u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na njoj upisani tuženici u određenim suvlasničkim udjelima.

12. Pregledom posjedovnog lista broj 145 za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na označenoj nekretnini upisana RĆ.

13. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O- 107/87 iza pok. SĆ GĆ, proizlazi da su njegovi nasljednici AĆ (suprug tužiteljice) i CĆ ( oboje nećaci ostavitelja).

14. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru, posl. broj O- 140/88 iza pok ZĆ pok. AĆ (rođen 1908.g, umro 1988.g.), proizlazi da su njegovi nasljednici DĆ ud. ZĆ (supruga), AĆ pok. ZĆ (sin, suprug tužiteljice), CĆ pok. ZĆ (sin).

15. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. VĆ (rođ. 1942. umro 2017.) javnog bilježnika Petra Žanka iz Trogira, proizlazi da je njegova isključiva nasljednica TĆ (tužiteljica).

16. U svom iskazu svjedok MĆ rođen 1948.g. nesrodan sa tužiteljicom, navodi da je ova nekretnina pripadala NĆ, odnosno svekru tužiteljice TĆ i da je baš on gradio ovu kuću, a prije toga da je bila oranica na kojoj su se sijali ječam, bob i druge kulture. ZĆ da je to inače naslijedio od svojih prednika. ZĆ je od djece imao sinove CĆ i AĆ i kćer P (zvana Z). ZĆ se dva pute ženio, prva žena da je umrla na porođaju sa kojim ima sina AĆ, a sa drugom ženom da je dobio sina CĆ i kćer P. Navodi da mu je poznato da je ovo pripalo sinu AĆ, a AĆ da je nakon njegove smrti naslijedila tužiteljica, djece da nisu imali. Nije bilo nikakvih sporova u vezi ove nekretnine i nitko osim tužiteljice i njenih pravnih prednika da nije polagao nikakva prava.

17. U svom iskazu svjedok SĆ rođ. 1962.g., nesrodan sa tužiteljicom, navodi da živi odmah u neposrednoj blizini pa da su mu poznate činjenice oko ove nekretnine. Navodi da ova nekretnina pripada TĆ (tužiteljici), a ona da je to dobila nasljeđivanjem iza svog supruga AĆ, koji je pak to dobio nasljeđivanjem od svog oca ZĆ. Kuću da je gradio ZĆ, a on da je imao još i sina CĆ i P (G), a to a su bila djeca iz drugog braka, dok je AĆ iz prvog braka. Potvrđuje suda da CĆ nema ništa sa ovom nekretninom kao ni kćerka P. Pojašnjava sudu da se CĆ jedne polovice odrekao i da je tužiteljica dobila i tu drugu polovicu od CĆ. CĆ da je još 1972.g. otišao živjeti u [adresa], a da je umro 2019.g., te da mu je poznato da se na ostavinskoj raspravi njegova žena odrekla tog svog dijela u korist TĆ (tužiteljice). Navodi da se na ovom dijelu parcele uz kuću oduvijek sijalo, sadilo i obrađivalo.

18. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

19. U postupku nije sporno da je tužiteljica nasljedila predmetnu nekretninu od pok. supruga VĆ pok. ZĆ, a njen suprug od svog oca NĆ, ali je valjalo utvrditi je li ista dosjelošću preko svojih pravnih prednika i diobom u obitelji NĆ, ispunila pretpostavke stjecanja prava vlasništva.

20. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

21. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

22. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

23. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

24. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika i to supruga VĆ, njegova oca NĆ i njegova strica TĆD. Iz iskaza svjedoka potvrđena je i činjenica da se nasljednica pok. BĆ (koji je polubrat supruga tužiteljice, a koji je živio i umro u Kanadi) odrekla svog nasljeđenog dijela iza pok. supruga CĆ u korist tužiteljice TĆ. Povezujući iskaze svjedoka i tužiteljice sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda.

25. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima. Njihovim iskazima potvrđen je kontinuitet posjeda predmeta spora još od prošlog stoljeća do danas, tako da kod činjenice da su predmetne nekretnine prednici tužiteljice držali u vlasničkom posjed više od 80 godina, te da je predmetna nekretnina dijelom omeđena starim kamenih suhozidom, a dijelom betonskim zidom, te zidom same kuće, a sa istočne strane se također nalazi nekretnina tužiteljice, da je na navedenom dijelu položen I pomoćni objekt (ostava), gustirna, vrtal, uređena odrna sa vinovom lozom, te 10 – tak stabala masline, što je sve vidljivo i iz nalaza sudskog vještaka geodeta, te neposrednim opažanjem suda, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka, sud smatra kako je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se već kod prednika tužiteljice ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini.

26. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednici tužiteljice kao posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatraju da je stvar koju posjeduju njihova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

27. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da je tužiteljica i njezini prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina svakako dulje od 40 godina, da su tuženi samo formalno upisani, te da su prednici tužitelja posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu za cijelo, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

28. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

29. Odluka o troškovima postupka je izostala jer tužiteljica nije popisala trošak postupka.

U Trogiru, 25. travnja 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužiteljice Draški Krajini, odvjetnici u Trogiru

- tuženicima pod 1/,2/, po privremenoj zastupnici Sandri Grgurić,

odvjetnici u Trogiru

- u spis